CIJENA nafte je danas skočila za čak 10 dolara na njujorškoj burzi te razbila još jedan rekord, pa iznosi 138 dolara po barelu.

Cijene goriva u petak su se zaustavile na rekordnih 138.54 dolara, javlja CNN. Cijene divljaju zbog geopolitičke nestabilnosti, brzog pada vrijednosti dolara i predviđanja da će nafta za manje od mjesec dana dosegnuti cijenu od čak 150 dolara po barelu.

Današnje poskupljenje predstavlja najveći porast cijene nafte u jednom danu. U posljednja pak dva dana cijena nafte je skočila za više od 15 dolara.

Pretpostavlja se da su ovako ogroman porast cijena nafte odgovorne izraelske prijetnje Iranu kao i procjena analitičara iz Morgan Stanleya da će nafta do 4. srpnja doseći razinu od 150 dolara po barelu.

SAD pred ozbiljnom krizom?

Nagli porast cijena nafte, kao i neočekivani mjesečni porast broja nezaposlenih u SAD - 49.000, odnosno najveći od 1986. godine - imao je utjecaja i na burzovni indeks Dow Jonesa. U ovom trenutku on iznosi 12227,39 bodova, odnosno 377,06 manje nego prethodnog dana.

BBC javlja kako porastu cijene nafte pogoduje i povećana potražnja Indije i Kine, a komentator Justin Webb kaže kako današnje tmurne brojke predstavljaju opomenu Amerikancima da nalaze pred ozbiljnim ekonomskim problemima, a moguće i pred gospodarskom recesijom.

Neki analitičari čak predviđaju da bi cijene nafte u narednih godinu i pol dana mogle dosegnuti razinu od 200 dolara po barelu.

Investitori koji uspoređuju cijenu goriva sa slabim dolarom također su pomogli poskupljenju nafte. Tu je i bojazan da bi Chevronovi zaposlenici u Nigeriji mogli stupiti u štrajk i tako negativno utjecati na proizvodnju nafte. Pomanjkanje naftnih derivata na tržištu pogoduje pak špekulantima koji odlučuju o cijenama goriva.

Rast od oko pet posto za nekoliko dana

Jedna od autora knjige "Stoljeće nafte" i energetska stručnjakinja Darija Karasalihović, kazala nam je da će se kroz nekoliko dana znati kako će ovaj porast cijene nafte utjecati na cijene u Hrvatskoj. Najprije ovaj porast, kaže ona, mora biti ukalkuliran u cijenu nafte na Mediteranskom tržištu.

"Kod nas se cijena benzina računa prema formuli propisanom Zakonom o tržištu naftom i naftnim derivatima, a za konačnu cijenu se uzima u obzir prosječna cijena nafte na Mediteranskom tržištu, ali i trgovačke marže i državne trošarine, na koje zapravo otpada pedeset posto cijene nafte", kaže ona. Napominje da rast na 138,5 dolara po barelu, odnosno rast od deset dolara nije ni deset posto dosadašnje cijene.

"Sukladno rastu cijene na Mediteranu, porast će ovih pedeset posto cijene benzina, što bi ugrubo moglo značiti nešto manje od pet posto", kaže Karasalihović.

Divljaju li cijene neopravdano?

Upitali smo ju slaže li se s profesorom Slavkom Kulićem koji je kazao da cijene nafte neopravdano divljaju, jer su postojeće rezerve i više nego dovoljne za idućih 50 godina, a cijene su posljedica političkih manipulacija.

"I slažem se i ne. Činjenica je da je samo djelomično problem u zalihama, iako su neka nedavna istraživanja pokazala da neka nalazišta nisu ono što se očekivalo od njih. Ali radi se o tome da netko želi platiti više da bi imao sigurnost i onda kupuju crpilišta i koriste trenutak na tržištu, jer je potražnja velika. Dokle god netko želi kupiti cijena će rasti", kaže Karasalihović. Znači, nema nam pomoći.

"Ne bih rekla da je tako crno, ali siromašni će biti siromašniji, a bogati bogatiji, to je definitivno. Odrazit će se na srednji i niži sloj po platežnoj moći. Svi ćemo se i dalje voziti, ali ćemo razmisliti kada ćemo upaliti auto", kaže ona, dodajući da ćemo - dok je tako - "zasigurno osjetiti pad standarda".

Hercegovina - pliva li na nafti ili ne?

I na kraju, pliva li nama susjedna Hercegovina na nafti poput Saudijske Arabije? Može li se barem susjedima posrećiti?

"Ne bih se upuštala u to, jer samo istražni radovi mogu potvrditi nešto tako. Ali s obzirom da su istraživani radovi jako mali, teško je kalkulirati tolikom količinom nafte. Za takve su procjene potrebna seizmička snimanja i istražna bušenja, i dokle god se to ne potvrdi može se govoriti samo o potencijalnim, a ne potvrđenim rezervama", kaže Karasalihović, dodajući "ali, možda su se provodila nekakva istražna bušenja za koja ja nisam čula. Tko zna?"

D.A./A.B.
Foto: AFP