Masovne su dojave o bombama u Srbiji i BiH, ali i Hrvatskoj. Što stoji iza toga?
SVE SU UČESTALIJE dojave o bombama u Srbiji, Bosni i Hercegovini, ali i Hrvatskoj.
Lažne dojave u Splitu i Zagrebu
>>Lažna dojava o bombi na splitskom sudu, evakuirano 250 ljudi
Što se tiče Hrvatske, danas je oko 8.45 primljena dojava da je u zgradi Županijskog suda u Splitu, u Gundulićevoj ulici, postavljena bomba. Obavljenim pregledom je utvrđeno da se radi o lažnoj dojavi te slijedi kriminalističko istraživanje. Iz zgrade suda evakuirani su svi zaposlenici i stranke, njih 250.
Sredinom svibnja je slična bila situacija i u Zagrebu. Konkretno, tada je dojavljeno kako je bomba u Avenue mallu. Potvrđeno je da se radilo o lažnoj dojavi.
Mjesec dana prije toga u fokusu se našao jedan drugi trgovački centar, ovaj puta Arena centar. Pregledom Arena centra nije pronađena eksplozivna naprava, još jednom radilo se o lažnoj dojavi.
Prijeteće poruke u Srbiji uglavnom preko maila
U Srbiji i Bosni i Hercegovini situacija je puno gora.
Danas je redakcija Telegrafa dobila jezive mejlove o bombama. U mejlu piše na kojim će sve lokacijama u Beogradu eksplodirati bombe između 16 i 18 sati. Među lokacijama se nalazi i kuća Aleksandra Vučića. U poruci se navodi kako je Rusija teroristička nacija te kako je ovo jedini način za naučiti Srbiju lekciju.
>>Nove dojave o bombi u Srbiji, na listi Vučićeva kuća: "Eksplodirat će od 16 do 18 h"
"Nastavit ćemo bombardirati vaše gradove dok ne učinite pravu stvar. Stavili ste sankcije Bjelorusiji, a sada ih stavite Rusiji. Nećete nas zaustaviti", piše.
Sredinom prošlog mjeseca smo pisali kako je od 11. ožujka do 18. svibnja na adrese raznih institucija u Srbiji stiglo 48 lažnih dojava o eksplozivnim napravama postavljenim na javnim mjestima ili ustanovama. Prijeteće poruke slane su s Gmaila, ProtonMaila, Eunet pošte, Yandexa, kao i putem anonimnih telefonskih poziva.
Utvrđeno je da je osam takvih prijetnji stiglo iz Poljske, četiri iz Gambije, po dvije iz Irana i Nigerije te po jedna iz Ukrajine, Slovenije i Rusije.
E-mail su sredinom svibnja dobili i srpski mediji. Pisalo je da su na 36 lokacija postavljene bombe i da će eksplodirati u 17 sati. Ništa se nije dogodilo. Prijetnje su se ticale i škola. Kako je pisao Telegraf, dojave su stigle školama u Rumi, Novom Sadu, Inđiji, Nišu, Vrbasu, Staroj Pazovi... Svaka od ovih dojava, srećom, bila je lažna.
Prije svega ovoga, još u ožujku, prijetilo se bombama na letu Beograd-Moskva aviokompanije Air Serbia. Tada je tri puta u pet dana primljena dojava o bombi.
Danas evakuirana bolnica u Banjoj Luci
Situacija s bombaškim dojavama aktualna je i u Bosni i Hercegovini. Prijetnja bombom je danas natjerala zaposlenike Kliničkog centra u Banjoj Luci na evakuaciju pacijenata koji su tamo na liječenju dok policijski istražitelji pokušavaju otkriti tko stoji iza sličnih prijetećih poruka što su dan ranije stigle na adrese stotina škola, ali i policijskih postaja u BiH.
>>Zbog prijetnje bombom evakuirani pacijenti banjolučkog bolničkog centra
Banjolučki Klinički centar, jedna od najvećih zdravstvenih ustanova u BiH, bombašku je prijetnju u ranim jutarnjim satima dobio elektroničkom poštom, a odmah nakon toga iz svih soba na ulicu su premješteni bolesnici i zaposlenici koji su tamo u krevetima ili na nogama čekali razvoj događaja.
Bombaške prijetnje koje stižu s adresa elektroničke pošte u inozemstvu postale su prava pošast u BiH, a samo u srijedu je više od 400 osnovnih i srednjih škola, poglavito na teritoriju Republike Srpske, moralo biti evakuirano zbog takvih dojava koje su se pokazale lažnima.
Kasnije tijekom dana slične prijetnje stigle su i na adrese elektroničke pošte nekoliko policijskih postaja u Sarajevu pa su i njihovi zaposlenici nakon toga satima morali čekati na ulicama okončanje protudiverzijskih pretraga. Za sada nema nikakvih naznaka tko stoji iza takvih prijetnji, no tužiteljstva i policija ih smatraju krajnje ozbiljnima i gotovo sve slučajeve istražuju kao kaznena djela terorizma.
Što stoji iza svega ovoga? Naravno, teško je na to pitanje dati odgovor. No na ovu temu popričali smo s vanjskopolitičkim analitičarem Denisom Avdagićem i kriminalistom Željkom Cvrtilom.
Avdagić: Ne izgleda mi ovo kao organizirani terorizam
"Jedini koji mogu dati odgovor pitanje što stoji iza svega su policijska tijela. Ovo može biti djelo pojedinaca u pojedinim zemljama, ali naravno, nije za isključiti i da netko izvana ili u više zemalja organizira i provodi takve aktivnosti. Dakle, nemoguće je odgovoriti na to pitanje bez da je dovršena istraga", govori Avdagić.
"Kako je moje područje interesa međunarodna sigurnost, mogu reći da ne vidim poveznicu među navedenim državama, u ovom kontekstu, i sve to skupa mi u svakom slučaju ne izgleda kao organizirani terorizam ili nešto tomu slično.
Naravno, veza može postojati, ali po svemu što zasad znamo ne postoji razlog da bismo to dovodili u međusobnu povezanost. Onaj segment koji daje nešto naslutiti jest uključenost škola u više slučajeva prijetnji, a to se da povezati s krajem školske godine.
Mislim da je takvih slučajeva bilo u prošlosti. Svakako bi iskusniji policajci mogli govoriti o tom fenomenu koji se pojavljivao u brojnim institucijama, vezano uz određene rokove, ročišta i tome slično.
Naravno, radi se o strahovito neodgovornom i kažnjivom ponašanju, ako je to posrijedi. U Srbiji je moguće da ima i nešto političkog u pozadini svega, ali je opet prerano za zaključke", naveo je on.
"Moguće je da se policiji odvlači pažnja sa stvarnih meta"
Dodaje kako bi može biti donekle zabrinjavajuće ako netko na ovaj način pokušava doznati kako, koliko brzo i na koji način reagiraju službe po takvim prijetnjama.
"Naravno, sve policije takvim prijetnjama pristupaju vrlo slično i nema tu nekakve posebne tajnovitosti. Uvijek je moguće tako i razvlačiti policijske snage, a kako bi im se odvuklo pažnju s nečega što je stvarna meta. O svemu tomu više ćemo saznati tek kada policijska tijela zatvore istrage", izjavio je.
Može li biti povezano s ratom u Ukrajini?
"Zapravo to je najzanimljivije pitanje, posebno u slučaju Srbije. S najviših političkih razina tamo se optuživalo kako su brojne prijetnje prema avionskim letovima vezane uz rusku agresiju na Ukrajinu, pri čemu se to pripisivalo neuvođenju sankcija prema Rusiji, pa tako i prema letovima za Rusiju.
Naravno, nije nemoguće da se pojedinac ili više osoba odlučilo doista tako razračunavati s politikom koju ne podržava, ali isto tako nije nemoguće da netko radi upravo suprotno, iz drugih pobuda te da je time htio podići gnjev prema ukrajinskoj strani", kaže.
"Ipak nema temelja povezivati sve s hibridnim djelovanjem"
Ako se radi o hibridnom ratovanju, što tu država i policija mogu učiniti da se zaštite?
"Lažne prijave troše jako puno sigurnosnih resursa, da ne spominjemo kako rade probleme djelatnicima i korisnicima vezanih uz objekt, lokaciju ili prijevozno sredstvo koji su pod takvom prijetnjom.
Sigurnosni aparat nema izbora nego provjeriti svaku takvu prijetnju i time zapravo netko može doista raditi prilične probleme državi i građanima. Danas postoje relativno lako dostupni alati za prikrivanje izvora prijetnje.
Ali treba isto tako reći da i policijske snage i pravosuđe imaju veći spektar mogućnosti dolaska do informacija vezanih uz izvor prijetnje, a jednom kada se počinitelje otkrije, osim što se izlaže zatvorskoj kazni jer je riječ o kaznenom djelu, otvara se mogućnost da ga i oštećeni dodatno tuže.
No sve u svemu, mislim da ovdje nema temelja, niti u jednoj od zemalja u kojima su se recentno prijetnje događale povezivati isto s hibridnim djelovanjem, za to su potrebni ozbiljni dokazi.
Jedino što se nadam je to da će odgovorni biti brzo privedeni pravdi i prikladno kažnjeni kako bi bili upozorenje svima onima kojima bi u budućnosti tako što palo na pamet", zaključio je za Index Denis Avdagić.
Cvrtila: Očito je da nitko ne želi riskirati
Cvrtila govori kako je teško reći o čemu se točno radi, ali i koji bi bio točni motiv, pogotovo jer se sve skupa tiče šireg područja.
"Nikad ne znate je li lažna dojava ili prava, to je problem. Jedino je donekle olakšavajuće kad imate objekt koji je štićen, poput recimo Općinskog suda u Zagrebu, koji je također bio u prošlosti meta raznih dojava, pa znate da je manja šansa da je netko prošao kroz dosta jaku kontrolu ulaza.
A kad imate trgovački centar, nešto što nije čuvano na takav način, onda ne znate što je u pitanju i koliko je dojava ozbiljna. Tu je onda policiji bitno ako se u prijetnji nalazi i informacija gdje je bomba, kolike je snage, u kojem obimu bi djelovala...
Međutim, u zadnje vrijeme se sve u potpuno ispražnjuje. Očito da nitko ne želi riskirati. Pitanje je i koliko službe mogu biti učinkovite u pronalasku bombe, pogotovo kod velikih trgovačkih centara koji imaju nekoliko stotina dućana, skladišta i ostalih prostora", govori Cvrtila.
Ne vidi logiku poveznice s ratom u Ukrajini
Pitamo i njega postoji li mogućnost da je ovakvo što povezano s ratom u Ukrajini.
"Ne vidim logiku. Koji bi bio cilj? Koja poruka se želi postići s tim? Koja logika je tu da se netko osvećuje nekome i zbog čega? Hrvatskoj koja je na strani Ukrajine? Srbiji koja je na drugoj strani? BiH koja je možemo reći neutralna? Crnoj Gori koja je u NATO-u? Previše je tu različitih stavova.
Kad bi samo bilo upućeno, primjerice, prema BiH, moglo bi se tumačiti kao pokušaj destabilizacije. Imalo bi logiku. Ili da je samo hrvatskoj ili samo srpskoj strani. Ovako jednostavno ne vidim motiv", govori.
"Šara se od objekta do objekta, od države do države"
Rekao je i kako se radi o različitim objektima, od škola do trgovačkih centara ili sudova.
"Kad se dogodi dojava o bombi na sudu, onda policija razmišlja o tome tko danas ima bitno ročište, kome bi odgovaralo da se ono odgodi. Kad imate školu, razmišljate o tome je li netko ima važan ispit, postoji li situacija uvjetovana nezadovoljstvom. A ovdje se jednostavno šara od objekta do objekta, od države do države", dodaje.
"I većinom su dojave putem e-maila. Tu se može dogoditi da dođe e-mail sa servera iz, recimo, Švicarske, a zapravo je poslano iz primjerice Južnoafričke Republike. Tu je teže otkriti tko šalje. Još teže je ako se šalje iz internet caffea. Svakako, obično su dojave izvana, a ne iz zemlje u kojoj se prijeti", zaključio je za Index Cvrtila.
Mušić s Taktičkog instituta za sigurnost misli da iza svega moguće stoji Rusija
Podsjetimo na riječi stručnjaka za sigurnost Safeta Mušića, suradnika Taktičkog instituta za sigurnost u Londonu, koji je rekao da bi dojave o bombama mogle biti povezane za direktan i indirektan ruski utjecaj u regiji.
>>Sigurnosni stručnjak: Dojave o bombama u BiH mogu biti povezane s ratom u Ukrajini
"Najprije su zabilježene dojave o postavljenim bombama u avionima na letu iz Beograda za Moskvu, zatim se proširilo na trgovačke centre i druge objekte. Nakon toga se ova pojava proširila prema Crnoj Gori, a evo sada i u BiH.
Uglavnom, to su države u kojima je prisutan ruski utjecaj, a Rusija ima najrazvijeniju strategiju hibridnog ratovanja i već su postojale informacije da su provodili te operacije od Krima do Balkana.
Tako da njima nije problem angažirati posrednike ili mreže, pa da i preko trećih zemalja djeluju i izazivaju osjećaj nesigurnosti, a ljudi su najosjetljiviji kad su u pitanju djeca. Dakle, ne može se isključiti veza Rusije i utjecaja prema Zapadnom Balkanu s nekim događajima koji utječu na stanje opće sigurnosti", rekao je Mušić za Avaz.
Sigurnosni stručnjak podsjeća da je i prije bilo sličnih dojava, ali da su se njima uglavnom koristili kriminalci kako bi odgodili suđenja. "Prema informacijama iz medija, mi smo prije 15 dana dobili informaciju od NATO-a da se očekuju kibernetički napadi na BiH. Zbog toga sve ovo povezujem s ukupnom situacijom", govori Mušić.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati