KRVAVI most naziv je za ulicu u gradu Zagrebu dugu svega pedesetak metara. Naziv je dobila po starom mostu na potoku Medveščaku na kojem su se odvijali neprestani sukobi između građana Gradeca i Kaptola. Najraniji spomen Mosta datira iz 1667. godine, gdje je na današnji dan došlo do bitke.

Gradec i Kaptol bili su dva konkurentna grada koji su se kroz srednji i rani novi vijek često borili za prevlast u regiji. Njihovi sukobi započinju u 14. stoljeću te završavaju tek u 18. stoljeću, kada odlučuju potpisati mir. Most tada postaje važna prometnica, a uskoro se oko njega otvaraju obrti i trgovine.

U 19. stoljeću oba se središta nastavljaju razvijati, njihovi poslovi sve se češće preklapaju i sve više ovise jedan o drugom. Do sredine 19. stoljeća u očima većine Hrvata oni su postali jedinstven entitet, a 1850. godine ujedinjeni su u grad Zagreb carskim patentom Franje Josipa I.

U drugoj polovici 19. stoljeća Zagreb postaje poprište industrijalizacije. Tvornice su dovele do zagađenja potoka, što je natjeralo gradske vlasti na betoniranje Medveščaka. Most je srušen 1899. godine, no ulica nije promijenjena. Naziv je ostao isti kako se stara priča o Krvavom mostu i sukobima ne bi zaboravila.

Most je bio inspiracija Mirku Bogoviću, političaru iz Varaždina iz 19. stoljeća, da napiše pripovijest Krvavi most u Zagrebu. Isto je bio i Mariji Jurić Zagorki pola stoljeća kasnije, za roman Tajna krvavog mosta.

Spaja Radićevu ulicu s Tkalčićevom, a često je mjesto gdje Zagrepčani mogu vidjeti grupe turista koji tu uzmu predah i slušaju vodiča koji priča stare domaće legende.