KAO I U svim mjestima riječkoga prstena, stanovnici općine Klana u posljednje vrijeme suočavaju se s problemom velike najezde miševa čije lešine nalaze posvuda, oko kuća, u vrtovima, obližnjim livadama, na cesti. Prirodna pojava mišje brojnosti sa sobom nosi i određenu zabrinutost, odnosno, strah od mogućnosti razbolijevanja od mišje ili hemoragijske groznice, piše Novi list.

Na ovaj problem upozorili su iz Općine Klana uz riječi kako su u okvirima mogućnosti pristupili njegovu rješavanju te u suradnji s Veterinarskom stanicom Rijeka obavili potrebne deratizacije i dezinsekcije. Osim toga, mještane upozoravaju da prilikom boravka u šumi pojačano brinu o higijeni i pridržavaju se preporučenih mjera, a isto tako, koliko mogu osiguraju i svoje kuće, okućnice i vrtove.

"U 40 godina radnoga staža nikad nisam doživio ovoliku količinu miševa"

Herman Sušnik, upravitelj Šumarije Klana kazao je kako brojnost miševa do ove godine nikada nije bila tako velika, a razlog tomu jest blaga zima i obilje hrane koje imaju u šumi.

"Mogu reći da u četrdeset godina radnoga staža nikad nisam doživio ovoliku količinu pojave miševa. Povećanoj populaciji svakako je pogodovala lanjska jesen puna mlade bukvice i sjemena jele i smreke pa su miševi imali dovoljno hrane. Uzrok je svakako i u tome što su zime posljednjih godina jako tople i blage te izostaje onaj prirodni pomor glodavaca koji se inače događa", navodi Sušnik.

Dodaje kako je šuma još uvijek prepuna miševa, a vjerojatno će biti i tijekom ostatka proljetnog i ljetnog razdoblja dok najezda ne prođe sama od sebe. Kemijske preparate, kaže, u šumama nije dozvoljeno koristiti, prvenstveno zbog toga što su Hrvatske šume potpisnice europskog certifikata koji zabranjuje bilo kakav unos kemije, stoga je najbolje ostaviti prirodi da to rješava.

"Sada je u šumi potreban dodatan oprez"

Do oboljenja od mišje groznice moguće je doći u izravnom ili posrednom dodiru s glodavcima, miševima i voluharicama te njihovim izlučevinama, a najizloženiji ovoj zarazi upravo su šumski radnici, lovci i poljoprivrednici, ljudi koji svakodnevno borave u šumi. Premda svake godine prijeti opasnost od zaraze, do češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca, rekao je Sušnik te kazao kako se i jedan od djelatnika Šumarije Klana nedavno zarazio mišjom groznicom i, nasreću, ozdravio.

"Znamo da je mišja groznica jedna ugroza koja kod ljudi izaziva određene zdravstvene probleme, zato ljudi koji rade u šumi i u svakodnevnom su doticaju sa šumskim životinjama, a time i miševima, moraju uvijek paziti, a posebno sada kada je u šumi potreban dodatan oprez. Pazimo tako da ne sjedamo direktno na drvo, stvari koje imamo ne odlažemo na tlu već vješamo na grane, a marendamo u vozilima. Nošenje maski, osobna higijena, učestalo pranje i dezinfekcija ruku, kao i kod epidemije koronavirusa, pomaže u sprečavanju zaraze mišjom groznicom", rekao je Herman Sušnik za Novi list.

"Ako se naiđe na miša koji je zaražen, lako se može oboljeti"

Opisujući kako su sva naselja u općini Klana u neposrednoj blizini šume, pojava miševa zabilježena je i u blizini kuća i okućnica, stoga mještane koji sada kose i obrađuju vrtove poziva na oprez.

"Nije svaki miš zarazan, ali ako se naiđe na onog koji je zaražen, lako se može oboljeti", kaže.

Ono što kao upravitelj šume može preporučiti, ne samo šumskim radnicima, već i izletnicima, planinarima, biciklistima i svim ljudima koji posjećuju šume te kojih dolaskom toplijih dana ima sve više, jest da budu vrlo oprezni u boravku na otvorenom, a najbolje bi bilo, kaže Herman Sušnik, da trenutno izbjegavaju uopće ulazak u šumu.