OBITELJSKI liječnici osudili su odluku da se antigenska testiranja prebace u ordinacije obiteljskih liječnika, ustvrdivši da se time skriva nesposobnost zdravstvene i političke administracije i ugrožavaju pacijenti.

Odluku da se testiranja prebace na primarnu zdravstvenu zaštitu, jučer su javnosti predstavili ministar zdravstva Vili Beroš i šef HZJZ-a Krunoslav Capak, koji je čak najavio i opciju kažnjavanja liječnika koji odbiju provoditi testiranja

Šef Hrvatskog društva obiteljskih doktora: To je epidemiološka kontradiktornost

Ministar zdravstva Vili Beroš danas je pak Indexu rekao da to nije novost te da su neki već obavljali testiranja i da nije bilo pritužbi. No, nije nam odgovorio na pitanje o kaznama. Međutim, obiteljski liječnici navode da je izuzetno opasno u iste prostorije primati zaražene pacijente zajedno s onima koji boluju od drugih bolesti jer se riskira mogućnost zaraze.

Predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora HLZ-a dr. Dragan Soldo za Index je rekao da liječnici nisu protiv toga da se pacijenti testiraju, ali navodi i da je nemoguće provoditi testiranje u onim ambulantama koje rade s pacijentima.

"To je epidemiološka kontradiktornost. Dvije godine radimo trijažu, ne puštamo zaražene pacijente u ustanove, a sad bismo trebali primati zaražene i samim time izazvati da se zaraze naši ostali pacijenti", rekao je dr. Soldo za Index.

"U svojoj ordinaciji ne mogu ni izdati covid-potvrdu"

Dr. Soldo ističe da se testiranje treba provoditi kao i dosad, odnosno u centrima koji su certificirani, navodeći pritom kako nemaju svi potreban certifikat za provođenje brzog antigenskog testiranja u svojim ordinacijama.

"Ja ne mogu ni izdati covid-potvrdu s kodom jer nemam certifikat za to. Zato molimo građane da ne dolaze nenajavljeno svojim liječnicima primarne zdravstvene zaštite, obiteljskim liječnicima, pedijatrima, ginekolozima i stomatolozima, kako bi ih testirali. Dio liječnika primarne zdravstvene zaštite provodi testiranja jer imaju certifikat, ali oni to rade uz najavu..

Dr. Balint: Samo je 10 posto oboljelih završilo u bolnicama, vidi se naš napor

Liječnica obiteljske medicine dr. Ines Balint u razgovoru za Index upozorava na ono što će se događati ako primarna zdravstvena zaštita bude provodila brza antigenska testiranja u svojim ordinacijama te je istaknula da može doći do još kasnijeg otkrivanja malignih bolesti jer će ljudi manje dolaziti u ordinacije.

"S obzirom na javno dostupne podatke o oboljelima unazad godinu i činjenici da je samo 10 posto oboljelih liječeno u bolničkom sustavu, jasno je koji je napor podnijela primarna zdravstvena zaštita od početka pandemije, koja aktivno sudjeluje u provođenju cijepljenja u ordinacijama, a od polovice prošle godine na cijepnim punktovima", rekla je specijalistica obiteljske medicine dr. Ines Balint.

"Pacijente se dovodi u opasnost"

S obzirom na izuzetno velik broj dnevnih kontakata koje imaju s pacijentima (kako oboljelih od covida tako i onih koji trebaju skrb za druge bolesti, pogotovo za kontrolu njihovih kroničnih bolesti), dodaje da je jasno da provođenje testiranja BAT-om (brzi antigenski test) u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite zahtijeva posebne epidemiološke mjere.

"Ako bi se testiranje provodilo kod nas, to znači da u tom trenu oboljeli ili potencijalno oboljeli od covida dolaze u prostor i trebaju izbjeći kontakt s drugim bolesnicima i eventualnim zdravstvenim osobljem. Tako se u opasnost dovode svi pacijenti koji se u kratkom periodu nakon pregleda covid-pacijenta zateknu u našim radnim prostorima", kazala nam je dr. Balint.

"Već sad nam se javljaju pacijenti u poodmaklom stadiju malignih bolesti"

"Ne umanjujući trenutnu epidemiološku situaciju, liječnici primarne zdravstvene zaštite pomažu koliko im situacija to omogućava. Ako treba, provodit će se BAT, ali molimo zdravstvenu administraciju da pošalje poruku pacijentima da se radi potrebe testiranja u ordinacijama primarne medicine na sat ili dva dnevno, ovisno o potrebama pacijenata, smanjuje dostupnost za ostale preglede", navodi.

Ističe da liječnici obiteljske medicine već sad vide da se povećavaju komplikacije kroničnih bolesti i da im se javljaju pacijenti u već poodmaklom stadiju malignih bolesti. Navodi kako maligne bolesti nisu prepoznate na vrijeme jer i sami pacijenti zbog aktualne epidemiološke situacije ponekad izbjegavaju dolazak u njihove ordinacije.

"BAT-om se uvelike povećava i administriranje, koje je sad prebačeno na timove zdravstvene zaštite, jer se svaki pozitivan pacijent mora upisati u centralni sustav kako bi se bolest evidentirala. Isto tako treba naglasiti da, prema dosadašnjim iskustvima, više od 80 posto trenutno oboljelih su mladi koji zahtijevaju PCR testiranje kako bi mogli putovati izvan granica", kazala nam je dr. Balint.

Beroš za Index: Gotovo 1000 liječnika obiteljske medicine već je radilo testiranja i to bez pritužbi

Index je, kao što smo već naveli, kontaktirao ministra zdravstva Vilija Beroša te smo ga pitali kako komentira osudu liječnika obiteljske medicine da se testiranja obavljaju u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite.

Rekao nam je da je, prema bazi HZZO-a, gotovo 1000 ordinacija obiteljske medicine dosad već vršilo testiranje BAT testom uz naplatu te da nije zabilježena ni jedna pritužba o ugrožavanju sigurnosti pacijenata.

"Testiranje brzim antigenskim testom na razini primarne zdravstvene zaštite nije novost. Prema bazi evidentiranih testiranja unutar primarne zdravstvene zaštite, do danas je evidentirano 125.000 testiranja BAT testom te nije zabilježena ni jedna pritužba o ugrožavanju sigurnosti ostalih pacijenata", kazao je Beroš za Index.

Beroševa poruka za domove zdravlja

"K tome, domovi zdravlja mogu osigurati izdvojene prostorije u kojima se u određenom razdoblju može obaviti testiranje. Slijedom navedenoga, za zaključiti je da je primarna zdravstvena zaštita u mogućnosti provoditi navedene mjere", dodaje Beroš.

Dodao je i da je, slijedom dosadašnje prakse, za zaključiti da navedene ordinacije imaju adekvatne uvjete za vršenje testiranja BAT-om i mogu primati ostale pacijente u potrebi za pregledom. Nije nam odgovorio na pitanja vezana za kažnjavanje liječnika.

KoHOM: Ovo je alibi da se sakrije nesposobnost zdravstvene i političke administracije

Spomenimo da je i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) osudila odluku da se antigenska testiranja prebace u ordinacije obiteljskih liječnika. "To nije ništa drugo već alibi zdravstvene i političke administracije s ciljem da sakrije vlastitu nesposobnost, neorganiziranost, nečinjenje, kao i loše upravljanje ovom krizom", priopćio je KoHOM.

"Ozbiljno će se ugroziti struka obiteljske medicine i pacijenti"

"Ta je ista administracija prije Božića popuštala mjere, dodvoravajući se politici, tvrdeći da je situacija dobra i stabilna, iako ih je zdravstvena struka upozoravala da to ne čine, dok bi danas odgovornost za takve katastrofalne odluke prebacivala na druge", tvrdi KoHOM.

Upozoravaju da su ordinacije obiteljskih liječnika već sada pretrpane, a pacijenti u mnogim slučajevima teško mogu dobiti svog izabranog liječnika na telefon, dok obiteljski liječnik prosječno tijekom radnog vremena obradi čak 200 pacijenata.

"Dužni smo upozoriti javnost da će se prebacivanjem testiranja potencijalno zaraženih osoba u ordinacije ozbiljno ugroziti struka obiteljske medicine, ali i pacijenti", ističe KoHOM u svom priopćenju.

Liječnici imaju pitanja za Beroša

Ministra zdravstva i ravnatelja HZJZ-a pitaju kako zamišljaju da će se u zatvorenim i mahom malim ordinacijama obavljati testiranje vrlo vjerojatno zaraženih osoba u nazočnosti bolesnih pacijenata, kao i to tko će biti u ordinaciji i obavljati posao obiteljskog doktora ako liječnik i sestra budu dežurali na ulici ispred svojih ordinacija na testnim punktovima. 

KoHOM upozorava na to da je obiteljska medicina jedina zdravstvena struka koja je 2020., prema izvješćima HZZO-a i HZJZ-a, u odnosu na 2019. povećala broj kontakata na oko 42.4 milijuna, a taj će broj u 2021. biti daleko veći.

Capak i Beroš najavili promjene

Podsjetimo, jučer se u Ministarstvu zdravstva ministar Beroš sastao sa šefom HZJZ-a Krunoslavom Capakom i epidemiolozima vezano za najavljenu promjenu dokazivanja prisutnosti koronavirusa. Nakon toga su dali izjave za medije.

Naime, ministar zdravstva Vili Beroš najavio je u ponedjeljak da PCR test više neće biti obavezan, odnosno da će uskoro brzi antigenski test biti dovoljan za dokazivanje covida-19 i dobivanje EU digitalne covid-potvrde, s tim da će te potvrde vrijediti samo u Hrvatskoj.

"Razgovarali smo o promjeni strategije i činjenici da su sve zemlje Europe limitirane PCR kapacitetima. S obzirom na pojavu boljih brzih antigenskih testova i njihovu reakciju, epidemiolozi misle da njihova upotreba doživljava novi vid", rekao je nakon sastanka Beroš.

Capak: Širi se mogućnost izrade brzih antigenskih testova

Krunoslav Capak govorio je o prebacivanju testiranja iz ljekarni u ordinacije primarne zdravstvene zaštite. Istaknuo je da postoji i opcija uvođenja kazni za one liječnike koji odbiju provoditi testiranja.

"S obzirom na to da su potrebni veći kapaciteti testiranja u ovom petom valu, u kojem dominira soj omikron, dogovorili smo da proširimo mogućnost izrade brzih antigenskih testova uz plaćanje HZZO-a za testna mjesta u zdravstvenim ustanovama i ordinacijama. Govorili smo i kako će se to financirat", kazao je Capak.

"Skupa s našim preporukama, koje su izdane, više se brzi antigenski testovi ne moraju potvrđivati PCR-om. Dijagnosticiranje korone može se odraditi antigenskim testovima", rekao je Capak. Na presici je naglašeno da treba reagirati promptno.

Koliko će vrijediti covid-potvrde?

Capak je još rekao da će covid-potvrda dobivena antigenskim testom vrijediti 48 sati, a ona o preboljenju, kao i ona o preboljenju dobivena na temelju PCR testa vrijedit će 180 dana od datuma testiranja.

Na upit očekuje li otpor liječnika primarne zdravstvene zaštite, Beroš je rekao: "Tko bi to trebao raditi? Naši epidemiolozi, liječnici u bolnicama? Teško je svima, svi se maksimalno trudimo. Situacija nije normalna, izvanredna je."