Foto: Getty

PROGRAMER je, u proteklih desetak godina, na prvom mjestu ljestvice najtraženijih zanimanja.  Nastavi li potražnja  rasti ovim tempom, do 2020. godine u Europskoj uniji bi moglo nedostajati oko 900.000 IT profesionalaca. Čak se i u Hrvatskoj, u kojoj rijetko što ide naprijed, posljednjih godina bilježi rast tržišta IT usluga.

"Zanimanje programera, softverskog inženjera, developera – kako god da zovemo informatičke stručnjake s vještinama razvoja softvera – posljednjih je godina među najtraženijima na tržištu rada, kako u Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji i globalno, i prilično je sigurno da se potrebe za njima neće smanjivati", kaže Hrvoje Balen, član uprave Otvorenog učilišta Algebra i dopredsjednik HUP-a.
Brojne tvrtke još nisu prošle kroz svoje procese digitalne transformacije, a i kada prođu, još će se više oslanjati na softver, web servise i web aplikacije koje netko treba razvijati i održavati, upozorava Balen. 

Gdje je potražnja za programerima trenutno najveća, koliko zarađuju programeri u Hrvatskoj, a koliko oni u inozemstvu te, ono najvažnije,  kako postati programer i može li se to postati bez fakulteta – o svemu tome smo razgovarali s vrhunskim hrvatskim programerima.

"U cijelom svijetu, pa i kod nas u Hrvatskoj, programeri imaju veliku šansu za zapošljavanje u struci. Dobra vijest za sve one koji bi se željeli baviti tim poslom budućnosti je i to da, osim u korporativnim strukturama, diploma nije neophodna. Dakle i bez formalnog fakultetskog obrazovanja možete biti odličan programer.

Foto: Privatni album Marko Grubešić

Budući da se tehnologija s kojom radimo mijenja na dnevnoj bazi, bez stalnog usavršavanja, znanja koja su stečena formalnim kanalima vrlo brzo postaju zastarjela. Nerijetko su, stoga, upravo oni programeri bez fakultetske naobrazbe znanjem napredniji i prilagodljiviji trenutačnim potrebama tvrtke jer se oslanjaju na svoje trenutne sposobnosti, bez oslanjanja na strukturu koju bi imali s fakulteta“, kaže Marko Grubešić, web developer iz tvrtke Plava tvornica koja je, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, otvorena za zapošljavanje stručnjaka za programiranje te je organizirala i niz besplatnih predavanja i radionica na temu "Kako postati programer".

Irska vodi po potražnji za programerima, a zarada za one najbolje nema limita

Trenutačno, kako ističe Grubešić, najveću potražnju za programerima iskazuje Irska. Razlog - povoljna porezna klima za tvrtke IT sektora, zbog čega su, upravo u Irskoj, brojne međunarodne korporacije osnovale svoja sjedišta, čime se stvorilo i vrlo plodno tlo za brojne manje tvrtke.

"O plaćama u IT sektoru je vrlo teško govoriti bez da se dotakne standard zemlje (porez, mirovinsko, zdravstveno itd. ), jer plaća uvelike ovisi o cijelom tom paketu. U zapadnjačkim zemljama, poput Irske, Njemačke, SAD-a i Australije, cijena rada se izražava u brutu i prema podacima na koje sam naišao niti jedan programer u tim zemljama godišnje ne zaradi manje od 35.000 dolara. To je plaća za relativne početnike, kakvi u Hrvatskoj u brutu zarade oko 100.000 kuna. No, kada je riječ o plaći, iskusniji programeri koji rade vani uopće nemaju gornji limit. Poznajem mnoge kolege čiji godišnji prihod prelazi 150.000 dolara, no ne treba zanemariti činjenicu da su ti ljudi 100 posto posvećeni svom zanimanju te rade više od 8 sati dnevno. Godišnja zarada dodatno je podebljana i time što svaka tvrtka u inozemstvu koja ima neki kredibilitete svojim programerima redovito daje i stimulacije", pojašnjava Grubešić.

Kako postati programer, bez studiranja?

U Hrvatskoj postoje i tečajevi na kojima se polaznike, u relativno kratkom roku, može osposobiti za zanimanje programer. Koliko takvi tečajevi traju, upisuje li se novostečeno zanimanje u radnu knjižicu, te koliko je onih sa završenim tečajem uspjelo pronaći posao, pitali smo u Otvorenom učilištu Algebra

"U  svojoj ponudi imamo nekoliko programa obrazovanja koji se mogu smatrati programerskima – programer Internet aplikacija u C# i ASP.NET-u, ili pak u PHP-u i mySQL-u, kao i programe obrazovanja za programere mobilnih aplikacija na Android platformi i programiranje web aplikacija i baza podataka. Ovim je programima obrazovanja pokriven širok spektar znanja koja mogu odgovarati upravo onima koji žele ući u svijet razvoja softvera. Spomenuti programi traju po 160 sati, upisuju se u e-radnu knjižicu i polaznici, po završenom programu i položenom ispitu, dobivaju naše uvjerenje o završenom programu obrazovanja“, kažu iz Otvorenog učilišta Algebra koje je, za mnoge od ovih tehnologija i rješenja, autorizirani trening centar – primjerice, za Microsoftove tehnologije (u slučaju C# i ASP.NET), za Android i slično.

Odlučite li se za ovu vrstu edukacije, morat ćete se nastaviti usavršavati

Programeri ne mogu raditi bez kontinuiranog kasnijeg usavršavanja, praćenja trendova i novosti u pogledu tehnologija i softverskih tehnologija kao i programskih jezika. "Osobe koje razmišljaju o ovom zvanju trebaju biti svjesne da programerska znanja nisu nešto što se stječe jednokratno, već da se trebaju nastaviti usavršavati tijekom cijele svoje programerske karijere", poručuju iz Algebre. Ističu kako je, tijekom protekle 3 godine oko 1300 polaznika prošlo kroz razne varijante programerskih programa obrazovanja.

Prekvalificiranje nezaposlenima otvara vrata na tržištu rada

Balen ističe su njihovi programerski programi obrazovanja usklađeni s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (HKO), što znači da se na njima stječu znanja koja poslodavci mogu lako prepoznati. "U sklopu tog projekta naši partneri iz CISExa (Udruga hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera) omogućili su praksu u domaćim softverskim tvrtkama. Neke od tvrtki čak su odmah potom i zaposlile pojedine kandidate, pružajući im daljnju edukaciju i usavršavanje u svojem okruženju. Cijeli je taj projekt odrađen i financiran u sklopu ESF-a (europski socijalni fond)“, pojašnjava.
Dodaje kako u Algebri bilježe dosta polaznika koji su upisali "programerske" programe obrazovanja sa željom da se, iz nekog neperspektivnog zanimanja, prekvalificiraju u zanimanje budućnosti.

Koliko sve to košta ?

Cijene svih tečajeva u Algebri, a u ponudi ih je ukupno 4 iz područja programiranja možete vidjeti ovdje:  Odaberete tečaj, kliknete na „Saznaj više“ pa na stranici s odabranim tečajem odaberete grad i dobit ćete točne podatke o cijenama koje se razlikuju i ovisno o načinu plaćanja te se kreću od 6500 kn za gotovinsko, do 7000 kn za bezgotovinsko plaćanje.

Tečajeve iz područja programiranja u ponudi ima i škola za informatiku i menadžment u Osijeku – Edunova. Cijena za tečaj PHP programiranje za WEB developere je 5500 KN uvećana za još 550 KN školarine. Želite li se okušati u izradama Java aplikacija, tu je tečaj za Java programere koji s upisninom stoji 4750 Kn. Tečaj za android programere stoji 4950 KN plus 550 KN upisnine. Svi navedeni tečajevi u Edunovi traju po 130 sati. Cijene uključuju literaturu, ispite, uvjerenje, diplomu, troškove obrade dokumentacije i svečanu promociju a sve možete platiti na 2 do 12 rata.

Poslodavci sve više traže znanje, a manje formalno obrazovanje

Evo što o zanimanju budućnosti kažu vrhunski hrvatski programeri :

"Poslodavci izvan Hrvatske se više okreću demonstraciji znanja, a manje formalnom obrazovanju", kaže Darko Ronić, team lead server development odjela u Nanobitu koji sa svojim kolegama radi na dizajniranju, implementiranju i održavanju serverske arhitekture za Nanobitove igre.

Foto: Darko Ronić (privatni album)

Iako je diplomirao na FER-u, smatra da formalno obrazovanje nije garancija da će netko postati kvalitetan programer. "Informatički se fakulteti neće fokusirati na razvoj programiranja već na upoznavanje studenata s inženjerstvom, znanošću i teoretskom stranom programiranja. Provest će studenta kroz sve razine tehnologije I dati u mogućnost da postane inženjer, no neće svaki student koji studira neku vrstu informatičkih znanosti postati programer. Programer (kao profesionalni posao) se najčešće postaje daljnjim usavršavanjem i izobrazbom. 

Ljudi koji imaju talenta, želje i strasti za programiranjem samostalno će naučiti mnogo, a fakultet će samo dati jedan širi spektar znanja i način razmišljanja. Drugi je par rukavica koliko će formalno obrazovanje olakšati programeru zapošljavanje. U Hrvatskoj je još uvijek dosta veliki naglasak na formalnom obrazovanje iako u praksi ima dosta slučajeva gdje su programeri bez formalnog obrazovanja mnogo bolji I kvalitetniji od onih koji izlaze s fakulteta", kaže Ronić za Index.  U Nanobitu je već 6 godina. U početku je, kako kaže, radio na aplikacijama i igrama, a nakon što se pojavila potreba za serverskom funkcionalnosti u igrama počeo je raditi na tome.

Domaće kompanije teško mogu plaćama programera konkurirati onima u inozemstvu

“Programeri često ne odlaze iz Hrvatske zbog toga što su ovdje bili nezaposleni. Bili su zaposleni i imali su, za naše standarde, dobra primanja, no, zbog toga što je industrija u porastu, primanja u inozemstvu su nekoliko razina veća nego za isti posao u Hrvatskoj. Teško se domaće kompanije mogu boriti s primanjima kakva programeri mogu ostvariti u inozemstvu, no, osim primanja, dobri uvjeti rada, radno okruženje i sl., mogu postati jezičac na vagi u odlukama programera o ostanku u Hrvatskoj.

Moje trenutno radno mjesto zadovoljava te zahtjeve, problemi koje rješavam su izazovni i zahtijevaju korištenje najnovijih tehnologija, no da radno okruženje i kompanija nisu takvi i sam bih se pridružio mnogim kolegama koji su napustili Hrvatsku“, kaže Ronić.

Tomislav Kozačinski koji radi kao freelancer otkriva kako je sve što je u svom poslu naučio, naučio kroz knjige, blogove, online tečajeve i do sada ga nikada niti jedan klijent nije pitao za obrazovanje.
"Danas mladi mogu učiti iz toliko izvora on line da to graniči sa znanstvenom fantastikom. Gubiti vrijeme po fakultetima gdje se, uglavnom, uči nešto gotovo neprimjenjivo danas, a kamoli za 2-3 godine, po mom iskustvu nema smisla. Možda je to više slučaj kod freelancera nego kod onih koji se žele penjati korporativnom ljestvicom, no generalno, u ovom je poslu isključivo važno da ga znaš kvalitetno raditi, a sve drugo je manje bitno", kaže Kozačinski. Iako fizički živi u Hrvatskoj te ovdje imam svoj tim i firmu, mentalno je, kako kaže, odavno odselio.


Foto: Tomislav Kozačinski (privatni album)

"Radimo uglavnom s klijentima iz Engleske i Amerike jer se njihov mentalni sklop uvelike razlikuje od ovog našeg. Rad i iskustvo se kod  njih cijene i plaćaju mnogo bolje i kada se radi o digitalnim uslugama nema cjenkanja na koje je naš narod navikao", kaže Kozačinski.

Zaposlio sam se u Siemensu kao prvi software developer sa SSS obrazovanjem

Radeći kao programer za život zarađuje i Siniša Dukarić, po struci elektroničar, koji je sedam godina radio kao RTV mehaničar.

"Iskonski sam mrzio računala sve dok nisam upoznao Vlatka Košturjaka i GNU/Linux, od tog trena svijet više nije bio isti. Zahvaljujući insomniji i jako dobrom šefu servisa uspio sam naučiti osnove programiranja i zaposliti se u tvrtki Siemens Hrvatska kao prvi software developer sa SSS obrazovanjem. Nakon toga je sve bilo lakše.

Poslije par mjeseci rada slijedio je odlazak iz Osijeka u Muenchen na godinu dana, zatim odlazak u Austriju na godinu dana i onda burnout, pa odlazak u Irak i rad za Amere kao RFID tech u najgore moguće ratno vrijeme, 2003-e do 2005-e. Nakon toga povratak u Austriju u jedan startup gdje sam radio kao lead developer", prisjeća se Dukarić. Nakon što je proputovao nekoliko zemalja i okušao se s vlastitim IT obrtom, nedavno se skrasio u Web Burzi kao senior developer.

Foto: Siniša Dukarić (privatni album)

Svijet piči zilijun na sat, a mi previremo po Paskalu i povijesti

Tehnički fakulteti su, u njegovo vrijeme, bili tromi, naporni i učili su studente zastarjelim tehnologijama i znanjima. "Meni to nije imalo smisla, jednostavno nisam imao toliko vremena u životu. Ni danas ne vidim nikakvu korist od tehničkog fakulteta u našoj zemlji - stvar predugo traje i sputava kreativne osobe da se adekvatno i dovoljno brzo razvijaju. Svijet piči zilijun svega na sat, a mi tu nešto previremo po Paskalu i povijesti. Mladi koji završe faks, mahom misle da je to to. Takav nam je mentalitet u državi, tužno je da danas klinci u osamnaestoj godini maštaju o državnom poslu i penziji, socijalistički mindset je još duboko ugrađen u fiber nacije i to je nešto što ćemo očito mijenjati desetljećima.

Meni je sam fakultet nebitan poput crkve, bitno je biti samoinicijativan, imati strast za kodiranjem, za bavljenje računalima općenito. Iznimno je važno iskustvo, rad na sebi i poimanje poslodavca kao partnera, konstantno istraživanje IT svijeta oko sebe, otvorenost prema novim trendovima, isprobavanje novih tehnologija. Najveći comodity je znanje. Mladi i nakon faksa moraju ulagati u daljnje obrazovanje, obnavljati i nadograđivati znanje, imati taj neki drajv konstantno. No, u svijetu gdje je klincima uzor neki Gotovac ili Mamić problem je naći te proaktivne ljude lišene katohrvatskih dogmi i opsjednute tehnologijom, to je faking teško", kaže Dukarić.

Biti programer, poručuje, nije isto što i raditi šalterski posao. Ne može se završiti s radom točno u 16:00, to je kreativan posao koji od osobe traži izvrsnost u više disciplina. "To je posao koji je de facto stil života, kodiraš u glavi, debugiraš u glavi, konstantno istražuješ i konstantno ne znaš dovoljno, pere te taj neki dobar osjećaj kad pričaš s nekim pametnijim od sebe.

Posao programera obuhvaća jednu zanimljivu lepezu aktivnosti koja nekima sjeda bolje, nekima lošije - zato i imamo različite vrste programera. Neki su više sado-mazo, neki se znaju organizirat, neki su fakat mašine, neki su introvertni, sjebani na neki način, to ih često i čini dobrim programerima, no s njima treba znati", kaže zaljubljenik u programiranje Siniša Dukarić.

"Stalno usavršavanje je naročito važno kada je riječ o mobilnim platformama (iOS, Android) koje se mijenjaju na godišnjoj bazi. Ovo je tip struke u kojem učenje prestaje tek kada prestanete raditi. Tko god se nada da će usvojiti neki set vještina kroz određeni rok i onda na tome preživljavati treba ciljati na zaposlenje u državnoj ustanovi", kaže Adis Mustedanagić, iOS team lead @ Infinum, koji posljednjih 5 godina radi aplikacije za iPhone i iPad.

Indexovi programeri

"Prilikom učenja programiranja najbitnije je konstantno kreiranje aplikacija i istraživanje jer na greškama se najviše i nauci. Danas je internet prepun tutoriala, video sadržaja, članaka, primjera, tečajeva, e-knjiga…., doslovno za svaki se problem može pronaći rješenje kroz razne forume te se, uz dovoljno prakse i iskustva, može postati vrhunski stručnjak. Ako volite to što radite i ako osjećate satisfakciju kada isprogramirate nešto dobro sto će drugima biti od koristi ili riješite problem, onda nema granica", kaže Tomislav Trošić, magistar ekonomije, smjer poslovna informatika, koji radi kao programer na portalu Index.

"Kada me počelo zanimati programiranje, za početak sam nabavio brdo literature, a potom sam upisao i neke tečajeve. Danas je dosta sadržaja dostupno i online i formalna naobrazba nije nužna, iako pomaže, kao i networking. Druženje s ljudima iz struke pomaže u praćenju trendova. Dobar je primjer Splita gdje se jednom mjesečno organizira druženje ljudi iz IT svijeta, te se u opuštenoj atmosferi raspravlja o raznim temama", kaže Robert Škaro koji također radi na našem portalu.


Foto: Tomislav Trošić (privatni album)

Za sve one koji žele zakoračiti u svijet programiranja, dobar prvi korak je Facebookova TechPrep stranica  koja daje odgovore na osnovna pitanja - što je to programiranje, zašto je to zanimanje toliko važno te za koje sve poslove možete konkurirati ovladate li kodiranjem. Prema stupnju znanja i obrazovanja, na stranici https://www.facebook.com/techprepprogram možete pronaći i osnovne smjernice o tome koju biste literaturu trebali nabaviti, koje Internet stranice vam mogu biti od pomoći, kakve škole ili on line tečajeve možete završiti da biste postali programer.

Programer možete postati i preko weba i to besplatno

Među najboljim stranicama na kojima možete besplatno učiti neke od programskih jezika su: 
https://www.coursera.org/
https://www.codecademy.com/
http://www.w3schools.com/
https://ocw.mit.edu/index.htm
https://www.khanacademy.org/
https://www.freecodecamp.com/