SISAČKO-MOSLAVAČKI župan Ivo Žinić podnio je prije nekoliko dana ostavku na mjesto predsjednika Županijske organizacije HDZ-a Sisačko-moslavačke županije.

"Na inicijativu predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića jučer je u poslijepodnevnim satima održan sastanak užeg Predsjedništva stranke oko nejasnoća u vezi s imovinom i stambenim zbrinjavanjem predsjednika Županijske organizacije HDZ-a Sisačko-moslavačke županije Ive Žinića. Gospodin Žinić obaviješten je o zaključcima vodstva stranke", pohvalio se HDZ u četvrtak.

>> Žinić ostaje župan i član HDZ-a. Plenković: Neće se kandidirati

"Slijedom toga, Ivo Žinić podnio je jutros ostavku na mjesto predsjednika Županijske organizacije HDZ-a Sisačko-moslavačke županije te neće biti kandidat za župana na lokalnim izborima u svibnju", poručili su iz HDZ-a.

No Žinić i dalje ostaje na mjestu župana sve do lokalnih izbora u svibnju. Žinićev slučaj još jednom podsjeća da je teže smijeniti hrvatskog župana od američkog predsjednika.

Nobilo: Mora postojati mehanizam opoziva

To je danas konstatirao i poznati odvjetnik Anto Nobilo na N1, govoreći o aferi u kojoj se našao Žinić zahvaljujući medijima koji su razotkrili njegove muljaže s državnim nekretninama.

>> Odvjetnik Nobilo: Žinić će još malo biti župan, a onda će ga HDZ negdje uhljebiti

Nobilo je istaknuo da je jedan od problema u vezi s Lex Šerifom, kako se kolokvijalno naziva Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi, činjenica da ako se stranka i odrekne članova, oni i dalje mogu ostati na lokalnim funkcijama: "To je nož s dvije oštrice. To su direktno izabrani dužnosnici i nekad je dobro da ne ovise o stranačkoj volji, no mora postojati mehanizam opoziva. Svi direktno izabrani dužnosnici po određenoj proceduri moraju moći biti opozvani zbog kršenja zakona. Mi to nemamo. Imamo prvi dio priče da ga narod direktno bira i on je tu praktički nedodirljiv. Ako predsjednika SAD-a možete pod nekim okolnostima smijeniti, onda bi se i kod nas moralo doraditi taj zakon."

Kako se može smijeniti američkog predsjednika?

Doista, američkog se predsjednika može smijeniti na nekoliko načina.

Prvi je pomoću 25. amandmana američkog Ustava, u kojem se između ostalog predviđa da članovi predsjedničkog kabineta i potpredsjednik mogu pokrenuti smjenu predsjednika SAD-a ako smatraju da više nije u stanju obnašati svoju dužnost. Nakon toga potpredsjednik postaje vršitelj dužnosti predsjednika.

Druga je opcija "impeachment", tj. opoziv, što se pokušalo u slučaju Donalda Trumpa.

Opoziv koji je izglasan većinom glasova u Predstavničkom domu Kongresa svojevrsni je parlamentarni ekvivalent podizanja optužnice. U slučaju Trumpova prvog opoziva, glasanjem su potvrđene dvije točke optužnice za opoziv koju je sastavio i izglasao Kongresni odbor za pravosuđe: zloporaba ovlasti i opstruiranje Kongresa. 

Suđenje u Senatu

No predsjednik će biti smijenjen s dužnosti tek ako njegov opoziv potvrdi gornji dom Kongresa - Senat. U njemu će se održati svojevrsno kvazisuđenje u kojem će svih 100 senatora biti porota, predsjednik Vrhovnog suda John Roberts će biti sudac, a lideri Predstavničkog doma preuzet će ulogu tužiteljstva. Za smjenu je potrebna većina senatora.

Prije Trumpa su u Kongresu bili opozvani Andrew Johnson 1868. i Bill Clinton 1998., ali su obojica kasnije oslobođeni u Senatu te nisu smijenjeni s pozicije predsjednika SAD-a. Richard Nixon je 1974. bio pred glasanjem za opoziv u Senatu koji bi sigurno bio izglasan, ali ga je preduhitrio tako što je dao ostavku. 

Istina, nije lako smijeniti američkog predsjednika, ali je opet lakše nego hrvatskog župana. 

Župana se samo može smijeniti referendumom, ali ne uvijek

Podsjetimo, prema spomenutom Zakonu, hrvatskom županu mandat prestaje po sili zakona u samo šest situacija: ako sam podnese pisanu ostavku, ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od mjeseca, ako mu prestane prebivalište na području županije, ako mu prestane hrvatsko državljanstvo te smrću.

>> Zašto je Žinića nemoguće smijeniti? Zbog Lovre Kuščevića

>> STRUČNJAK DETALJNO O LEX ŠERIFU Sramota! Zakon je nezamislivo pravno nasilje

Može ga se smijeniti na samo jedan način: referendumom građana. Riječ je o dugotrajnom i kompliciranom procesu koji dosad nikad nije proveden u praksi. A i za tu opciju postoje ograničenja: prema Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi, referendum se ne može raspisati prije nego što prođe 12 mjeseci od lokalnih izbora, kao ni u godini kad se održavaju novi lokalni izbori. U konkretnom, Žinićevom slučaju to znači da je on sada de facto nesmjenjiv do svibnja, što god učinio.

Da Žinić danas ili sutra izađe na ulicu i napravi bilo kakav zločin pred svjedocima i da ga odmah uhite pa završi u istražnom zatvoru, njega se ne bi moglo smijeniti s mjesta župana. 

Američki Ustav pak u vezi sa smjenom predsjednika nema nikakva vremenska ograničenja, može ga se smjenjivati i u zadnjim danima mandata, kao u slučaju Donalda Trumpa. Hrvatski župan je nedodirljiv u prvoj godini mandata i u godini održavanja sljedećih lokalnih izbora, dok američki predsjednik nije.

Plenković laže da ne može ništa učiniti

To zna i Andrej Plenković, koji je neki dan novinarima objašnjavao da se Žinića ne može smijeniti.

"Izbori su tu za tri mjeseca. Ne možemo ništa, tu nema mehanizma", rekao je premijer čija je prethodna vlada i donijela takav Lex Šerif. 

>> Plenkovića pitali hoće li Žinić ostati župan: "Ne možemo ništa, tu nema mehanizma"

>> Plenković: Žinićeva afera nema veze s HDZ-om

Problem je što Plenković očito ne govori istinu - ako itko nešto može učiniti u vezi s nakaradnim Zakonom o lokalnoj i područnoj samoupravi i nemogućnosti da se župana smijeni, onda su to HDZ i HDZ-ova vlada odnosno parlamentarna većina. Oni su donijeli zakon po kojim su župani nesmjenjivi, oni ga mogu promijeniti.

No HDZ-ovci nas pokušavaju uvjeriti da oni tu ne mogu ništa, kao da je Lex Šerif zakonodavni aksiom, a ne nešto što se može promijeniti sa 76 glasova u saboru.

Ministar rada Josip Aladrović poručio je tako da je, što se tiče župana Ive Žinića, HDZ učinio sve što je do stranke, a što se tiče zakonske regulative koja definira poziciju župana, ona je "takva kakva je" te se Žinić neće kandidirati na sljedećim izborima.

>> Aladrović o Žiniću: HDZ je učinio sve što je mogao

Ponovimo, zakonska regulativa koja definira poziciju župana je "takva kakve je" zato što su tako odlučili HDZ i Andrej Plenković.

Slučaj Alojza Tomaševića

Pritom Žinić nije prvi HDZ-ov župan koji bi trebao po hitnom postupku odletjeti iz svoje fotelje. Imali smo slučaj požeško-slavonskog župana Alojza Tomaševića koji je početku ove godine osuđen zbog obiteljskog nasilja.

Tomašević je proglašen krivim za obiteljsko nasilje nad suprugom Marom Tomašević i nepravomoćno osuđen na uvjetnu kaznu od 10 mjeseci s rokom kušnje od dvije godine, odlučio je u siječnju Općinski sud u Slavonskom Brodu.

Pri izricanju presude sudac Općinskog suda u Slavonskom Brodu Slaven Vidmar detaljno je opisao djela nasilja nad suprugom Marom Tomašević, zbog kojih je župan Tomašević i osuđen.

>> Mlatio je, prijetio, ponižavao, davio... Ne ide u zatvor, pročitajte presudu

"Od listopada 2016. do 2. listopada 2017. u obiteljskoj kući u Ulici Dragutina Tadijanovića u Požegi, kada ga je, zbog sumnje da ima ljubavnu vezu s drugom ženom, supruga Mara Tomašević tražila da razgovaraju o tome i da se taj odnos prekine, negirao je takvu vezu i odbio razgovarati s njom. U nakani da je omalovaži učestalo je govorio da je luđakinja, glupa kravetina, budala, glupača, fizički je nasrtao na nju, hvatao je objema rukama za vrat i snažno stiskao te je šamarao, govorio da će je ubiti, izbosti i rasparati grkljan. Dana 17. srpnja 2016. godine, nakon što se vratio sa službenog puta, a supruga mu rekla da je ondje sigurno bio s ljubavnicom, šakom ju je udario u predjelu oka, čime je kod oštećenice izazvao osjećaj straha i ugroženosti te povredu dostojanstva, a dana 2. listopada 2017. oko 21 sat u kuhinji obiteljske kuće, nakon što je supruga čula da razgovara na mobitel i pitala 'Je l' te to kuja zove?', u nakani da je tjelesno ozlijedi, više ju je puta udario po glavi u predjelu ušiju. Potom ju je obuhvatio za vrat i rukama čvrsto stiskao. Kad je oštećenica počela vrištati, rukama je čvrsto uhvatio njezine nadlaktice te rukama i nogom snažno odgurnuo, a tom prilikom je tijelom udarila u radijator i cvjetnjak, zadobivši tjelesnu ozljedu u vidu kontuzije desne nadlaktice", opisao je sudac Tomaševićeva zlodjela.

No Tomašević je i dalje župan. Jer presuda je zasad nepravomoćna, a i da nekim čudom postane brzo pravomoćna - što bi bilo veliko iznenađenje s obzirom na brzinu rada hrvatskog pravosuđa - Tomašević opet ne bi bio smijenjen jer nije pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od mjeseca. Tomašević je pak osuđen na uvjetnu kaznu od 10 mjeseci i dan-danas je hrvatski župan.

Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi treba mijenjati

HDZ ga je, nakon velikog pritiska javnosti i dugog oklijevanja, isključio iz stranke, ali mu nije rušio proračun u Županijskoj skupštini niti mu ikako zagorčavao život, već mu je pustio da mirno ostane u fotelji župana, što je moguće zahvaljujući HDZ-ovom Lex Šerifu.

Da zaključimo: činjenicu da su hrvatski župani de facto nesmjenjivi i da su u tom smislu zaštićeniji i od američkog predsjednika možemo zahvaliti isključivo HDZ-u.

Naravno da se demokratski izabrane dužnosnike, iz kojeg god stranke bili, ne smije moći smjenjivati samo tako, ali demokracija je procedura i mora postojati još neka procedura osim superkompliciranog raspisivanja referenduma da se smijeni hrvatskog župana. Primjerice, zašto Županijska skupština dvotrećinskom većinom glasova ne bi mogla smijeniti župana?

Slučajevi Tomaševića i Žinića zorno pokazuju da Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi treba poboljšati.