JOŠ JE DAVNIH dana, tamo za vrijeme renesanse, neki Talijanski vlastodržac smislio je idealan način kako da iz naroda izvuče pare - ljudi su se spremni olako odreći teško zarađenog novca pred perspektivom basnoslovnog bogatstva. Tako je nastala prva lutrija, koja danas u cijelom svijetu predstavlja najpopularniji oblik igre na sreću; jedini je to oblik kocke koji je u većini zapadnih civilizacija pod državnim pokroviteljstvom, a ni Hrvatska nije iznimka.

Hrvatska Lutrija ovih je dana glavna tema razgovora uz kavu (i cigaretu, ako vremenske prilike dopuštaju izlazak na terasu kafića), a loto-groznica iz dana u dan samo raste. "Sedmica" je posljednji put izvučena 21. ožujka pa će se u subotu igrati za vrtoglavih 38 milijuna kuna! Mnogi Hrvati kojima u životu nije palo napamet odigrati loto ovih su dana prvi put u životu uplatili listić s mišlju da rekordni jackpot možda čeka baš njih. Shodno tome uplate eksponencijalno rastu pa je uoči izvlačenja Lota 7/39 u srijedu na gotovo milijun listića uplaćeno tek nešto manje od 20 milijuna kuna neto!

Hrvati su uplatili 160 milijuna, a dobili 18

Pogled u arhivu Hrvatske Lutrije otkriva milijunske brojke od kojih se prosječnom Hrvatu odmah zavrti u glavi. Od početka 2009. godine Hrvati su na lotu ostavili nešto manje od 160 milijuna kuna neto (159.992.081,95 kuna, da budemo točni), dok su ukupno isplaćeni dobici u vrijednosti od 18.261.862,56 kuna. Polovica tog iznosa otpada na 38-godišnjeg inženjera iz Biograda na Moru Marija Tolića koji je 10. siječnja osvojio super jackpot, koji je tada iznosio "mizernih" devet milijuna kuna.

Statistika nas uči kako se na loto najviše troši u razdobljima oko velikih blagdana (poput Uskrsa i Božića) dok se u kriznim vremenima ljudi ipak ostavljaju luksuza kao što je igranje lota. No, Hrvati su ove godine to uspješno demantirali. Iako svijet potresa najveća gospodarska kriza još od depresije tridesetih, u Hrvatskoj je iz tjedna u tjedan sve više onih koji bogomdanim brojevima žele osigurati mirnu egzistenciju.

Što se jackpot duže čeka, to broj uplata sve više raste

Teoretičari zavjere, koji zastupaju tvrdnju kako jackpot nitko neće dobiti dok ga Lutrija ne odluči izvući, u ovim podacima lako pronalaze dodatne argumente. Što više vremena prođe između dva izvučena jackpota, nagradna svota sve više raste, a u proporcionalno s njom u narodu raste i histerija oko lota. U subotu nam obećavaju 38 milijuna, ali sedmica ne mora ni tada biti pogođena. Svota će zatim prijeći 40, pa onda možda i 50 milijuna... A što brojka bude veća, veći će biti, pokazuju nam Lutrijini podaci o uplatama, i broj Hrvata koji misle da će baš njihov listić (ili nerijetko listići) biti dobitan.

Vlada je na loto-maniji zaradila 35 milijuna kuna. Nisu za njih ni orali, ni kopali.

A na Markovom trgu samo zadovoljno trljaju ruke. Ivi Sanaderu, Ivanu Šukeru i ostalim članovima Vlade koji redovito moraju izlaziti pred novinare i odgovarati na teška i preteška pitanja o cijeni mlijeka, vanjskom dugu, državnom proračunu kojem, sada je već jasno, predstoji još jedan rebalans. Ili možda ne? Možda baš loto može spriječiti Hrvatsku od bankrota?

Jednostavnom matematičkom operacijom, naime, dolazimo do saznanja kako je država itekako profitirala od loto groznice. Da budemo točni u lipu, zahvaljujući histeriji zbog rekordnog jackpota u državnu se blagajnu od početka 2009. godine slilo točno 35.205.578,023 kuna, koliko je Lutrija platila PDV-a na uplaćeni iznos. Što je znatno veća svota od, primjerice, onih koje su si rebalansom skresali Hrvatski sabor, Vlada, Ured predsjednika... I onda se netko čudi kad loto nazivaju "porezom na budale".

Petar Vidov
Foto: Jadran Babić / Cropix