Laž je da svim tranzicijskim državama pada stanovništvo. Pogledajte grafove
HRVATSKA je pala na manje od 3.9 milijuna stanovnika, prema konačnim rezultatima popisa stanovništva 2021. godine. Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48.17%) i 2.006.704 žene (51.83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9.64%.
U 30 godina smo izgubili smo više od jednog Zagreba
Ako gledamo podatke od 1991., odnosno od uspostave hrvatske neovisnosti, trend je još porazniji. U tih trideset godina pad je konstantan, a izgubili smo točno 912.432 stanovnika, što je više od cjelokupnog stanovništva Zagreba. Od 1991., kada je u Hrvatskoj živjelo 4.784.265 stanovnika, do danas izgubili smo 18.7 posto stanovništva. Hrvatska je davne 1953. imala više stanovnika nego danas - 3.936.022. Posljednji popis na kojem smo imali manje stanovnika bio je 1948. godine.
Plenković u siječnju za pad broja stanovnika okrivio ulazak u EU
Plenković je u siječnju pri objavi preliminarnih rezultata popisa stanovništva kao uzrok tome naveo ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Hrvatsku je, podsjetimo, zadesio veliki val iseljavanja nakon ulaska u EU, pogotovo 2014. i 2015. godine. U zadnjem valu iseljavanja državljani Hrvatske uglavnom su kao mjesta za novi život birali Irsku i Njemačku.
Premijer je tada sugerirao da je riječ o "širim trendovima" pritom, po svemu sudeći, misleći na trendove iseljavanja stanovništva iz zemalja istočne Europe. To se posebice odnosi na one zemlje koje su u međuvremenu ušle u EU.
U sljedećim grafovima vidjet ćemo usporedbu istočnoeuropskih zemalja po pitanju demografske slike, odnosno kako stoji Hrvatska u toj političkoj, ekonomskoj i demografskoj tranziciji. Zemlje koje smo uvrstili u ovu komparativnu analizu su: Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Češka, Litva, Latvija i Estonija.
Podsjetimo kada su ove zemlje ušle u EU:
- Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Litva, Latvija i Estonija - 2004.
- Rumunjska i Bugarska - 2007.
- Hrvatska - 2013.
Evo kako se broj stanovnika kretao u tim zemljama, kao i u samoj Hrvatskoj, u proteklih trideset godina.
Kao što vidimo, broj stanovnika se od 1990. do danas povećao, i to skromno, samo u Sloveniji (s 1.996.337 na 2.108.077), Slovačkoj (s 5.287.663 na 5.459.781) i Češkoj (10.362.102 na 10.701.777). U svim ostalim zemljama se smanjio, u nekima i znatno. Bugarska je među najgorima - ima čak 1.850.760 stanovnika manje.
No koliki je taj pad stanovništva, bolje se vidi uspoređujući ga u postocima, a ne u apsolutnim iznosima.
Samo tri zemlje imaju veći gubitak stanovništva od nas
Kao što vidimo u sljedećem grafu, zemlje s najvećim padom stanovništva su: Litva (24.31%), Bugarska (21.1%), Hrvatska (18.7%) i Rumunjska (17.34%).
Ovdje vidimo i da je, osim Slovenije, Slovačke i Češke koje imaju rast, relativno dobro prošla i Mađarska koja ima pad od samo 6.21%. Zabrinjavajuće je i što je Hrvatska, osim Rumunjske, prestigla i Estoniju po padu broja stanovnika, iako je ta baltička zemlja do prije desetak godina stajala mnogo lošije od nas.
Hrvatska nije najgora u istočnoj Europi po demografskom padu. No podaci pokazuju da zemlje poput naših susjeda Slovenije i Mađarske stoje daleko bolje od nas.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati