DEMOGRAFSKI alarm za uzbunu - odavno zvoni. Protiv katastrofalne demografske slike u Hrvatskoj vlada će se boriti povećanjem naknada za novorođeno dijete i roditeljski dopust. Mjere na snagu stupaju u ožujku 2025. godine. Najavljeno je i donošenje plana stambene politike. Hoće li nove mjere poboljšati demografsku sliku Hrvatske? To su bile teme u emisiji Otvoreno na HRT-u.

Sigurnost roditeljstva

Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva, rekao je kako je tema demografije prioritet svih prioriteta. "Brojke su neumoljive i za svaku je pohvalu da se vlada uhvatila u koštac s time samim time što je formirala Ministarstvo demografije i useljeništva. Velika je odgovornost. U prvih šest mjeseci napravili smo pravo malo čudo, a to je - prvi proračun koji je za 202 posto veći - 685 milijuna eura", rekao je.

Istaknuo je kako je njihov prvi cilj zaustavljanje negativnih trendova i dati sigurnost roditeljstvu.

Dodao je kako će i oni koji su sada na porodiljnom ili roditeljskom dopustu konzumirati prava te mjere koja će krenuti s 1. ožujkom.

Marin Živković, saborski zastupnik Možemo, rekao je kako povećanje jednokratne naknade smatraju korakom u dobrom smjeru. "Mi smo u Zagrebu imali sličnu mjeru, kada smo naknadu digli s 300 na 600 eura. Rekli smo da to nije demografska mjera, već potpora roditeljima.

Pozdravljamo da se diže i naknada za veću razinu plaća kako ne bi došlo do pada standarda. Ali, ako gledamo sveukupno demografske mjere, ima stvari na kojima treba raditi. Tu je stambena politika. 

Mladi imaju problema s osamostaljenjem, sve kasnije izlaze iz roditeljskog doma. Cijene najma, kvadrata rastu. Najam je nesiguran, mogu vas izbaciti preko noći, stanarine rastu preko noći i na tome moramo raditi", istaknuo je.

"Varaždin je proglašen najboljim gradom po kvaliteti života"

Neven Bosilj, gradonačelnik Varaždina (SDP), podsjetio je da je Varaždin tri godine zaredom proglašavan najboljim gradom po kvaliteti života.  

"Grad Varaždin od rođenja djeteta pa sve do toga kad se treba osamostaliti i kupiti svoje stanove podupire naše sugrađane. Dajemo rodiljnu naknadu, odnosno dajemo za novorođenčad tisuću eura kada se dijete rodi. Mi jedini imamo pomoćnike u dječjim vrtićima koje plaćamo 400 tisuća eura godišnje.

Imamo kineziologe u vrtićima, imamo healthy meal standard, zdravu prehranu, jednosmjensku nastavu u školama. Plaćamo besplatni produženi boravak. Prvi smo imali besplatne tople obroke, sad imamo besplatni produženi boravak.

Uveli smo higijenske uloške, stipendiramo učenike i studente. Ove godine smo podijelili 638 stipendija. Poslije grada Zagreba, mi smo drugi po broju podijeljenih stipendija. Pokušavamo pomoći mladima. Izgradili smo možda i najviše stanova na broj stanovnika.

Imamo na 44.000 stanovnika preko 800 izgrađenih stanova. Sad smo imali veliki natječaj na koji se javilo 900 ljudi za novo POS naselje, a gradimo 180 stanova, od toga 30 izvan grada Varaždina", rekao je te istaknuo kako unatoč svemu tome ipak imaju negativan trend.

"Smatram da je taj negativan trend uzrokovan time što većina naših ljudi se iseljava, a iseljavaju se iz razloga jer ih boli prvenstveno društvena nepravda, korupcija, visoka cijena kvadrata.

Plaće i uvjeti rada su tek na četvrtom mjestu. Tako dugo dok se ne promijeni društvena klima, smatram da ni sve ove mjere koje smo uveli u gradu Varaždinu, a koje vidim da se pokušavaju i na državnoj razini primijeniti, mislim da se neće ništa bitno promijeniti", istaknuo je Bosilj. 

Najmanje rođene djece od 1991.

U Hrvatskoj je prošle godine rođeno 32.047 djece. To je najmanje od 1991. godine. 

Stjepan Šterc, s Fakulteta hrvatskih studija, smatra kako se to može promijeniti. "Imate nekoliko modela demografske revitalizacije i mi moramo, s obzirom na situaciju u Hrvatskoj, krenuti isti čas sa svim modelima. Ovo je klasična populacijska politika, stimuliranje rađanja, ali uz to imamo i druge revitalizacijske modele s kojima revitalizacija počinje odmah.

Recimo, selektivna migracija. Mi smo jedna od tri zemlje u svijetu koja ima više identitetske populacije izvan zemlje nego u zemlji. Prema tome, mi trebamo razvijati između ostalog i migracijske modele jer se ne može rješavati nedostatak radne snage po jednom modelu.

To je bila iluzija Europe, da će ona rješavati nedostatak radne snage isključivo migracijom - neselektivnom migracijom, prisilnom koja je vezana za ratove. To su koncepti koje je konačno politika usvojila.

I kreće se, pokazuje se politička volja, i ovo večeras pokazuje da je politička različitost, između ostalog, da može se usuglasiti oko nekih poticanih modela u interesu uređenosti Hrvatske i na koncu u izvjesnoj budućnosti Hrvatske", rekao je. 

Smatra kako je i ključno da se političke odluke ne donose na osnovu pretpostavki, političke ideologije, nego na osnovu znanstvenih dokazanosti, trendova i korelacija. "I ja bih čak rekao da je to nešto što više nije pitanje različitosti političke ideologije, nego je ključno strateško pitanje Hrvatske na kojem bi trebali svi zajedno sudjelovati", rekao je.

Najbolji model stanovanja za Zagreb

Kad je riječ o modelu stanovanja, Živković je objasnio koji bi model bio najbolji za grad Zagreb.

"Mi smo dosta toga već napravili. Zabranili smo prodaju gradskih stanova, što je najbolji mehanizam kojim se može kontrolirati cijena najma. Važno je i da država krene u tom smjeru i da ne rasprodaje više svoju imovinu.

Zatim stanove, njih 6500, smo počeli dodjeljivati po fer kriterijima - socijalnim, zdravstvenim, u odnosu na prihode, a ne po vezama, zaslužnima... Krenuli smo i u projekte stanogradnje. Gradimo gotovo 300 stanova na Podbrežju i nadamo se da ćemo povećati fond javnih stanova. 

Digli smo na maksimalni iznos paušalni porez za kratkoročni najam kako bi demotivirali da se ide u taj oblik gospodarske djelatnosti, kako bi što više stanova ostalo građanima za dugoročni najam", rekao je, dodavši kako smatraju da postoji još prostora da se dodatno oporezuje prazne stanove.

"Pored stanovanja u gradu Zagrebu, vrlo je važno što smo napravili i s vrtićima", rekao je te podsjetio da su od početka mandata izgradili devet vrtića, pet će biti gotovo do kraja zime, a s još tri se kreće s gradnjom u sljedećih par mjeseci.

"Između ostalog, u 2021. godini zaposlili smo tisuću novih ljudi u vrtićima i digli plaće za oko 55 posto, što dovodi do toga da stvarno idemo prema tome da imamo osiguran vrtić za svako dijete, a to je možda jedna od najvažnijih stvari da se ljudi odluče imati djecu", istaknuo je.

Osnovno - uređenost države

Bosilj ističe kako je osnova svega uređena država.

"Od toga sve počinje, tada se ljudi neće iseljavati. Onda je stanovanje i nakon toga povećanje plaća. Mi smo krenuli u sličnu priču kao i Zagreb. Prošli tjedan gradonačelnici četiri najveća grada koji imaju jednu inicijativu, plus Varaždin, potpisali smo s Europskom investicijskom bankom - technical advisory za affordable housing.

Dakle, priuštivo stanovanje i razvijamo nešto u tom smislu zajedno s Europskom investicijskom bankom. Imamo POS model stanovanja, ali potrebno je razviti još nešto za priuštivo stanovanje i to je jedna od intencija zbog čega su gradonačelnici 4 grada plus Varaždin krenuli u ovu priču i smatram da je pitanje priuštivog stanovanja jedno od izuzetno važnih pitanja hoće li se naši ljudi više iseljavati ili neće", rekao je. 

Nedostatak radne snage

Osvrnuo se i na nedostatak radne snage. 

"Varaždin ima 700 zaposlenih na 1000 stanovnika, Zagreb je ispod 500. I imamo problem nedostatka radne snage. U Varaždinskoj županiji u ovom trenutku imamo 70.000 zaposlenih, od toga je 8500 stranih radnika.

Mislim da se mora napraviti jedna ciljana reintegracija tih ljudi jer u gradu Varaždinu praktički 10 posto stanovništva su već strani radnici. Ali to nisu strani radnici iz susjednih zemalja koji su prvo prošli kroz Hrvatsku i otišli su dalje gdje su bolje plaće, nego sad imamo strane radnike iz azijskih zemalja", istaknuo je.

Šterc se osvrnuo na znanstvene projekcije koje je napravio prije 30-40 godina, u kojima je upozoravao da ćemo danas imati nedostatak radne snage.

"Tada su nas zbog tih znanstvenih projekcija ismijavali", rekao je te nastavio. 

"Zašto se iseljavaju, sve je to već znanstveno dokazano, istraživanja su napravljena, točno se zna kojim redoslijedom ide. Ono što bi mi htjeli poručiti političkoj javnosti je da se konačno usvoji ono što znanost predlaže i da nema tu ideologije, nema političke razlike.

Svima je interes isti jer svi žive u istom društvu i prostoru koji se zove Hrvatska, bez obzira na te različitosti. Prema tome, ovo što ja sad večeras vidim, tu atmosferu, to je meni pokazatelj da ćemo mi zapravo krenuti pravim putem i nije to mistika, nerješivo pitanje.

Naravno, između ostalog, moraju se stvoriti uvjeti za jednostavnije odlučivanje. Još se slažu komplementarno interesi lokalne sredine i nacionalne razine. To će još više povećati taj okvir unutar kojeg pojedinac odlučuje o budućnosti vlastite djece. Nema tu nikakve prisile, nego se stvaraju uvjeti za jednostavnije odlučivanje u interesu društva, ove zemlje, uređenosti", rekao je.

Komentirao je i uređenost države.

"Kada napravite ankete, svi govore o nesigurnoj budućnosti. Činjenica je da su osnovni razlozi migriranja ekonomski, financijski, radni, stambeni. Ali naravno, ta uređenost države je izuzetno bitna.

S tim da bih ja još dodatno naglasio ne uređenost na državnoj razini nego uređenost i na lokalnim razinama, jer to se sad mora posložiti komplementarno da bi funkcionalno djelovalo", istaknuo je.