U HRVATSKOJ se godišnje u smeće baci 380 tisuća tona hrane. U smeću često završe i zdravstveno sasvim ispravni proizvodi kojima ističe rok trajanja te koje se trgovcima jednostavno ne isplati donirati. Jednako se tako i iz kućanstava bacaju goleme količine hrane. Istovremeno, veliki broj ljudi je na rubu ili ispod ruba siromaštva i teško si može priuštiti i najosnovnije namirnice.

Preselile humanitarni rad u digitalni svijet

Sanja Bijonda, Tanja Bijonda, Josipa Bijonda Šepović i Petra Mikić to nisu željele gledati sa strane i odlučile su nešto napraviti. Osnovale su Portal dobrote s kojim su organizirale brojne humanitarne akcije od Kruha za poslije dok Jakne za drugoga. Redovno obilaze zagrebačke tržnice i od trgovaca prikupljaju hranu koju oni ne uspiju prodati i prosljeđuju je gladnima. Svoj humanitarni rad sada su preselile u digitalni svijet.

Donatore dočekuje i vodi Goran Navojec

"Napravile smo aplikaciju na Facebooku preko koje se spajaju oni koji imaju viška hrane s onima kojima je potrebna. U projektu zasad sudjeluje 27 organizacija na 50 lokacija, a aplikacija je pokrenuta prije samo nekoliko dana", rekla je za Index Sanja Bijonda.

Projektu se pridružio i Goran Navojec kao svojevrsni domaćin koji kroz razgovor na Facebooku vodi donatore do načina kako najlakše mogu darovati hranu i druge potrepštine. Aplikaciju je izuzetno jednostavno koristiti. U virtualnom razgovoru Navojec kroz svaki korak korisnika vodi do najbliže organizacije, primjerice socijalne samoposluge koja prikuplja hranu. Dovoljno je poslati poruku na njihovoj Facebook stranici i sve se odvija automatski.

Sve se događa na automatskom Facebook chatu

"Ne spajamo osobe s osobama, nego osobe s organizacijama. Tako se smanjuje mogućnost zloupotrebe", kažu organizatorice. Za Facebook chat, umjesto klasične aplikacije, odlučile su se što zbog jeftinije izrade, što zbog jednostavnosti korištenja.

"Nismo željele klasičnu aplikaciju jer bi je ljudi mogli izbrisati ako im ponestane prostora na telefonu, a Facebook svi imaju", kažu humanitarke. Ističu i da trgovcima i proizvođačima doniranje hrane predstavlja velik problem.

Donatori odgovorni za ispravnost hrane

"Čak i kada doniraju, ostaju odgovorni za tu hranu. Prirodno bi bilo da su odgovorne organizacije koje primaju i dijele hranu, a ne oni koji su je donirali. Zbog toga se plaše donirati hranu koja je pred istekom roka trajanja. Uz to se često i ne isplati donirati jer moraju platiti troškove prijevoza", upozorava Sanja Bijonda na nelogičnosti zakonskih rješenja. Zbog toga se posljednjih godina broj donatora smanjuje, a potrebe za donacijama su sve veće.

"U Hrvatskoj je 300 tisuća djece ugroženo siromaštvom i nešto se mora poduzeti. Mogli bismo se povesti za portugalskim primjerom koji donatorima donosi poreznu olakšicu od čak 140 posto vrijednosti donirane hrane. Problem bacanja ispravnih namirnica i gladi tako bi se mogao drastično smanjiti", zaključila je Sanja Bijonda.