Biden je odlučio završiti "vječni rat". Rezultat: Jedan od najtežih napada ISIS-a
TRAGEDIJA povrh tragedije. Tako bi se mogao opisati ishod američkog povlačenja iz Afganistana - a ono još nije dovršeno.
Nakon kapitulacije afganistanske vojske, koja bez američke pomoći nije mogla zaustaviti talibansku ofenzivu, nakon pada afganistanske vlade i talibanskog preuzimanja vlasti, nakon desetodnevne utrke s vremenom kako bi se evakuiralo sve prije isteka roka, dogodilo se ono najgore. Islamska država u Korasanu, afganistanski ogranak poraženog ISIS-a, izvela je dvostruki samoubilački bombaški napad pred aerodromom, usred mnoštva Afganistanaca koji su u očaju čekali svoje mjesto u avionu da bi otišli iz zemlje, sve više gubeći nadu da će se to dogoditi.
U napadu je ubijeno 170 ljudi, od čega 13 američkih vojnika, a ranjeno je više od 200. Ti su vojnici, kako je u četvrtak objasnio američki zapovjednik središnjeg zapovjedništva (zaduženog za Bliski istok i srednju Aziju), general Kenneth McKenzie, na ulazu pretraživali civile prije puštanja na aerodrom, kako se među njima ne bi infiltrirali teroristi i izvršili napad na aerodromu ili u samom avionu.
"Moramo se pobrinuti da ne nose bombu. To zahtijeva fizički pregled... U konačnici se morate jako približiti toj osobi. Iako je sama zračna baza okružena zidovima, nema zamjene za mladog muškarca ili ženu iz Sjedinjenih Država koji stoje tamo i vrše pretres", objasnio je general McKenzie opasnost kojoj su američki vojnici morali biti izloženi kako bi se evakuacija u ovim, gotovo nemogućim, uvjetima izvela. To je na kraju koštalo njih 13 života, a novi teroristički napadi "mogli bi se dogoditi svakog trenutka", upozorio je američki general.
>> 95 mrtvih u Kabulu, aerodrom blokiran. Zapad se povlači, reagirale Rusija i Kina
Gore od pada Sajgona
Pad Kabula i kaotična evakuacija koja je uslijedila od početka su podsjećali na pad vijetnamskog grada Sajgona 1975. No uz neporecive sličnosti sve su očitije i razlike.
Prvo, Amerika i saveznici su u desetak dana od pada Kabula, kad je pod kontrolom američkih snaga ostao samo aerodrom u Kabulu, zračnim putem evakuirali daleko veći broj svojih i afganistanskih državljana (koji zbog suradnje s američkim i drugim snagama i ambasadama ispunjavaju uvjete za hitnu specijalnu vizu) nego iz Sajgona. U dvodnevnoj operaciji Frequent Wind u travnju te godine iz Sajgona je helikopterima evakuirano 7 tisuća ljudi, iako su prije toga još deseci tisuća Vijetnamaca evakuirani ili su sami pobjegli, zračnim i morskim putem.
>> Pad Kabula izgleda kao repriza pada Sajgona 1975. Usporedite sami
No od 14. kolovoza, dana prije nego su talibani ušli u afganistansku prijestolnicu, do danas evakuirano je čak 105 tisuća zapadnjaka i Afganistanca koji su s njima surađivali, objavila je Bijela kuća u petak. Od toga je SAD evakuirao čak 82 tisuće.
Druga i mnogo važnija razlika manifestirala se je jučer. Američkim vojnicima u Sajgonu nije prijetio razoran teroristički napad kakav je pogodio potpuno izložene vojnike u Kabulu.
Američki stručnjak za terorizam Nathan Sales zbog toga sad upozorava da bi njihova vojska morala hitno preuzeti kontrolu nad okolicom aerodroma u Kabulu kako bi spriječila novi napad tijekom evakuacije.
Kako je moćna Amerika dozvolila sebi da bude stjerana u kut?
"Jednostavno je neprihvatljivo da SAD ili bilo koja druga civilizirana zemlja prepušta talibanima osiguravanje aerodroma", rekao je bivši specijalni američki izaslanik pri globalnoj koaliciji za borbu protiv Islamske države za BBC.
Dodao je da američki predsjednik Joe Biden mora ispuniti obećanje i kazniti odgovorne za jučerašnji smrtonosni teroristički napad u Kabulu, pri čemu je pozvao američku vladu da još jednom razmisli o produljenju roka za evakuaciju.
"Moramo zadržati vojnu prisutnost na terenu koliko god je potrebno, kako bismo evakuirali svakog Amerikanca koji će, ako ga ostavimo tamo, uskoro osvanuti u snimkama kao talac, baš kao i afganistanske saveznike, koji su riskirali svoje živote kako bi nam pomogli", rekao je Sales.
I zaista, teško je shvatljivo zašto je najveća vojna sila svijeta sebi dozvolila da njene snage budu na ovako ponižavajući način stjerane u kut, odnosno na aerodrom na kojem su okruženi talibanima i ovisni o njihovoj suradnji i dogovoru o nenapadanju, koji istječe u utorak.
Amerikanci se povukli iz baze Bagram usred noći
Istina, talibani nisu ti koji su u četvrtak napali Amerikance. Dapače, 28 talibanskih boraca navodno su i sami poginuli u tom napadu ISIS-a, organizacije koja je još ekstremnija od talibana i koja im je zakleti neprijatelj. No SAD je vjerojatno mogao izbjeći tu tragediju ili barem osigurati bolju zaštitu ostankom u Bagramu, najvećoj i dobro utvrđenoj zračnoj i vojnoj bazi u zemlji, u blizini Kabula. Međutim, američke snage napustile su tu bazu 2. srpnja preko noći, a da o tome navodno nisu ni obavijestile zapovjednika afganistanskih snaga kojem su je ostavile.
>> Napad u Kabulu izveo je ISIS-K. Što je to?
U toj su bazi na vrhuncu američkog vojnog angažmana u Afganistanu bili smješteni deseci tisuća američkih vojnika. Afganistanska vojska saznala je da je baza napuštena ujutro, dva sata nakon što su Amerikanci isključili struju u bazi i izašli, ostavivši stotine vozila i velike količine oružja, streljiva i opreme. Pljačkaši su u međuvremenu već upali u bazu, odnoseći što su mogli iz praznih kasarni, prije nego su ih afganistanski vojnici potjerali.
"Isprva smo mislili da su možda talibani", rekao je tada za Associated Press jedan afganistanski vojnik, dodavši da su ih Amerikanci nazvali s aerodroma u Kabulu i rekli: 'Mi smo ovdje na aerodromu u Kabulu.' Glasnogovornik Pentagona, John Kirby, naknadno je opravdao takvo povlačenje sigurnosnim razlozima.
"Povijest će odluku da se zračna baza u Bagramu napusti početkom srpnja ocijeniti kao 'monumentalno nekompetentnu'. Ta baza bila bi neusporedivo sigurnija lokacija za evakuaciju Amerikanca i afganistanskih saveznika nego što je to aerodrom u Kabulu", zaključio je Sales.
A istog dana kad su se američki vojnici pod okriljem noći iskrali iz glavne vojne baze - i, kako se kasnije ispostavilo, tako zapečatili sudbinu Kabula - Biden je odbio odgovarati na pitanja o Afganistanu opisujući ih kao nebitna.
Biden u srpnju odbio pitanja o Afganistanu: "Želim razgovarati o sretnim stvarima"
"Želim razgovarati o sretnim stvarima, čovječe" odgovorio je Biden početkom srpnja na pitanje o Afganistanu na press-konferenciji na temu povećanja broja radnih mjesta.
Kad je reporter pokušao postaviti još jedno pitanje o Afganistanu, Biden mu je dao odgovor kojim je jasno dao do znanja koliko mu je ta tema bitna: “Neću više odgovarati na pitanja o Afganistanu. Gledajte, dolazi četvrti srpanj."
Bidenovi izrazi žaljenja i empatije nakon smrti 13 američkih vojnika, koja se mogla izbjeći, kao i njegovo obećanje da "neće oprostiti ni zaboraviti" i da će teroriste "loviti i natjerati ih da plate", zvuče kao šuplje priče.
>> Bidenove izlike su jadne. On je glavni krivac za katastrofu u Afganistanu
"Ta tvrdnja je suluda. Izvlačimo sve američke snage i obavještajce iz Afganistana. Otkud bi taj udarac teroristima trebao doći? Iz Katara, koji je više od tisuću milja daleko?" zapitao se CNN-ov analitičar za nacionalnu sigurnost, Peter Bergen, s punim pravom. Jer, kako je objasnio, SAD je svojim potpunim povlačenjem iz Afganistana ostao bez vojne baze iz koje može vršiti zračne napade i specijalne misije komandosa, kao i bez obavještajne mreže na terenu, koja može informirati snage o potencijalnim metama.
"Najveća talačka kriza" koju je Zapad vidio
Tom Tugendhat, parlamentarni zastupnik britanske vladajuće Konzervativne stranke i predsjednik Odbora za vanjske poslove, upozorio je da bi se, nakon napada u Kabulu, njegova "vlada mogla suočiti s najvećom talačkom krizom koju je Ujedinjeno Kraljevstvo ikad vidjelo".
Ustvrdio je da je "potpuno nevjerojatno" da su američke snage dijelile obavještajne informacije s talibanima, dodavši da je "vrlo, vrlo zabrinut" o onima koji se imaju pravo evakuirati u UK, ali će biti ostavljeni u Kabulu. Moglo bi se raditi o stotinama ili tisućama ljudi, rekao je.
"Poraz znači da vas više nitko ništa ne pita, a mi smo upravo poraženi, nemamo više nikakvog utjecaja u Kabulu. Nemamo nikakvog utjecaja na ponašanje talibana, osim da ih lijepo zamolimo i pokušamo ih 'kupiti' nuđenjem pomoći. Govorimo o ljudima koji nemaju nikakvog problema s ubijanjem", zaključio je Tugendhat.
>> Amerika više nije svjetski policajac. Ono što slijedi bit će puno gore
Zlosretna i u suštini uzaludna misija Zapada da pretvori Afganistan u normalnu, funkcionalnu, demokratsku državu, koja na dugi rok neće biti izvorište međunarodnog terorizma, rezultirala je punim krugom. No situacija je ustvari još i gora, kako je konstatirao novinar američke televizije MSNBC Mehdi Hasan.
Iz Hasanove tvrdnje može se izvući cinični zaključak da bi za Ameriku, Afganistan i svijet bilo bolje da talibanski režim nikad nije srušen. No to bjelodano nije točno - da su talibani ostali na vlasti nakon napada Osame bin Ladena i njegove Al Kaide na Ameriku 11. rujna, Afganistan bi ostao baza za teroriste Al Kaide i potencijalne nove napade na Zapad, baš kao što su Irak i Sirija bili baza za ISIS, dok im vojna misija Amerike i saveznika nije stala na kraj.
Biden je htio pošto-poto završiti "vječni rat"
Biden je isto tako u pravu kad kaže da je temeljni uzrok ove katastrofe sporazum koji je njegov prethodnik Donald Trump sklopio s talibanima, bez afganistanske vlade, u kojem je pristao na povlačenje do 1. svibnja ove godine. Ali kao što je Biden odgodio to povlačenje do 1. rujna, mogao ga je odgoditi i dulje od toga. Nije to napravio, unatoč jasnim znakovima da će se afganistanska vojska i vlada raspasti bez američke podrške, jer je htio pošto-poto završiti takozvani "vječni rat" prije 20. godišnjice napada 11. rujna.
Neki republikanci već su reagirali zahtjevom da predsjednik podnese ostavku.
"Ovo je proizvod katastrofalnog neuspjeha vodstva Joea Bidena. Sada je bolno jasno da on nema ni volje ni sposobnosti voditi. On mora dati ostavku", ustvrdio je Josh Hawley, senator za Missouri.
Koliko god američki republikanci bili inkriminirani svojom fanatičnom podrškom Trumpu, vjerojatno najnesposobnijem i najdestruktivnijem predsjedniku kojeg je Amerika ikad imala, teško je poreći Hawleyjev zaključak. Joe Biden zaista se pokazao nekompetentnim za vođenje Amerike u ovom izuzetno rizičnom povijesnom trenutku. Doduše, izgledi da će Biden zaista preuzeti odgovornost i dati ostavku jednake su izgledima da će američka misija u Afganistanu završiti uspješno.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati