MINISTRICA zdravstva Irena Hrstić gostovala je jutros na HRT-u. Kazala je da se, neovisno o činjenici koja ju je dovela do te pozicije, i dalje osjeća dobro te da obeshrabrenost ne postoji.

Najprije se osvrnula na 28 radnih dana koji su iza nje.

"Kada radite na takvoj poziciji, ovisite o cijelom zdravstvenom sustavu i administraciji, ali ne možete od ljudi očekivati da se apsolutno posvete 365 dana, 24 sata u danu u tom poslu, a upravo to je moja obaveza - posvećenost zdravstvenom sustavu u kontinuitetu, neovisno o radnom vremenu", kazala je Hrstić.

Naglasila je kako i dalje smatra da je njezina pozicija izuzetna čast.

"Neovisno o činjenici koja me dovela do te pozicije, i dalje se osjećam dobro, neovisno o vremenu koja je proteklo i situaciji koja se dogodila, obeshrabrenost ne postoji, a postoji osnovni razlog zašto nisam obeshrabrena - zbog kontinuirane podrške", istaknula je.

Naglasila je da prošle godine kroz pilot-projekt preventivnih zdravstvenih pregleda bilježe 73% odaziva.

"To je dokaz da kroz dobru organizaciju programa možemo pridobiti naše građane da se pojačano pozivaju na preglede koje njima život znače", istaknula je Hrstić.

Protekla godina u zdravstvu ostat će upamćena po korupcijskoj aferi. Hrstić je kazala kako je imenovanjem na mjesto ministrice dobila zadatak od premijera da utvrdi nepravilnosti u sustavu i "pozabavi se" revizijom procesa javne nabave.

"Imamo nula posto tolerancije prema korupciji"

"Napravili smo analizu izvanrednih izmjena plana nabave u svim zdravstvenim ustanovama. Kroz izvanredne planove smo izdvojili opremu koja je iznad 100.000 eura i u ovom trenutku smo pri kraju usporedbe cijena postignutih u različitim zdravstvenim ustanovama. Ono što je važno, osim što gledate čistu cijenu, trebate pogledati određene tehničke karakteristike uređaja i očekujem da ćemo u neposrednoj kratkoj budućnosti imati rezultate i da ćemo detaljno izvijestiti javnost kako je i zadano", rekla je Hrstić.

Dodala je kako prema korupciji imaju "nula posto tolerancije".

Na pitanje koliko je inflacija utjecala na poskupljenje bolničkih usluga, Hrstić odgovara da zdravstvena usluga ima svoju cijenu, a ona je narasla.

"Posljedica porasta cijena zdravstvene usluge prema zdravstvenim institucijama primarno leži u činjenici povećanih rashoda za primanja koja su se dogodila prošle godine", pojašnjava.

Na pitanje jesu li porasle cijene pripravaka za onkološke pacijente, pojašnjava kako funkcionira lista lijekova u RH.

"Određeni lijekovi ulaze na listu lijekova, određuje se cijena i kada postoji paralela, onda određeni proizvodi imaju veću doplatu. Onkološki pacijenti nemaju i ne smije biti razlika i ne smije biti štete po onkološkog pacijenta", kazala je.

"Ćorušić bio persona broj 1 u hrvatskoj medicini"

Tri su mjeseca prošla od smrti ravnatelja Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a za obnašatelja dužnosti imenovan je profesor Stjepko Pleština. Na pitanje kad će se imenovati novi ravnatelj, kazala je da je "tema imenovanja v.d. ravnatelja KBC-a Zagreb bila ne samo među građanima već i u medijskom eteru, i to je bilo vrlo neprofesionalno odrađeno od oporbe iz razloga što govorimo o pokojnom profesoru Ćorušiću, koji je persona broj 1 u hrvatskoj medicini i kao takav je vodio KBC Zagreb".

"U cijelom tom periodu koje nije imalo zakonsko ograničenje, KBC Zagreb je zahvaljujući upravi i zaposlenicima pružao svu zdravstvenu uslugu i nije došlo do ugroze nikakvog procesa", rekla je Hrstić.

"Imenovanjem v.d. ravnatelja, htjeli smo dati poruku da je od izuzetne važnosti napraviti kontinuitet, ono što je profesor Ćorušić započeo, nastaviti sve procese i da ustanova ostane po kvaliteti i po stručnosti jedna od najpriznatijih u Hrvatskoj", naglasila je Hrstić.

Dodaje da se, sukladno zakonu, po imenovanju v.d. ravnatelja u roku od 30 dana treba raspisati natječaj i pokrenuti proces odabira po javnom natječaju.

Na upozorenje Ivane Kekin u javnosti o KBC-u Zagreb i navodnoj "krizi upravljanja", Hrstić odgovara kako je to bila "difamacija javnosti" te da nije imala što provjeravati.

Što se tiče trenutnog stanja u Županijskoj bolnici Čakovec, odgovara da je u stalnom kontaktu s ravnateljem Hrenom.

"Liječnici u Čakovcu na bolovanju, a aktivni su na društvenim mrežama"

"Pokušava se kroz političke poene nezadovoljnih dijelova populacije, odnosno zaposlenika, odnosno i lokalne politike, prikazati da postoji kriza pružanja zdravstvene usluge. Prema informacijama ravnatelja, do jučer je sva zdravstvena usluga pružena. Da, postoji određeni otpor na promjene. Promjene su se dogodile recentno pa se čovjek zapita kako netko u tako kratkom periodu promjene predviđa potencijalnu krizu u organizaciji posla", kazala je.

Dodala je kako je najzanimljivije to što je određeni broj djelatnika koji je na bolovanju izrazito aktivan, pa se ona, kao ministrica zdravstva, pita o "kojoj bolesti se to radi kad ste na bolovanju, a možete biti toliko aktivni na društvenim mrežama, ali fizički".

Dodaje i da se u takvim situacijama ne šalje inspekcija na teren.

"Pažljivo pratimo situaciju, stalno sam u kontaktu s ravnateljem koji nas obavještava o tome kako se pruža zdravstvena usluga. Rizika u ovom trenutku nema, ako se to i dogodi, moja obaveza je da pacijenti to ne osjete. Ja ovo ne bih nazvala krizom nego otporom i nezadovoljstvom djela zaposlenika", istaknula je Hrstić.

"Ravnatelje se ne bira po stranci, nego po rezultatima"

Osvrnula se i na poruku Hrvatske udruge bolničkih liječnika o profesionalizaciji i depolitizaciji.

"Čovjek treba pitati što znači depolitizacija. Vjerujte mi, u mojih 28 radnih dana, stvarno nisam provjeravala nečiju političku iskaznicu, odnosno pripadnost stranci", kazala je Hrstić.

"Ako oni imaju vremena provjeravati političke iskaznice, svaka čast. Ali ja ne provjeravam političku iskaznicu nekog ravnatelja, nego samo radi li svoj posao. Prvi i jedini uvjet za odabir ravnatelja je profesionalizam, odnosno njegovi rezultati", rekla je Hrstić.

"Ako je sve po pravilima struke, kako je došlo do tragedije u Prečkom"

Dotaknula se i tragedije u OŠ Prečko, odnosno činjenice da je završen zdravstveni inspekcijski nadzor u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan, pokrenut zbog napada u Osnovnoj školi Prečko. Utvrđeno je da nije bilo propusta i da je napadač u klinici liječen prema svim pravilima struke. Ipak, Hrstić je najavila da će se preispitati stručne medicinske smjernice i njihova primjena u praksi.

"Kada ja osobno gledam činjenice koje su analizirane i dobivene kao rezultat zdravstveno-inspekcijskog nadzora, čovjek se zapita. Točno, napravljeno je sve po pravilima struke, ali obzirom da se dogodio taj nemili čin zbog kojeg smo svi bili zgroženi i još uvijek je negdje u nama nelagoda zbog toga, ali i zgražanje, pa se čovjek zapita kako to, ako je sve napravljeno po pravilima struke, da je uopće do toga je došlo", komentirala je ministrica.

"Ono što se može napraviti, ako imamo već godinama pristup deinstitucionalizacije mentalno oboljelih osoba, da je potrebno revidirati samo njihovu gradaciju, odnosno, je li potrebno promijeniti kriterije za prolongirane hospitalizacije u odnosu na ove koje u Hrvatskoj trenutno postoje. Kakve su u Europi, kakve su u svijetu i kakve naznake postoje zbog porasta mentalnih oboljenja, ne samo Hrvatska, nego i Europa planira revidirati same smjernice stručne. Ministarstvo sugerira, a struka odlučuje i krećemo u tom smjeru", rekla je Hrstić.