Lockdown se vraća širom Europe, sve je više masovnih prosvjeda
PRIJE skoro točno godinu dana, 9. ožujka 2020., Italija je nakon lokalnih uvela i opću nacionalnu karantenu, drakonsku epidemiološku mjeru bez presedana koja je kasnije dobila naziv lockdown. Italija je bila prva europska zemlja u kojoj je pandemija novog koronavirusa izbila, a lockdown je, prema mnogim stručnjacima, uveden prekasno - u zemlji je dotad bilo potvrđeno preko 5800 slučajeva zaraze (i 233 smrti), pri čemu je stvarni broj bio daleko veći.
Godinu dana kasnije mnogo toga se promijenilo, ali pandemijska noćna mora nije završila. Dapače, Italija za Uskrs ide u novi lockdown - drugi po redu, treći ako uračunamo sustav regionalnog i parcijalnog lockdowna, sličan onome u Velikoj Britaniji, uveden u studenom. Nakon što se u godinu dana epidemije covida-19 potvrđeno zarazilo preko 3 milijuna, a umrlo preko 100 tisuća Talijana, broj novih slučajeva i smrti opet opasno raste. Od sedmodnevnog prosjeka novih dnevnih slučajeva od oko 12 tisuća prije mjesec dana došao je na oko 21 tisuće dnevno, prema stranici Our World in Data.
Sedmodnevni prosjek novih slučajeva u značajnom porastu je u cijeloj Europskoj uniji od 19. veljače do danas, nakon pada koji je počeo početkom siječnja.
>>Italija za Uskrs ide u totalni lockdown
Italija odustala od sustava zona i stupnjeva, vraća puni lockdown
U Lombardiji, gdje je epidemija u Italiji prvo buknula i odakle su prošlog proljeća dolazili potresni prizori pretrpanih intenzivnih odjela i vojnih kamiona koji odvoze mrtve, od covida-19 umrlo je čak 30 tisuća ljudi, što je navodno više nego je u toj regiji poginulo ljudi u oba svjetska rata zajedno. Ako je neka regija stoga trebala doseći naveliko proklamirani kolektivni imunitet, odnosno "imunitet krda" koji bi zaustavio daljnji rast, to je trebala biti Lombardija.
Ali baš kao i u New Yorku u Americi, koji unatoč razornom prvom valu i dalje prolazi kroz drugi, jesensko-zimski, tako je i Lombardija danas jedna od takozvanih crvenih zona u Italiji, onih koje imaju najveći broj aktivnih slučajeva i u kojima je na snazi najstroža razina mjera restrikcija: zatvoreni kafići, restorani, obrti, sve trgovine osim supermarketa i kioska, škole, parkovi i igrališta, zabrana posjeta drugim kućanstvima, policijski sat i zabrana kretanja unutar zone te između zona osim zbog esencijalnih razloga, kako piše portal The Local Italy.
A talijanske vlasti su sada, baš kao što su u siječnju učinile britanske, odustale od sustava regionalnih parcijalnih lockdowna i najavile nacionalni i potpuni lockdown.
"Ovih dana nalazimo se pred novim pogoršanjem zdravstvene krize. Svatko mora učiniti sve što može da se ograniči širenje virusa. Ali prije svega vlada mora obaviti svoj posao", izjavio je ovaj tjedan novi premijer Mario Draghi.
Massimo Galli, infektolog sa Sveučilišta u Milanu, upozorio je u intervjuu za La Stampu u nedjelju da "engleska varijanta (koronavirusa) postaje prevladavajuća" te da su škole i okupljanja mladih pokretačka snaga iza trećeg vala". I zaista, iza najmanje 54% novih slučajeva u Italiji stoji britanski soj, za koji talijanski Viši zdravstveni institut procjenjuje da se širi 35-40% brže nego originalni soj virusa SARS-CoV-2.
Još gore, nova studija, objavljena u British Medical Journalu (koja još nije prošla stručnu recenziju), tvrdi da je britanski soj smrtonosniji za 64% u odnosu na originalni. Recentne studije također pokazuju da je zarazniji za oko 50%.
>>Nova studija: Britanski soj je znatno smrtonosniji
Prosvjedi zbog lockdowna u Nizozemskoj i Grčkoj
U isto vrijeme, diljem Europe sve je više prosvjeda zbog lockdowna, odnosno postrožavanja epidemioloških mjera. Krajem siječnja Nizozemsku su tako tresli burni i dijelom nasilni prosvjedi zbog uvođenja policijskog sata od 21 sata do 4.30 ujutro, pri čemu je policija uhitila stotine prosvjednika u Amsterdamu i Rotterdamu. Gradonačelnik Rotterdama Ahmed Aboutaleb tada je proglasio izvanredno stanje koje daje policiji velike ovlasti, a gradonačelnik Eindhovena, John Jorritsma, nazvao je nasilne prosvjednike "ološem".
>>Nizozemci već danima divljaju zbog lockdowna: "Na putu smo prema građanskom ratu"
Unatoč tome, nizozemski premijer Mar Rutte tada je produljio većinu mjera, ali je policijski sat 16. veljače oborio sud koji je presudio da za njega nema odgovarajuće pravne osnove jer ga nije odobrio parlament.
U Grčkoj, gdje je neka vrsta lockdowna na snazi od 7. studenog, ali broj slučajeva od početka veljače ubrzano raste, prosvjedi su izbili u utorak. Do dramatičnog sukoba policije i nekoliko tisuća prosvjednika u Ateni došlo je kada se skupina od dvjestotinjak ljudi uputila u policijsku stanicu na trgu Nea Smyrni, u mirnom predgrađu Atene, gdje je u nedjelju policajac palicom premlatio jednog mladića koji navodno nisu poštovao epidemiološke mjere i koji su se oko toga prepirali s policijom. Izgrednici su zatim divljali po centru grada, napadajući policiju metalnim šipkama i molotovljevim koktelima, a policija je odgovorila suzavcem i vodenim topovima. Najmanje pet policajaca je ozlijeđeno, pri čemu je jedan bačen s motocikla i pretučen, a 16 prosvjednika je privedeno.
>>VIDEO Veliki neredi u Ateni, prosvjednici bacali molotovljeve koktele na policiju
"Ovakvim ritmom novih hospitalizacija zdravstveni sustav prešao je svoja ograničenja osoblja i infrastrukture", upozorio je pak grčki ministar zdravstva Vassilis Kikilias i istaknuo "značajan broj" zaraženih britanskom varijantom koronavirusa.
Prosvjeduju i Šveđani gdje lockdowna ni nema: "Švedska je bolesna, zaustavite 5G"
U Švedskoj su, zanimljivo, prosvjedi izbili iako tamo lockdown nije uveden - ni sada, a ni u prva dva vala epidemije. U Stockholmu su se stotine prosvjednika prošle subote okupile unatoč zabrani prosvjeda, a pri rastjerivanju jedan policajac je ozlijeđen. Organizator prosvjeda nazvanog "Marš tisuća za slobodu i istinu" je teoretičar zavjera Filip Sjöström koji na svojoj Facebook stranici koronavirus opisuje kao "plandemiju", odnosno izrežiranu i lažnu pandemiju, piše The Local Sweden. Transparenti na prosvjedu također su jasno dali do znanja o kakvom profilu prosvjednika se radi: "Švedska je bolesna, zaustavite 5G", "Eksperiment s cjepivom" i "Mediji su virus".
Ipak, podaci jasno pokazuju da Švedska u posljednjih mjesec dana prolazi kroz treći val - prije mjesec dana sedmodnevni prosjek dnevnih slučajeva bio je 2907, a sad iznosi 3866. U ovoj skandinavskoj zemlji dosad je od covida-19 umrlo preko 13 tisuća ljudi.
>>Stotine ljudi prosvjedovale protiv mjera u Švedskoj, policija ih rastjerala
Prosvjeduju i u Dublinu i Beču, a u Haagu i prostitutke
Stotine Iraca također su prosvjedovale u Dublinu krajem veljače protiv produljenja tamošnjeg lockdowna sve do 5. travnja, pri čemu su se sukobili s policijom. Do sukoba je došlo kad je jedan prosvjednik iz neposredne blizine ispalio vatromet u policijski kordon, nakon čega su uhićena 23 prosvjednika. Irska je ipak drastičnim mjerama u siječnju uspjela "prelomiti" epidemiološku krivulju.
Prošlog vikenda prosvjedi protiv strogih mjera održani su i u Beču i Münchenu. U Nizozemskoj su pak početkom ovog mjeseca prosvjedovale i prostitutke, nezadovoljne nemogućnošću da rade zbog lockdowna, a organizirale su i striptiz-šou ispred zgrade parlamenta u Haagu.
Naš susjed Bosna i Hercegovina, koja je donedavno bila razglašena kao primjer odlične epidemiološke situacije (prosjek od 280 dnevnih slučajeva prije mjesec dana) unatoč krajnje blagim mjerama - ili barem njihovom provođenju - sad ima ubrzani rast. Trenutni prosjek dnevnih slučajeva iznosi 810. U susjednoj Srbiji nije pomogao ni program cijepljenja koji ide mnogo brže nego u Hrvatskoj i drugim zemljama (administrirano je više od 1.8 milijuna doza cjepiva) pa je u posljednjih mjesec dana prosjek novih slučajeva skočio s 1886 na 3965, s time da je danas potvrđeno više od 4600 novozaraženih, uz 26 umrlih.
Bosna i Hercegovina i Srbija na pragu novog lockdowna
Obje zemlje sve više naginju prema novom lockdownu u nekom obliku. Vlada Sarajevskog kantona tako je ovaj tjedan najavila da će sljedeći vikend uvesti lockdown - bit će zatvoreni svi ugostiteljski objekti koji su do sada mogli raditi do 22 sata, a zatvorit će se i sve neesencijalne trgovine. Ostat će otvorene samo prodavaonice prehrambenih proizvoda, ljekarne i benzinske crpke.
Ipak, umjesto lockdowna u trajanju od jedan ili dva tjedna, koji su tražili srpski epidemiolog i član Kriznog stožera Predrag Kon i drugi stručnjaci, vlada je zasad uvela samo djelomični lockdown vikendom - zabranu rada trgovinama i ugostiteljima, koja stupa na snagu od petka u ponoć i vrijedit će do ponedjeljka ujutro u šest sati. Dodatna mjera ograničenja je da nastava na daljinu, osim srednjih škola koje tako rade već tjedan dana, od ponedjeljka kreće i za više razrede osnovnih škola.
>>Kako su BiH i Srbija od normalnog života došle do lockdowna
Čini se da je britanski, a u manjoj mjeri i brazilski i južnoafrički soj, glavni pokretač novog vala u Europskoj uniji. Britanski soj je već dominantan u Češkoj i Italiji, među ostalima.
Slučajno ili ne, i Hrvatska bilježi sve veći udio britanskog soja (još krajem prošlog mjeseca bilo ga je 20% među analiziranim uzorcima) istovremeno s novim rastom slučajeva - od sedmodnevnog prosjeka od 365 novih slučajeva dnevno prije mjesec dana do prosječnih 566 slučajeva na dan 11. ožujka. Porast je još uvijek preblag i previše recentan da bismo ga mogli prozvati novim valom, ali s obzirom na zabrinjavajuću situaciju u drugim europskim zemljama, taj scenarij nije isključen.
U Sloveniji, koja je odavno u lockdownu i gdje je početkom siječnja epidemiološka krivulja konačno krenula u oštar pad, također se upozorava na mogućnost novog rasta zbog novih sojeva koronavirusa.
"Krivulje nam rastu, možda se nalazimo pred novim valom epidemije", kazao je u petak na vladinoj konferenciji za novinare Milan Krek, ravnatelj nacionalnog Instituta za javno zdravlje.
>>Srbija se zatvorila na par dana, BiH spominje lockdown. Evo stanja po Europi
Muke po cjepivu
U Njemačkoj su predstavnici savezne i pokrajinskih vlada Njemačke ovaj tjedan dogovorili produljenje mjera zatvaranja do 28. ožujka uz mogućnosti otvaranja ovisno o epidemiološkoj situaciji.
"Moramo poduzeti korake, ali to moraju biti koraci koji nas neće vratiti unatrag", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel u srijedu kasno navečer nakon sastanka s premijerima saveznih pokrajina.
>>I Bugarska obustavila cijepljenje AstraZenecom, žena umrla 15 sati nakon cijepljenja
Naravno, europske muke po pandemiji dodatno pogoršavaju i razmirice zemalja članica zbog zatvaranja granica (čime se pokušava spriječiti širenje novih sojeva), problemi s isporukom naručenog cjepiva, a sada i suspenzija cijepljenja cjepivom britansko-švedskog proizvođača AstraZeneca u 10 europskih zemalja zbog zabilježenih slučajeva smrti nakon cijepljenja u Bugarskoj, Austriji, Danskoj i Italiji.
A dok se izlazu iz pandemije i dalje ne nazire kraj - unatoč promašenim procjenama dežurnih optimista o prirodnoj prokuženosti koja će je zaustaviti - građani EU, očito, sve više gube strpljenje zbog novih-starih mjera kojima se ista ta pandemija pokušava zaustaviti.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati