Na tržnici u Zagrebu razotkriven lažni med. Kako ga prepoznati?
NA JARUNSKOJ tržnici otkriven je lažni bagremov med, tvrdi David Pikutić koji i sam ima OPG koji se bavi pčelarstvom, a OPG koji je, kako kaže, prodavao falsificirani med uočio je na ovoj zagrebačkoj tržnici.
''U sezoni kad nema bagrema i kad se svugdje smrznuo, najedanput se pojavljuje pčelar koji ima bagrema. Bila mi je sumnjiva boja, onda sam kupio jednu teglicu, onda mi je bio sumnjiv okus. Potom sam dao još nekolicini kolega pčelara i svi smo zaključili da je jako, jako sumnjivo'', rekao je Pikutić.
"Rekli su tko sam ja da ih propitkujem"
''Oni su se pojavili relativno novi na placu. I odmah je taj bagrem bio sumnjiv. Išao sam i pričati s njima i pitati kako su oni to dobili. Bili su agresivni, da tko sam ja da njih propitkujem, da oni imaju vrhunsku tehnologiju pčelarenja i što ja imam njih pitati. Da su oni dobili, da ih nije briga ako drugi nisu dobili. Oni su uspjeli dobiti'', ispričao je Pikutić.
Sumnju na patvoreni med prijavio je Državnom inspektoratu. Morao je platiti obavezan predujam od 5000 kuna. Prema principu, ako je u pravu, novac će mu biti vraćen, a ako je med ispravan, inspektorat svejedno zadržava novac. O tome je pisao i na svom Facebooku, u postu koji su mnogi podijelili i komentirali.
"Prevaranti na jarunskoj tržnici napokon pali. U sezoni kada se bagrem posvuda smrznuo i pčele nisu donijele ni grama (osim nešto malo u Baranji), OPG prodaje bagremov med koji su oni uspjeli dobiti vrhunskim pčelarenjem. Ja kakav jesam, ne budi lijen, prijavljujem sumnju na patvoreni med, uplaćujem preko 5 tisuća kuna predujma (ako sam u pravu, DIRH mi vraća novce, a ako ispadne da je med ispravan - sorry, zadržat ćemo pare). Inspektorica je ubrzo izašla na teren, uzela 3 teglice bagrema, zapečatila ih i med ode u Njemačku na detaljnu analizu. Rezultat - med je patvoren. I to loše patvoren", napisao je.
Koliko je lažnog meda otkriveno lani?
Državni inspektorat je prošle godine pri kontrolama u laboratorije poslao 30 uzoraka meda. Rezultati su pokazali da je 10 uzoraka bilo nesukladno.
"Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata svake godine sukladno Programu rada i zaprimljenim predstavkama građana zbog utvrđivanja kvalitete i označavanja hrane provodi, između ostaloga, inspekcijske nadzore kontrole meda uz uzimanje uzoraka. Tijekom 2021. godine obavljali su se inspekcijski nadzori kontrole meda pri čemu je uzorkovano 30 uzoraka koji su poslani na analizu u ovlaštene službene laboratorije. Rezultati analize 30 uzoraka meda pokazali su da je 10 uzoraka meda bilo nesukladno", kazali su za Index.
Od 10 nesukladnih uzoraka meda, u dva uzorka su laboratorijskom analizom utvrđeni strani šećeri. Strani šećeri utvrđeni su u dva uzorka podrijetlom iz Republike Hrvatske. Ostale nepravilnosti odnosile su se na parametre kvalitete koji nisu bili u skladu s propisanim zahtjevima.
"Napominjemo da hrana koja se stavlja na tržište Republike Hrvatske mora biti označena sukladno zahtjevima propisanim Uredbom (EU)br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani te drugim posebnim propisima koji se odnose na tu hranu. Posebni propisi za označavanje meda su Pravilnik o medu (NN br. 53/15, 47/17) i Pravilnik o kakvoći uniflornog meda (NN br. 122/09, 141/13).
Pravilnikom o medu propisano je da je med prirodno sladak proizvod što ga medonosne pčele proizvode od nektara medonosnih biljaka ili sekreta živih dijelova biljaka ili izlučevina kukaca koji sišu na živim dijelovima biljaka, koje pčele skupljaju, dodaju mu vlastite specifične tvari, pohranjuju, izdvajaju vodu i odlažu u stanice saća do sazrijevanja. Slijedom navedenog, proizvod se može označiti nazivom „med“ jedino u slučaju da su ga proizvele medonosne pčele.
Kako razlikovati lažan i pravi med?
Također, napominjemo da bez provedene laboratorijske analize nije moguće utvrditi je li med sadrži dodani strani šećer. Da bi se utvrdilo da li med odgovara propisanim parametrima kvalitete, odnosno jesu li dodani strani šećeri u med, inspektor tijekom inspekcijskog postupka uzima uzorak i šalje ga na laboratorijsku analizu u ovlašteni laboratorij", dodaju iz Inspektorata.
Pikutić tvrdi da je kupcima teško prepoznati pravi med.
''Sve bolje se patvorine rade. Čak treba i dobar laboratorij u zadnje vrijeme jer znaju unutra ubaciti pčelinje zime, cvjetnog praha, tako da je teško uočiti. Može se prepoznati po boji, gustoći. Pravi med bi se trebao kristalizirati i pravi med neće mirisati na biljku od koje potječe. Dakle ne može med od kadulje mirisati na kadulju'', izjavio je Pikutić.
Kristalizacija
Pčelari su dali nekoliko savjeta kupcima kako raspoznati lažni med od pravog.
"Svaki med se obvezno mora provjeriti prije njegove konzumacije, a za to imamo i nekoliko 'pučkih' načina. Evo jednog od njih: kad se iz tegle uzme žlica meda i stavi u usta, med se jede, a ne guta. Ako se tada pod jezikom osjeti tvrdoća i gorčina, to je pravi, prirodni med.
Kvaliteta meda može se provjeriti i na ovaj način: ako se med ne kristalizira tijekom zime na određenoj temperaturi, onda s njim nešto nije u redu. Ali to nisu pouzdane metode provjeravanja kvalitete meda koji se obvezno mora nositi na stručnu analizu. Kupnja pravog, nepatvorenog meda je najsigurnija na kućnom pragu pčelara", rekao je prije par godina za Agroklub pčelar Dinko Šušnjar.
"Mnogi pčelari i potrošači znaju kako je pravi med od lažnog vrlo teško prepoznati, bez stručne analize. Doduše iskusan pčelar to katkada može prepoznati, ali bez stručne provjere u laboratoriju vrlo je teško sa sigurnošću reći - što je pravi, a što patvoreni med.
Tek neki upućeni potrošači te namirnice kažu kako se med pokvario ako se počne kristalizirati. Upravo je suprotno, jer je baš to jedini vizualni znak kako je taj med pravi, prirodan. Treba znati kako se patvoreni, lažni med nikad ne kristalizira te je uvijek u tekućem stanju. Zanimljivo je kako neki tako proizvedeni medovi imaju čak bolji okus od pravog meda", objašnjava pčelar Željko Ravnić.
Još metoda
"Mnogima je poznato kako čisti med sadrži 0% vode. Potrošači pri kupnji meda na prodajnom mjestu najprije moraju dobro pročitati naljepnicu na tegli, na kojoj proizvođači obvezno trebaju navesti sve sastojke. Na njoj treba pisati i to, ako med nije čist, prirodan, kao i postotak pravog meda ako ga ima.
Potrošači, odnosno konzumenti se prije uporabe meda mogu koristiti i ovim načinom: iz tegle uzeti malo meda te ga trljati između palca i kažiprsta dok se ne raspadne. Pri tome će se nešto meda apsorbirati u kožu ako je med čist. Ako je to ono što je trljano, znak je kako taj med u sebi ima šećera ili umjetnih zaslađivača.
No kvaliteta meda se može provjeriti i na ovaj način: stavi se nekoliko kapi meda na papir ili papirnati ručnik; ako je med čist, pravi, neće probiti papir. Znači, ne sadrži vodu.
Zanimljiva je i ova metoda prepoznavanja pravog od lažnog meda: iz tegle uzeti malo meda i staviti ga uz mrave. A poznato je kako mravi ne diraju prirodni med. Naime, pčele instinktivno grade košnicu negdje na stablu ili među stijenama, jer one ne stavljaju svoj med tamo gdje bi se zaštitile od štetočina, kao što su mravi", kazao je istarski pčelar Dario Vežnaver.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati