ANDREJ Plenković danas je napokon donio odluku: odustaje se od smanjenja PDV-a, a istovremeno se plaće u javnom sektoru povećavaju za 6 posto. Za premijera Uhljebistana ova je odluka potpuno očekivana.

Oko 230 tisuća ljudi u javnom sektoru od kojih je barem 50 tisuća višak dobit će povišicu, a oni koji rade u privatnom sektoru ovo mogu shvatiti kao poruku da im je najbolje da što prije spakiraju kofere i odu u inozemstvo jer je svaki dan proveden ovdje gubitak - i vremena i novca.

U Uhljebistanu se misli da je svaka kuna koja nije u proračunu - izgubljena

Smanjenje PDV-a za jedan postotni bod, s 25 na 24 posto, pretvoreno u kune iznosi oko dvije milijarde kuna koji bi ostali u privatnom sektoru. Možda kod potrošača kroz smanjenje cijena, možda kod poslodavaca kojima bi se time otvorio prostor za povećanje plaća jer ionako imaju problema s pronalaskom radnika, a možda i - zašto ne - za povećanje profitabilnosti. 

No, kako je za one koji žive od države svaka kuna koja ne završi u njihovim džepovima izgubljena kuna, Plenković je ipak odlučio odustati od smanjenja poreza jer je to “gubitak” i tim novcem povećati plaće u javnom sektoru.

Prihodi od PDV-a u snažnom su porastu. Samo prošle godine u odnosu na pretprošlu država je od tog poreza ubrala četiri milijarde više (smanjenjem bi “izgubila” dvije milijarde) i prostora za njegovo smanjenje itekako ima. U posljednjih deset godina prihodi države od PDV-a porasli su za oko 10 milijardi kuna. No sve to nije bilo dovoljno da Plenkovićeva vlada donese odluku da smanji porez ni za jedan postotni bod, a kamoli da ga vrati na početnu razinu od 22 posto.

Povećanje plaća, prema Mariću, koštat će 1,2 milijarde kuna

Povećanje plaća u javnom sektoru koje je sada najavio Plenković, prema procjenama ministra financija Zdravka Marića, koštat će dodatne oko 1,2 milijarde kuna. No, i prije ovog povećanja troškovi za plaće snažno su rasli. Tako su troškovi zaposlenih u javnom sektoru u tri godine porasli su za gotovo 15 posto. Naknade zaposlenima na razini opće države u 2015. godini iznosile su 36,42 milijarde kuna, da bi 2018. porasle na 41,8 milijardi kuna.

Zaposleni u javnom sektoru u Hrvatskoj koštaju više nego u EU

Po troškovima za zaposlene u javnom sektoru Hrvatska je, naravno, iznad prosjeka Europske unije. Tako je prosjek naknada zaposlenim u javnom sektoru na razini 28 članica EU-a 9,9 posto BDP-a, dok u Hrvatskoj naknade zaposlenima iznose 11,3 posto BDP-a. 

Jeftinije zaposlenike u javnom sektoru ima i Irska, obećana zemlja za mnoge mlade iseljenike, gdje naknade zaposlenim u javnom sektoru iznose 7,0 posto BDP-a. 

Svi znamo da Hrvatska zaostaje za zemljama Europske unije, sa starim članicama ne može se ni uspoređivati, dok su je i neke “nove” poput Češke i Slovačke ostavile daleko iza sebe. No, nijedna vlada nije htjela ozbiljno reformirati javni sektor, smanjiti porezno opterećenje, olakšati poslovanje privatnom sektoru i tako stvoriti okruženje koje bi donijelo veći ekonomski rast, od 4-5 posto, koji bi omogućio i da se Hrvatska počne ozbiljnije približavati najrazvijenijim zemljama, kako bi se zaustavilo iseljavanje i propadanje države i društva.

Većina ovisi o državi, pa se stanje neće promijeniti

Jedna od omiljenih destinacija mladih iseljenika iz Hrvatske je Irska, u kojoj su prihodi države od poreza i doprinosa 23,5 posto BDP-a, dok su u Hrvatskoj 37,8 posto BDP-a. “Jeftinije” od Hrvatske su i gotovo sve zemlje Srednje i Istočne Europe, a skuplja je jedino Mađarska.

Ovakvo stanje podržava veliki dio građana jer ih barem dvije trećine na ovaj ili onaj način ovisi o državi, tako da svi oni koji su s druge strane, u privatnom sektoru, jedino što mogu očekivati je daljnje povećanje poreza - a zauzvrat će dobiti lošu administraciju i školstvo, teško dostupno zdravstvo i nepostojeće mirovine. Ako prije ne pobjegnu iz Uhljebistana.