PREMA podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je do danas cijepljeno više od petine stanovnika.

Od 27. prosinca 2020. do 30. travnja 2021. utrošeno je 901.120 doza cjepiva, a s obzirom na velik broj doza koje stižu tijekom svibnja i u lipnju, dinamika će omogućiti cijepljenje više od 1.848.462 osobe do kraja lipnja, odnosno više od 55% odraslih osoba, najavljuju u HZJZ-u.

Pritom je najveći obuhvat cijepljenjem postignut u dobnoj skupini od 70 godina na više, u kojoj je oko 54% osoba primilo najmanje prvu dozu cjepiva.

Za kolektivni imunitet treba nam 70-85% procijepljenih

Istovremeno nam u Hrvatskoj broj novozaraženih posljednjih dana ponovno pada. To se vjerojatno može pripisati dijelom cijepljenju i prebolijevanju, dijelom strogim mjerama koje su se provodile u žarištima poput Primorsko-goranske županije, a dijelom određenoj sezonalnosti virusa, odnosno sve češćem boravku na otvorenom.

Znanstvenici procjenjuju da će za stvaranje kolektivnog imuniteta i zaustavljanje virusa oko 70% do 85% stanovnika trebati razviti imunitet. Taj postotak nije neka fiksna crta, on se ostvaruje čim broj novozaraženih počne padati bez posebnih epidemioloških mjera, no on se mijenja ovisno o promjeni inačica virusa, godišnjih doba, ponašanja ljudi, trajanja imuniteta itd. Primjerice, tijekom ljeta u populaciji koja i dalje nosi maske i pazi na neku distancu postotak od 70% procijepljenih možda može biti dovoljan da epidemija stane, no ne mora biti dovoljan na jesen ili zimi u populaciji koja se potpuno opustila.

Hoće li procijepljenost do lipnja biti dovoljna za mirno ljeto?

Hoće li svi navedeni čimbenici biti dovoljni da već na ljeto imamo normalan život i uspješnu sezonu?

Odgovor na to pitanje nije lako dati zbog više faktora koji su nam još uvijek nepoznanice:

• Ne znamo točno koliko će koja cjepiva biti učinkovita protiv novih inačica virusa, poput britanske, brazilske, južnoafričke i indijske, koje sve više dominiraju. Učinkovitost nekih od cjepiva nije osobito visoka, posebno nakon prve doze.
• Ne znamo točno koliko je ljudi u Hrvatskoj do sada preboljelo covid-19 i koliko ih taj imunitet štiti. Neka preliminarna istraživanja pokazuju da dvije doze cjepiva štite bolje od prebolijevanja. Onima koji su preboljeli covid-19 stručnjaci stoga preporučuju da se cijepe barem jednom dozom, a s vremenom i s drugom.
• Ne znamo hoće li se u međuvremenu pojaviti neke nove, još zaraznije inačice virusa ili inačice koje će zaobilaziti protutijela stvorena cijepljenjem i prebolijevanjem.
• Ne znamo koliki će efekt imati klimatski uvjeti. Naime, svojstvo sezonalnosti SARS-CoV-2 još uvijek nije snažno izraženo. Ono postaje izraženije kada je u populaciji puno imunih jer virus tada mora savladavati dvije barijere - i imunost značajnog udjela kontakata i klimatske nepovoljnosti, kao što su UV zrake i boravak ljudi na otvorenom.
• Ne znamo koliko će ljudi biti spremno cijepiti se. Neke ankete provedene među nastavnicima i medicinskim sestrama nisu dale ohrabrujuće rezultate.

Iskustva predvodnika u cijepljenju

Ilustracije problema najbolje je potražiti u zemljama koje su već do sada podijelile preko 50 doza na 100 stanovnika, kao što su Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati, Čile, Bahrain, SAD, Velika Britanija, Mađarska i Srbija. Hrvatska je do sada podijelila oko 22 doze na 100 stanovnika.

U navedenim zemaljama broj novozaraženih je u padu, no ima nekih u kojima nije, poput Bahreina (grafikon dolje). U toj zemlji broj novozaraženih nastavlja rasti. U siječnju 2021. Bahrein je zabilježio porast broja slučajeva od 43% u odnosu na brojke iz prosinca 2020., a procjenjuje se da su oko 17% bila djeca. Nacionalna radna skupina za covid-19 to je pripisala opuštenosti stanovništva i nepridržavanju mjera javnog zdravstva.

Pitanje učinkovitosti cjepiva

Slično su potvrdila iskustva Srbije i Čilea, u kojima je broj novozaraženih do nedavno rastao unatoč tome što su podijelili oko 50 doza na 100 stanovnika. Bilo je potrebno ponovno uvođenje određenih mjera da se virus obuzda.

Jedan od problema u svim trima navedenim državama moglo bi biti to što su dijelile puno kineskih cjepiva, za koja se pokazalo da su manje učinkovita od Pfizera, Moderne i AstraZenece, osobito nakon prve doze. Naime, čileanske vlasti procijenile su da je cjepivo Sinovac nakon prve doze učinkovito samo 16%. Tek nakon druge doze učinkovitost mu se penje na oko 64%.

Udio preboljelih je nepoznanica

Vrlo je teško procijeniti koliko je ljudi preboljelo covid-19 u nekoj zemlji. U prilog tome govori činjenica da su serološka ispitivanja u Indiji sugerirala da je preko 50% populacije preboljelo covid, da bi se kasnije pokazalo da su uzorci bili nereprezentativni. Naime, izgleda da je udio osoba koje su se zarazile bio značajno veći među siromašnim stanovnicima gradova među kojima su bila provedena ispitivanja nego u drugim dijelovima društva. Stoga je epidemija u Indiji ponovno buknula čim su mjere bile ublažene i čim su se zaredala velika okupljanja - svadbena, vjerska i politička.

Koliko je ljudi u Hrvatskoj steklo imunitet na covid-19 u njegovim različitim varijantama zahvaljujući prebolijevanju, teško je pouzdano utvrditi jer nam testiranje nije jača strana. Za ilustraciju, Bahrein je proveo gotovo dva i pol puta više testiranja nego što ima ljudi. Pritom je zabilježio oko 103.000 potvrđeno zaraženih na milijun ljudi. S druge strane, Hrvatska je zabilježila oko 82.000 potvrđenih zaraza na milijun stanovnika, a testirala je upola manje nego što ima stanovnika. Iz toga proizlazi da ne možemo biti sigurni da imamo imunitet kakav imaju stanovnici Bahraina, u kojem brojevi još uvijek rastu. Pritom trebamo imati na umu da je Bahrain do sada podijelio više od 74 doze cjepiva na 100 stanovnika, a Hrvatska samo 22.  

Zbog svega navedenog teško je zbrajanjem onih koji su preboljeli i onih koji su cijepljeni znati pouzdano što možemo očekivati nakon što do kraja lipnja, prema najavama HZJZ-a, bude procijepljeno oko 55% odraslih. Ako su u Bahreinu podijeljene 74 doze na 100 stanovnika, a broj novozaraženih i dalje raste, može se zaključiti da ne možemo računati da će nam 55 doza na 100 stanovnika, bez dodatnih epidemioloških mjera, pružiti potpunu zaštitu.

Najveći problem mogla bi biti kolebljivost prema cijepljenju

U Hrvatskoj bi s vremenom najozbiljniji problem mogla postati i kolebljivost prema cijepljenju, kakva je zabilježena u Srbiji.

Naime, brojni mediji posljednjih su tjedana pisali o tome da Srbija ima toliko cjepiva da ih nudi bilo kome tko im dođe iz inozemstva. Tako je Srbija čak pokrenula svojevrstan "turizam cijepljenja". Vlasti susjedne zemlje svojim su diplomatskim aktivnostima osigurale oko 15 milijuna doza cjepiva za nešto manje od sedam milijuna stanovnika. To bi trebalo biti više nego dovoljno za stvaranje kolektivnog imuniteta. No istovremeno podaci pokazuju da se do sada u Srbiji cijepila tek trećina stanovništva. Posljednjih dana brzina cijepljenja u Srbiji značajno usporava. Srbijanska premijerka Ana Brnabić ljude pokušava potaknuti da se cijepe najavama certifikata za cijepljene, a neki ugostitelji uz cjepivo dijele besplatnu hranu kako bi ubrzali vraćanje njihove djelatnosti na normalu (za sada mogu raditi samo na terasama). Pritom treba imati na umu da je Srbija podijelila oko 52 doze na 100 stanovnika, dakle tek nešto manje od broja koji bi Hrvatska mogla podijeliti do kraja lipnja.

Neki komentari iz Ministarstva zdravlja i neke analize provedene u Hrvatskoj sugeriraju da bismo i mi u Hrvatskoj mogli imati problema s kolebljivošću prema cijepljenju.

> Berošev državni tajnik: Žao mi je što se malo ljudi želi cijepiti, umiremo kao u ratu

Primjerice, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Silvio Bašić je u razgovoru za RTL izrazio žaljenje što ljudi ne pokazuju očekivani interes za mogućnost cijepljenja po principu drive-in, ali i preko platforme Cijepise.

"Ljudi koji su pokazali interes da se žele cijepiti na platormi Cijepise, nešto više od 200 tisuća, od tih 200 tisuća procijepljeno je nekih 50 tisuća, malo više", rekao je.

"Povećava se broj na dnevnoj bazi, ali zanemarivo. Neke dvije-tri tisuće, tu negdje", dodao je.

> Što stoji iza priče o medicinskim sestrama koje se ne žele cijepiti protiv covida?

U prosjeku procijepljeno tek nešto više od 30% medicinskih sestara

Prema podacima Hrvatske komore medicinskih sestara, u prosjeku se procijepilo tek nešto više od 30% posto medicinskih sestara, iako su, zbog izloženosti virusu, bile svrstane u prioritetnu, rizičnu skupinu. Komora je nedavno objavila tumačenje da to nije tako strašno loše kada se uzme u obzir da je oko 25% medicinskih sestara preboljelo covid-19. Međutim, kako smo već istaknuli, cijepljenje je preporučeno i onima koji su preboljeli, barem s jednom dozom, a s vremenom i drugom.

> Profesori bi prvi trebali vjerovati znanosti. Zašto ih se većina ne želi cijepiti?

Također zabrinjavaju podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja prema kojima čak 64% nastavnika i drugog školskog osoblja nije izrazilo želju za cijepljenjem, iako su svrstani u prioritetnu, rizičnu skupinu.

Nešto više ohrabruju rezultati istraživanja HRejting objavljeni 21. ožujka u Dnevniku HTV-a, prema kojima se većina ispitanih, oko 65%, željela cijepiti ili je već bila cijepljena. 38.2% tada je izrazilo želju cijepiti se čim prije, 15.6% je imalo želju cijepiti se, ali tek onda kada vide kakve će biti posljedice na druge, dok se 25.5% nije uopće željelo cijepiti. Još oko 10% bilo je neodlučno.

Kad ćemo znati je li se procijepilo dovoljno ljudi za povrata u normalu?

Iako su ti rezultati bolji, tek treba vidjeti hoće li se u konačnici cijepiti dovoljno stanovnika Hrvatske da bi se virus u potpunosti zaustavio. To će osobito postati jasno na jesen i zimu kada će vrijeme ponovno postati hladnije, kada se učenici ponovno vrate u škole te kada će ljudi ponovno više vremena provoditi u zatvorenom.

Naravno, trebat će također vidjeti hoće li nove inačice i u kojoj će mjeri dizati prag kolektivnog imuniteta. Zbog svih navedenih nepoznanica nije dobro preuranjeno proglašavati pobjedu nad covidom-19, kao što su to hrvatske vlasti već jednom učinile nakon prvog vala 2020. ili kao što su to indijske vlasti učinile u siječnju 2021.

Naprotiv, vlasti bi trebale osmisliti pametnu kampanju kojom će pridobiti više ljudi za cijepljenje. U protivnom možemo očekivati kolateralne žrtve. Naime, nepostojanje kolektivnog imuniteta ne prevaljuje se samo preko leđa onih koji se ne žele cijepiti, već stradavaju i oni koji bi se htjeli cijepiti, ali ne mogu iz medicinski opravdanih razloga, kao i oni koji cijepljenjem nisu uspjeli stvoriti dovoljan imunitet.