BRITANSKI vojnici patroliraju kosovsko-srpskom granicom u sklopu mirovne misije NATO-a koja je pojačana zbog zabrinutosti da bi se bivši ratni neprijatelji mogli vratiti otvorenom sukobu nakon niza nasilnih incidenata posljednjih mjeseci, piše danas Reuters.

Sjevernoatlantski savez poslao je stotine dodatnih snaga na Kosovo iz Britanije i Rumunjske nakon što je bitka između vlasti i naoružanih Srba skrivenih u samostanu pretvorila tiho selo na sjeveru Kosova u ratnu zonu prije dva mjeseca.

Što se dogodilo u Banjskoj?

Jedan policajac i tri naoružana napadača ubijeni su u selu Banjska u najnasilnijem incidentu otkako je Kosovo proglasilo neovisnost od Srbije 2008. godine. Kosovo je optužilo Srbiju za pružanje financijske i praktične potpore napadačima, što Beograd niječe.

NATO je u regiju poslao dodatnih 1000 vojnika, čime je svoju prisutnost ondje povećao na 4500 mirovnjaka iz 27 zemalja. Britanski vojnici sada su raspoređeni u 18-satnim smjenama u ledenim uvjetima kako bi bili sigurni da oružje ili naoružane skupine ne uđu na Kosovo.

Što kažu britanski vojnici?

"Trenutno smo ovdje u rutinskoj patroli, koja se sastoji od razumijevanja obrazaca života, dobivanja obavještajnih podataka o bilo kakvoj ilegalnoj ili sumnjivoj aktivnosti koja se zatim šalje natrag KFOR-u (misiji NATO-a)", rekao je Reutersu poručnik Joss Gaddie iz britanske vojske na granici sa Srbijom.

Tijekom posjeta zapadnom Balkanu u ponedjeljak, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je kako organizacija razmatra je li potrebno trajnije povećanje snaga "kako bi se osiguralo da ovo ne izmakne kontroli i stvori novi nasilni sukob na Kosovu ili u široj regiji."

Problem s tablicama

Kosovo, koje ima etničku albansku većinu, proglasilo je neovisnost od Srbije 2008. nakon gerilske pobune i intervencije NATO-a 1999. godine.

Oko pet posto stanovništva na Kosovu su etnički Srbi, od kojih polovica živi na sjeveru i odbijaju priznati neovisnost Kosova i vide Beograd kao svoj glavni grad. Često su se sukobljavali s kosovskom policijom i međunarodnim mirovnim snagama. Više od dva desetljeća mnogi etnički Srbi odbijaju registrirati vozila s kosovskim automobilskim tablicama, koristeći umjesto toga vlastiti sustav koji Priština smatra nezakonitim.

Vlada premijera Albina Kurtija postavila je rok do 1. prosinca za oko 10.000 vozača da registriraju svoje automobile s kosovskim brojevima ili će se suočiti s teškim kaznama. Sličan zahtjev izazvao je nasilje prošle godine.
​