NAKON svoje prve analize na platformi Medium, u kojoj se bavio podacima o znanstvenim citatima s pet hrvatskih sveučilišta s Google Scholara i njihovom usporedbom, Aco Momčilović dobio je dosta komentara, pritužbi i prijedloga. Većina njih bila je korisna i svrsishodna, uz napomenu da Google Scholar i njegovi kriteriji o citatima nisu savršeni. Zato Momčilović donosi osam činjenica koje treba uzeti u obzir.

1. Google Scholar ima različite kriterije za citate od, primjerice, Web of Sciencea;
2. Postoje značajne razlike u različitim znanstvenim poljima (humanističkim nasuprot prirodnima), njihovom načinu rada i općoj razini citata;
3. Čak i unutar prirodnih znanosti postoje velike razlike između područja, primjerice fizike čestica i nekih drugih područja;
4. Neki problemi zahtijevaju suradnju mnogih znanstvenika, što rezultira većim brojem njihovih citata;
5. Postoje stvari kao što je "efekt CERN-a", odnosno istraživački centri koji pojačavaju brojke oko citata;
6. Sve veći broj novijih znanstvenih radova zahtijeva projekte i infrastrukturu velike financijske vrijednosti i ograničit će istraživanja na one koji iza sebe imaju korporaciju ili državno financiranje;
7. Postoji vremenski odmak u broju citata koji ovisi o mnogim stvarima, a ne samo o kvaliteti istraživanja (koje može postati popularno ili potvrđeno godinama kasnije);
8. Određeni broj hrvatskih istraživača nema svoj račun na Google Scholaru ili nisu vezani ni za jedno od pet sveučilišta o kojima je ovdje riječ.

Momčilovićev je primarni interes bio ostvariti bolji uvid u sredinu i dno piramide i napraviti neku vrstu usporedbe između sveučilišta i njihovih znanstvenika/istraživača, pa i u drugom nastavku svoje analize donosi neke zanimljive činjenice.

Broj citata po skupinama od 500

Svi istraživači koji su imali barem 20 citata uključeni su u analizu. Ukupno ih je bilo oko 4000. Momčilović je složio skupine po 500 prema njihovoj poziciji i usporedio njihov učinak. U prvoj skupini bili su samo vrhunski istraživači. Njihovu usporedbu možete vidjeti u prvom grafikonu, prema ukupnom broju citata. Drugi grafikon prikazuje njihove postotke.

Učinak Top 10 superzvijezda već je obrađen u prvom nastavku analize, a relativnost njihovih stvarnih mjerila preispitana je u prvom dijelu ovog članka. Ali i bez njih, prvih 500 stvara 40 posto ukupnog broja citata (odnosno 65 posto zajedno s Top 10 znanstvenicima). Zajedno oni imaju više od milijun citata. Skupina drugih 500 (oni pozicionirani od 501. do 1000. mjesta) također radi dobar posao i zajedno ima blizu 400.000 citata (više od 10 posto). Zanimljivo je vidjeti da posljednje četiri skupine s 2000 istraživača zajedno imaju oko 10 posto svih citata. I ne treba zaboraviti da postoji još 1000 istraživača koji imaju manje od 20 citata (ali barem jedan) i nepoznati broj onih koji nemaju nijedan citat.

Minimalan broj citata za ulazak u kategoriju

Dakle, koliko citata mora ima istraživač da bi se našao u određenoj skupini vrhunskih znanstvenika? Brojevi su približni kako bi bilo jasnije. Pragovi su vidljivi u trećem grafikonu.

Da bi se znanstvenik našao među najboljih 1000 u Hrvatskoj, potrebno je najmanje 500 citata. Za najboljih 500 potrebno je 1000 citata. Istraživač sa 75 citata bit će među najboljih 3000 u Hrvatskoj. 

Top 10 superzvijezda nije uvršteno u prvi grafikon zbog njihovih specifičnosti, ali pogledajmo samo zbog usporedbe kako bi njihov prag od 34.000 citata izgledao u grafikonu. Svi ostali, čak i prva skupina od 500 znanstvenika, izgledaju nerealno maleno. Kao što je Momčilović spomenuo, to je vjerojatno posljedica mnogih metodoloških problema.

Broj žena u znanosti

Treći dio Momčilovićeve analize odnosi se na postotak žena koje rade kao istraživačice. Analiza je provedena među vodećih 1000 istraživača s više od 500 citata.

Postotak istraživačica niži je u vodećim kategorijama, ali postaje sve bolji kad se u obzir uzmu veći brojevi. U Top 10 superzvijezda samo je jedna žena (Linda Vicković), ali u Top 100 ima 32 posto žena. Njihov udio raste u sljedećim stotinama, pa među 1000 najcitiranijih znanstvenika ima ukupno 42 posto žena. Ovaj grafikon pokazuje porast njihova udjela u prvih 10 skupina po 100.

Žene čine samo 27 posto u prvih stotinu, ali u skupinama od 701. do 800. mjesta, te od 801. do 900. mjesta ima ih više od polovice. Bilo bi zanimljivo usporediti ove brojke s postocima žena u biznisu i na najvišim pozicijama. Iako žene čine gotovo polovicu radne snage, njihov broj na višim organizacijskim razinama pada, te bi mogao biti od 20 do 40 posto, ovisno o razini, zemlji itd.

Bilo bi zanimljivo vidjeti i udio žena među svih 4000 znanstvenika u ovoj analizi, usporedbu među zemljama te njihovu distribuciju u odnosu na ukupan broj citata žena i muškaraca, piše Momčilović.