Iako su nam plaće male, koronakriza dovodi u pitanje i mogućnost njihove isplate
MINIMALNA plaća u Sloveniji gotovo je dvostruko veća od one u Hrvatskoj, a Hrvatska se i po iznosu minimalne plaće nalazi pri dnu ljestvice EU, pokazuju podaci eurostatističara.
Prema tim podacima minimalna plaća u Hrvatskoj od 1. siječnja ove godine iznosi 563 eura, ili 4250 kuna, u bruto iznosu. Istodobno, minimalna bruto plaća u susjednoj Sloveniji doseže 1024 eura. Taj iznos minimalne plaće Sloveniju svrstava među članice EU s minimalcem srednjeg ranga u Uniji, blizu iznosa najmanje zakonski osigurane plaće u Španjolskoj, u kojoj minimalac iznosi 1108 eura, a ispred Grčke, u kojoj je minimalna bruto plaća 758 eura.
Hrvatska spada među članice EU s najmanjim minimalcima
S druge strane Hrvatska, kao i ostale tranzicijske članice EU, s izuzetkom Slovenije, spada među članice EU s najmanjim minimalnim plaćama. Iza nas su od ove godine po visini zajamčene bruto plaće samo Latvija, s minimalcem u bruto iznosu od 500 eura, zatim Rumunjska, sa minimalcem od 458 eura, i Mađarska, u kojoj minimalna bruto plaća iznosi 442 eura, te Bugarska, u kojoj je minimalac utvrđen u iznosu od samo 332 eura.
Minimalna plaća u Hrvatskoj u neto iznosu u ovoj godini iznosi 3400 kuna, što je 150 kuna više nego lani.
Troškovi života u Hrvatskoj su visoki
Prema podacima DZS-a o potrošnji kućanstava za 2017. godinu, što su posljednji dostupni podaci, prosječno je kućanstvo u Hrvatskoj godišnje trošilo 82.530 kuna, što znači da je mjesečno za pokrivanje životnih troškova izdvajalo 6877.50 kuna. Od tog iznosa preko 28 posto trošilo se na hranu i bezalkoholna pića, gotovo 16 posto na hranu i energente, i otprilike još toliko na prijevoz. Ostale stavke - od alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, preko restorana, hotela, zdravstva i obrazovanja, pa do kulture, rekreacije i komunikacija - imale su udjele u ukupnoj potrošnji manje od po 10 posto. U tom kontekstu, može se reći da minimalna plaća u Hrvatskoj jedva omogućuje i golo preživljavanje.
No stručnjaci upozoravaju da je mnogim poslodavcima, posebno u radno intenzivnim industrijama poput drvne, tekstilne ili kožne, čak i takav iznos minimalca velik uteg u poslovanju. Posebno u uvjetima koronakrize koja je tvrtkama znatno srezala prihode, a mnoge dovela i na sam rub opstanka.
Bejaković: Plaće u Hrvatskoj su male s obzirom na cijene, ali visoke ako se usporede s produktivnošću
"Hrvatska je skupa zemlja i naše su plaće male s obzirom na cijene kakve imamo, ali visoke su ako se usporede s produktivnošću. U Sloveniji je minimalna plaća znatno veća nego u Hrvatskoj, ali tamo je i produktivnost veća. S druge strane, minimalne plaće u Srbiji i BiH su manje od onih u Hrvatskoj, ali tamo su i troškovi života manji. Budući da je koronakriza znatno smanjila prihode tvrtki, mnogima će biti problem isplatiti čak i minimalce", upozorava za Index Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.
Slična upozorenja dolaze i od poslodavaca. Zdravko Jelčić iz požeške industrije namještaja Spin Valis upozorava da je produktivnost radnika u Hrvatskoj slabija nego u drugim zemljama, a da je koronakriza tvrtkama donijela nove izazove.
Jelčić: Nitko ne drži radnike na minimalcu jer to želi nego zato što je produktivnost premala
"Nitko ne isplaćuje minimalne plaće zato što želi držati radnike na malim primanjima nego zato što je produktivnost manja nego vani. Plaće u Hrvatskoj dosad su rasle brže od produktivnosti. Naravno da koronakriza i pad prihoda koje je izazvala ne pomaže tvrtkama. Rješenje je u novim investicijama i rastu produktivnosti i konkurentnosti, što će onda stvoriti prostor i za rast plaća", objašnjava za Index Jelčić.
I Bejaković ističe da je Hrvatska posljednjih godina imala značajan rast plaća, a porasli su i minimalci. Podaci vlade, primjerice, pokazuju da je minimalna bruto plaća u Hrvatskoj od 2016. do 2021. godine ukupno porasla za 1130 kuna u bruto iznosu, odnosno za 904 kune u neto iznosu. Radi se o rastu minimalne plaće od 36.2 posto, izračunali su u Banskim dvorima.
Od ulaska u EU minimalne plaće u Hrvatskoj porasle su 42 posto
Još veći rast minimalna plaća ima kada se usporedi s 2013., godinom našeg pristupanja EU. Tada je minimalac, prema vladinim podacima, iznosio 2984.78 kuna u bruto iznosu pa je do početka ove godine porastao za 1265.22 kune, ili 42.4 posto. Naravno, porasli su i troškovi života pa nitko ne može tvrditi da je iznos minimalne plaće dovoljan za krpanje početka i kraja mjeseca, na što upozoravaju i sindikalci. No otvorenim ostaje pitanje kako će tvrtke kojima je koronakriza srezala velik dio prihoda u budućnosti isplaćivati plaće, čak i u minimalnim iznosima.
Bejaković ističe da minimalac u Hrvatskoj ipak prima manje zaposlenih nego što je to slučaj u razvijenijim zemljama Zapada. Naime, prema dostupnim podacima, kaže naš sugovornik, u 2019. godini je minimalnu plaću u Hrvatskoj primalo četiri do pet posto zaposlenih, dok je u razvijenijim zapadnoeuropskim zemljama taj udio veći i iznosi sedam do osam posto. Osim toga, nisu rijetki slučajevi da radnici prekovremenim satima i noćnim radom ipak podebljaju minimalna primanja, kao što nije rijetkost i da im se dio plaće isplaćuje "na ruke".
Najveće minimalne plaće u EU imaju Luksemburg i Irska
No iako imaju više radnika na minimalcu, u zapadnoeuropskim zemljama je i razina minimalnih plaća znatno veća od one u Hrvatskoj. Najveću minimalnu plaću u EU, prema podacima Eurostata, ima Luksemburg, 2202 eura u bruto iznosu,što je 6.6 puta više nego u Bugarskoj, članici u kojoj je minimalna plaća najmanja. Slijedi Irska, s bruto minimalnom plaćom od 1724 eura. Razmjerno visoka zajamčena minimalna primanja imaju i Belgija i Nizozemska, kao i Njemačka i Francuska. Ipak, valja voditi računa i o tome da su troškovi života u tim zemljama veći od onih u Hrvatskoj.
U Eurostatu upozoravaju i da dio članica EU nema zakonski definiranu minimalnu plaću. U tu kategoriju spadaju Finska, Švedska, Danska, Austrija, Italija i Cipar. Ipak, u dijelu njih se minimalna primanja definiraju kolektivnim ugovorima.
Minimalna plaća u Hrvatskoj sve je bliža prosječnim primanjima
U vladi su izračunali i da iznos minimalne plaće u Hrvatskoj sada doseže oko 46 posto iznosa prosječne plaće u zemlji. Podaci eurostatističara za 2018. godinu u odnos stavljaju minimalnu i medijalnu (srednju) plaću u članicama. Prema njihovim podacima, minimalna plaća u Hrvatskoj 2018. je iznosila 49 posto medijalne bruto plaće u zemlji, što je isti odnos dviju plaća kao i u Češkoj i Latviji, a veći nego u, primjerice, Španjolskoj, te blizu onoga u Belgiji, u kojoj minimalac čini 50 posto medijalne plaće. Zatim Grčkoj, u kojoj iznos minimalne plaće iznosi 51 posto medijalne, i Njemačkoj, u kojoj minimalna plaća čini doseže 52 posto medijalne plaće u zemlji. Minimalna je plaća najbliža iznosu medijalne plaće u Francuskoj, u kojoj iznosi 66 posto medijalnih primanja, dok u Sloveniji iznosi 62 posto medijalne plaće. Minimalna plaća od srednje vrijednosti plaća najviše odstupa u Estoniji, u kojoj je 2018. činila samo 42 posto medijalne plaće.
"Minimalna plaća u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi značajan rast. Njezin rast se može očekivati i u budućnosti, ali tu treba biti oprezan. Cilj ne bi trebao biti da minimalna plaća bude slična prosječnoj plaći jer bi to loše djelovalo na motivaciju i rad zaposlenih. Osim toga, prilikom svakog povećanja minimalne plaće trebalo bi napraviti analizu koja će pokazati kako će se povećanje minimalca odraziti na stanje na tržištu rada", zaključuje Bejaković.