NEŠTO više od 13 tisuća kubika ili 38 tisuća stabala posječeno je u Park-šumi Marjan tijekom višemjesečne sanacije šume koju je napao potkornjak, rekao je danas novinarima gradonačelnik Andro Krstulović Opara, dodajući kako je taj podatak javno objavljen i dan svim službama koje su za to zainteresirane.

Gradonačelnik je rekao kako će ti podaci, ako već nisu, biti poslani i gradskim vijećnicima u sklopu odgovora na njihova pitanja. Dodao je kako ne može govoriti o tome jesu li posječena neoznačena stabla, ali pred svima odgovara za postupak.

"Prvi dan sam rekao da sam za sve što se događa na Marjanu spreman snositi odgovornost. Stožer je dobio svoje informacije, prihvatio je izvješća, službe odrađuju sve po prijavama što su trebale odraditi i vjerujem da će uskoro i završiti posao nakon čega će se utvrditi odgovornost - ne ovako paušalno iznositi ocjene. Dopustite da struka da točno ono što je i trebala dati", poručio je gradonačelnik Krstulović Opara.

Odgovori tijekom dana

Na upit novinara zašto na stranicama Grada nema ništa o sanaciji Marjana, gradonačelnik je odgovorio da će biti ako je dužnost to objaviti. Rekao je kako ne misli - ako je stožer dobio izvješće - da to treba dijeliti na drugim mjestima te je ponovio kako su neki gradski vijećnici tražili odgovore na pitanja koje će - ako ih već nisu dobili - dobiti tijekom dana.

Novinare je zanimao gradonačelnikov komentar na činjenicu da je Grad Dubrovnik ​zabranio da se sljedećih pet godina u gradskom središtu otvaraju restorani te hoće li i Split odlučiti takvo što. Odgovorio je da se Dubrovnik sustavno i više od desetljeća bavi komunalnim redom, gospodarenjem javnim prostorom i svojom turističkom te ugostiteljskom ponudom.

"Naravno da kad se toliko godina sustavno i uredno baviš jednim poslom, da dolaziš do takvih inovativnih i evolutivnih rješenja. Mi smo se s problemom javnog prostora i ugostiteljskog buma u našem gradu počeli baviti tek prije dvije godine. Kada dođemo u situaciju kao Dubrovnik, bit ćemo svi sretni i zadovoljni. To je ideja koja se može provesti jer imaju savršeno dobru podlogu. Mi je nemamo, ali vjerujem da ćemo je imati uskoro", rekao je splitski gradonačelnik.

Prijeti nova katastrofa

Osim potkornjaka, splitskom Marjanu prijeti još jedan veliki problem.

Ravnatelj Park-šume Marjan Damir Grubišić početkom listopada je poslao pismo Povjerenstvu za Marjan i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu vezano za eroziju tla na Marjanu. Ravnatelj je pismo uz fotodokumentaciju dostavio i Stožeru Civilne zaštite Grada Splita, trima ministarstvima i ovlaštenom sudskom vještaku za šumarstvo, piše Dalmacija Danas.

“Ponukani tvrdnjama g-dina Mirka Ruščića, predsjednika Povjerenstva za Marjan, a na zadnjem 7. sastanku Povjerenstva održanom 26. rujna 2019. godine u maloj vijećnici Grada Splita, kako na Marjanu nakon izvršene sanacije ili djelomično izvršene sanacije šume od djelovanja mediteranskog potkornjaka nema zabilježenih pojačanih erozivnih procesa, primorani smo ukazati na činjenično stanje s terena", stoji na početku pisma.

Sve veća erozija tla

Navodi se kako je posljednjih mjeseci primijećena povećana erozija tla. To, kaže se u pismu, predstavlja opasnost za ljude jer dosta toga završi na cesti.

"Tijekom protekla cca dva mjeseca, diljem gospodarske jedinice Park-šuma Marjan, primijećeno je povećano ispiranje, erozija površinskih slojeva tla koja je dodatno uzrokovana ili uvjetovana naglim i preintenzivnim otvaranjem šumskog sklopa.

Posljedice erozije su najizraženije poslije kiše, a manifestiraju se u obliku zemljanih nanosa s primjesama sitnijih stijena te organskih ostataka posječenih stabala (iglice, lišće i grančice), koji bivaju rasprostrti diljem marjanskih cesta, puteva i staza. Također zbog posljedica ispiranja šumskog tla-erozije, događaju se odroni samaca s pokosa koji nekontrolirano padaju po cesti kao posljedica aktiviranja kliznih ploha i aktivnih klinova zbog odvijanja pojačane erozije tla, što u ovom slučaju predstavlja i opasnost po ljude i materijalna dobra", kažu.

"O intenzitetu erozijskih procesa najbolje govori činjenica da su djelatnici Javne ustanove u protekla 2 mjeseca utrošili cca 250 radnih sati na uklanjanje erodiranog tla i naplavina s marjanskim prometnica i staza, nakon svake izraženije kiše. Šumski ekosustavi su najdjelotvorniji u zaštiti tla od mnogih oblika erozije jer drveća svojim korijenjem vežu tlo, sklopom krošanja smanjuju snagu vode i vjetra koji erodiraju šumsko tlo, povećavaju kapacitet vezivanja vode (čime se smanjuje snaga bujičnih tokova), te na krošnjama zadržavaju dio oborina čime se znatno umanjuje zbijanje i erodiranje tla itd. Trenutno je relativno velika površina marjanske šume, a pogotovo dijelovi na kojima su izrađeni koridori za rad vučnica, izložena snažnim erozijskim procesima uvjetovanima činjenicom sječe i zatiranja velikog broja stabala i grmlja koja su imala izrazito bitnu protuerozijsku funkciju", pišu dalje.

Posljedice mogu biti dugoročne

Na kraju pisma ravnatelj Park-šume Marjan kaže da posljedice mogu biti dugoročne

"Uklanjanjem predmetne vegetacije tijekom rada vučnica koje su bile položene okomito na nagib terena (čime je dodatno pospješena vjerojatnost erodiranja tla), u kombinaciji s relativno strmim i jednoličnim nagibom sjevernih padina marjanskog poluotoka čiji je prosječni nagib cca 23%, stvoreni su uvjeti za intenzivno erodiranje površinskog sloja šumskog tla kojem svjedočimo na Marjanu, a čije će posljedice biti dugoročnog karaktera. Nastajanje tla na karbonatnoj matičnoj podlozi je izrazito dugotrajan proces koji se sastoji od kemijskog procesa otapanja karbonatnih stijena prilikom čega zaostaje netopivi ostatak koji zapravo predstavlja buduće tlo. Za nastanak 1 cm tla (netopivog ostatka karbonatnih stijena) treba se otopiti sloj od nekoliko cm stijene za što je potrebno vrijeme od cca 10 000 godina. Svi izneseni podaci temelje se na stručnoj literaturi i objavljenim doktorskim i inim radovima raznih šumarskih znanstvenika", stoji u pismu ravnatelja Grubišića.