KOMEMORACIJA Holokausta te edukacija i restitucija vezane za Holokaust bile su ključne teme u dugom razgovoru koji je predsjednik Izraela Reuven Rivlin u ponedjeljak vodio s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, koja je u trodnevnom posjetu Izraelu. Bio je to treći susret dvoje predsjednika. Prvi se dogodio tijekom prve posjete Grabar-Kitarović 2015., a drugi prije godinu dana prilikom Rivlinova državnog posjeta Hrvatskoj, piše The Jerusalem Post.

Kad predsjednici drugih zemalja dođu u Izrael, obično postoji period od 10-15 minuta kad oba predsjednika daju službene izjave. Potom imaju privatni sastanak koji obično traje do pola sata, a potom posjetitelj nastavlja sa svojim itinerarom. Rivlin je svoju hrvatsku kolegicu dočekao u 9:30, a predsjedničku rezidenciju napustila je u 11:10.

Iako se dvojka prilikom službenog obraćanja dotaknula mnogih pitanja s područja suradnje, tijekom privatnog sastanka Grabar-Kitarović je zatražila Rivlinovu pomoć u rješavanju spora između hrvatske vlade i Grada Zagreba te Svjetskog židovskog kongresa i "male, ali aktivne židovske zajednice" u Hrvatskoj, koja se može pohvaliti "drugom najstarijom sinagogom u Europi".

Vlada je predložila postavljanje spomenika žrtvama Holokausta, a projekt su preuzele lokalne vlasti u Zagrebu. Međutim, jedan dio židovske zajednice vjeruje da Grad Zagreb pokušava zataškati fašističku prošlost Hrvatske.

Kolinda uvjeravala Rivlina da Hrvatska ne poriče svoju prošlost

Grabar-Kitarović uvjerila je Rivlina da to nije slučaj te da Hrvatska ne pokušava poreći svoju prošlost. Grad Zagreb je čak ponudio podignuti drugi spomenik u skladu s onim što židovska zajednica želi, ali ta ponuda nije mogla izgladiti spor. Rivlin je rekao da će učiniti sve što može kako bi pomogao, ali da se zaista ne može miješati u hrvatske poslove.

Grabar-Kitarović je govorila i o Hrvatskom odboru za restituciju, koji je pojedincima i zajednici dodijelio imovinsku i novčanu naknadu, ali je navela kako to ide presporo. Dio problema, kako kaže hrvatska predsjednica, leži u tome što nema preciznih podataka o tome koliko je hrvatskih Židova ubijeno i koliko njih ima pravo na restituciju. "Nisu se svi koji imaju pravo na naknadu identificirali kao Židovi ili Hrvati pa ih je teško pronaći. Trenutačno se radi na rješavanju 75 slučajeva", rekla je Grabar-Kitarović.

Rivlin je svoju gošću pozvao da ponovno dođe krajem siječnja 2020. godine, kad će zajedno s Yad Vashemom biti domaćin svjetskim liderima na obilježavanju 75. obljetnice oslobađanja Auschwitza. Predsjednik Rivlin rekao joj je da Izrael i Hrvatska "gledaju prema budućnosti, ne zaboravljajući prošlost".

Rivlin i Grabar-Kitarović obostrano su izrazili žaljenje zbog neuspješne prodaje 12 izraelskih zrakoplova F-16 Hrvatskoj, koja je propala zbog veta treće strane. Nitko nije imenovao treću stranu, ali zna se da su to Sjedinjene Američke Države.

"BiH je nestabilna zemlja pod kontrolom militantnog islama"

Međutim, oboje predsjednika složili su se da će njihove zemlje nastaviti surađivati u pitanjima obrane, sigurnosti i borbe protiv terorizma. 

U ovom posljednjem kontekstu, Grabar-Kitarović je napomenula kako njena zemlja trpi zbog migrantskog problema, koji nije sasvim sličan onome u velikom dijelu Europe. Ona razlikuje migrante od izbjeglica, rekavši kako je Hrvatska spremna pružiti azil izbjeglicama, ali i kako migranti koji traže bolji način života moraju poštovati međunarodne granice. Migranti zapravo ne žele ostati u Hrvatskoj, rekla je, nego samo doći do Njemačke.

Iako gotovo svi tvrde da su sirijske izbjeglice, većinom su zapravo afrički ili pakistanski migranti, koji se pokušavaju probiti preko granice iz Bosne i Hercegovine, za koju Grabar-Kitarović kaže kako je vrlo nestabilna i kako su je u određenom pogledu preuzeli ljudi povezani s Iranom i terorističkim organizacijama. Ta zemlja je danas pod kontrolom militantnog islama, koji je dominantan u određivanju stavova, rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da su neki vrlo nasilni te provaljuju ljudima u domove. "Problem je u tome da se izbjeglice zanemaruje."

Predsjednički dvojac složio se s važnošću razvijanja poslovnih odnosa u poljoprivredi, građevinarstvu i cyber-sigurnosti. Razgovarali su također o razvoju turizma u oba smjera te se složili da bi izravni letovi između dviju zemalja pomogli dvosmjernom turizmu.