Foto: Hrvatski generalski zbor

POMALO ispod radara prošla je vijest o posjetu ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak Hrvatskom generalskom zboru.

"Hrvatski generalski zbor je u utorak 21. studenoga posjetila ministrica znanosti i obrazovanja gospođa prof. dr. sc. Blaženka Divjak sa svojim pomoćnikom za srednjoškolsko obrazovanje prof. Vladimirom Prskalom. U uvodnom dijelu predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac upoznao je ministricu s djelovanjem udruge s naglaskom na naš projekt "Nacionalni program edukacije o Domovinskom ratu". Ministrica Blaženka Divjak zamoljena je da nazočnima prokomentira aktualne teme u društvu vezane uz znanost i obrazovanje, kao što su cjelovita kurikularna reforma, o kurikulu povijesti, uvođenje informatike u osnovne škole, o recenzijama kurikula u inozemstvu te o "Solunskoj čitanci". Sastanku je nazočilo oko tridesetak članova HGZ-a", stoji u priopćenju HGZ-a na njihovim stranicama gdje su izvijestili o ovom posjetu.

Ministrica tako, otkriveno je u priopćenju, podupire ideju da bivši vojni djelatnici profesorima povijesti objašnjavaju o Domovinskom ratu.

"U svom govoru je ministrica Blaženka Divjak naglasila kako je neupitno da je temelj moderne Hrvatske države Domovinski rat te da to treba i povijesno tako predstaviti. Ministrica je kazala kako Domovinski rat nije bio građanski rat već pravedan obrambeni rat od nametnute agresije te oslobodilački, te da će se ta činjenica učiti u hrvatskim školama. Ministrica je pozdravila inicijativu HGZ-a o održavanju stručnih predavanja predmetnim nastavnicima i profesorima povijesti te u potpunosti podržava suradnju s Agencijom za odgoj i obrazovanje. Ministrica se zalaže da se osim povijesnih činjenica iznose i specifičnosti koje je nemoguće pronaći u pisanoj literaturi", piše u priopćenju.

Podsjetimo, ideja da članovi HGZ-a održavaju predavanja profesorima i nastavnicima povijesti nije nova. Još u ožujku ispod križa te portreta Šuška, Kolinde i Tuđmana, baš kao i prije nekoliko dana Divjak, fotografirao se tadašnji ministar Pavo Barišić. Tada se također pričalo o tome kako će generali podučavati profesore povijesti i tako ih pripremati za predavanja. Nakon Barišića, čini se da istu inicijativu podupire i ministrica Blaženka Divjak.

"Ministarstvo će voditi brigu o nacionalnim temama"

"U daljnjem svom govoru ministrica je naglasila kako je u Hrvatskoj velika razlika u opremljenosti škola te kako učenici uglavnom nisu spremni odgovoriti tehnološkim zahtjevima u društvu 21. stoljeća. Cjelovitom kurikularnom reformom želi se istisnuti samo učenje činjenica, koje se vrlo brzo zaboravljaju. Kurikularnom reformom želi se postići da učenik na kraju obrazovne godine bude u stanju objasniti kako nešto djeluje, da razumije i da zna iznijeti argumente. Učenik će morati znati kritički razmišljati i prepoznati problem te dobiti određene kompetencije. U nacionalno značajnom kurikulu povijesti i hrvatskog jezika mijenjat će se samo metodički pristup, ali sadržaji će ostati isti. U dogovoru s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti bit će izrađen program, kao i analizirane metodičke recenzije iz srednjoeuropskoga kruga. Bilo je riječi o financijskim sredstvima kojima raspolaže ministarstvo. Vrlo je mali dio namijenjen izgradnji i opremanju škola. Računa se na veća izdvajanja za školstvo kod osnivača škola, odnosno lokalne vlasti. Za ovu godinu su osigurana sredstva za opremanje dvjesto škola potrebnom informatičkom opremom. Nabava opreme neće biti centralizirana, već će o tome odlučivati (o dobavljaču) ravnatelji škola. Pokušava se škole opremiti i preko europskih fondova. O slučaju "Solunske čitanke" na kojoj su radili i naši povjesničari, ministrica nije mogla dati svoju ocjenu, jer o tome nema dovoljno informacija i kako ta knjiga nije sastavni dio odobrene službene niti pomoćne literature od strane ministarstva", opisuje se posjet ministrice Divjak dalje u priopćenju.

"Prof. Vladimir Prskalo naglasio je kako će ministarstvo voditi brigu o nacionalnim temama, osobito u predmetu povijesti. Govorio je o problemu strukovnih škola, koje su izuzetno loše opremljene i nisu u mogućnosti odgovarati zahtjevima gospodarstva u Hrvatskoj. Potrebno je da strukovne škole budu okrenute prema gospodarskim zahtjevima svoje županije te je potrebno jačanje dualnog obrazovanja.

Hrvatski učenici u školi provode oko 600 školskih sati godišnje dok u većini Europskih država taj se broj kreće oko tisuću sati. Potrebno je uvesti jednosmjenski rad u školama (npr. od 8 do 15 sati), te će se na taj način učenicima moći povećati broj radnih sati godišnje u samoj školi te će se smanjiti potreba za dodatnim učenjem kod kuće.

U daljnjem tijeku radnog sastanka slijedila su pojedinačna pitanja članova i odgovori ministrice i njezinog pomoćnika. Članovi Hrvatskog generalskog zbora su izrazili svoju punu potporu u izradi reforme i modernizacije hrvatskog školskog sustava. Radni sastanak je trajao skoro tri sata što svjedoči o ozbiljnosti trenutka i potrebi promjena za bolju budućnost novih generacija koje ulaze u hrvatski školski sustav. Obostrano je izraženo zadovoljstvo ovim radnim sastankom i prepoznate su mogućnosti buduće suradnje Ministarstva znanosti i obrazovanje te Hrvatskog generalskog zbora", stoji u priopćenju.