Naša liječnica u Švedskoj: Hrvatsko zdravstvo ne bi izdržalo švedsku strategiju
U ŠVEDSKOM zdravstvenom sustavu rade deseci hrvatskih liječnika, od kojih je većina domovinu napustila nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i stoga imaju dobar uvid u oba zdravstvena sustava.
>> Švedski liječnik: Zarazilo se 600.000 stanovnika Stockholma, 99% njih to ni ne zna
>> Je li švedska taktika uspjela?
Neki od njih tijekom ove pandemije rade na prvoj liniji bojišnice, s pacijentima zaraženima koronavirusom, pa iz prve ruke mogu posvjedočiti o situaciji u bolnicama i švedskoj strategiji borbe protiv covida-19. O tome jesu li relativno blage švedske mjere primjerene ovakvoj javnozdravstvenoj krizi razgovarali smo s hrvatskom liječnicom, specijalisticom koja radi u jednoj bolnici u središnjoj Švedskoj. Iz razumljivih razloga zatražila je da ostane anonimna.
>> Hrvatski ili švedski model borbe protiv korone? Evo što kažu pametni ljudi
"Mjere socijalne distance u Švedskoj je trebalo uvesti i ranije, ali građani su se od početka počeli ponašati opreznije"
"Živim u gradu od 20-ak tisuća stanovnika i o mjerama mogu govoriti samo iz te perspektive. Mislim da je neke mjere socijalne distance na javnim mjestima trebalo uvesti i ranije, ali i bez izričitih zabrana i ograničenja, građani su se od samog početka pandemije počeli ponašati opreznije. Većina ljudi je sama preuzela inicijativu, ali država je možda mogla ranije reagirati kod dijela stanovništva koji to nije učinio. Zabrana okupljanja više od 50 ljudi uvedena je tek nedavno, ali svi takvi događaji, poput utakmica, koncerata i predstava, otkazani su već odavno", kaže naša sugovornica i dodaje:
"Možda sam u krivu, no Hrvati su ipak više skeptični i zbog iskustava iz prošlosti na neke situacije reagiraju brže od Šveđana, koji u posljednjih 200 godina nisu osjetili pravu opasnost. Razgovarala sam o tome sa svojim švedskim kolegama, ali nisu me baš razumjeli. Švedska populacija posljednjih se godina značajno povećala zbog imigracije. Vjerujem da će Šveđani slijediti savjete javnozdravstvenih vlasti, ali što je s ostalima koji te smjernice iz raznih razloga ne slijede?"
"Voljela bih imati takvo povjerenje u ljude kakvo vlada u Švedskoj"
Hrvatska liječnica ističe kako je moguće da je širenje koronavirusa u domovima za starije osobe u Švedskoj posljedica toga da je u početku vladala samo snažna preporuka da se zaustave posjeti. Kako je kasnije stupila na snagu izričita zabrana, vjerojatno je da se ipak nisu svi toga držali. Naravno, ako znamo da su pojedine osobe asimptomatske, i osoblje je moglo prenijeti virus, smatra naša sugovornica.
"Voljela bih imati takvo povjerenje u ljude kakvo vlada u Švedskoj, ali mislim da ih je zateklo to što 200 godina nisu iskusili ovakvu nevolju. Nadam se da će iz toga izvući pouku i da će se za sljedeću krizu bolje pripremiti. Znajući koliko se Šveđani dobro organiziraju i planiraju, vjerujem da će to biti kvalitetno."
Koronu u Švedsku donijeli ljubitelji skijanja
U Švedsku su koronavirus masovnije donijeli ljubitelji skijanja koji su se početkom ožujka vraćali iz austrijskih i talijanskih zimovališta. Otprilike sredinom ožujka u bolnici u kojoj radi naša liječnica ozračje je ukazivalo na zatišje pred oluju. Posla je bilo manje, otkazivale su se hladne operacije s ciljem što bolje pripreme za nadolazeći val zaraženih. Svi su iz tjedna u tjedan očekivali poplavu pacijenata i pratili što se događa u Stockholmu.
"Na jutarnjim sastancima šefovi su nam govorili da osluškujemo situaciju u Stockholmu jer se očekivalo da će kod nas biti isto za tri do četiri tjedna. Cijelo vrijeme nadležne osobe su postavljale organizaciju za krizno razdoblje. Tipično za Šveđane, radili su se planovi za svaku moguću situaciju. Zaposlenici su bili informirani o pojedinim koracima i mjerama koje se poduzimaju. Priprema je zaista bila temeljita", kaže hrvatska liječnica.
Posebnu pažnju u Švedskoj su posvetili bolničkom osoblju
Kontinuirano se provodila i edukacija osoblja s ostalih odjela za rad sa zaraznim pacijentima na odjelu interne medicine. Razmišljalo se i o mogućnosti da covid-19 napadne i bolničko osoblje kad se odjeli počnu puniti pacijentima. Zato se počelo pratiti koliko obučenog osoblja, posebice medicinskih sestara, koje se može regrutirati u ovoj situaciji, ima na drugim odjelima.
"U mojoj županiji ima nekoliko bolnica i svakoj gravitira oko 100.000 stanovnika. Cijelo vrijeme očekivali smo taj val zaraženih, otprilike istim intenzitetom kao u Stockholmu, no brojke su i dalje bitno bolje nego u glavnom gradu. U početku se sa zaraženima koronavirusom bavila središnja županijska bolnica jer jedina ima infektivnu kliniku. Tamošnji su infektolozi i prije pandemije nama bili dostupni 24 sata dnevno za konzultacije, a i dosad su dva puta tjedno dolazili raditi vizite kod pacijenata s infektivnim bolestima. Sada je ta skrb još bolja i intenzivnija. Imamo zaista izuzetnu podršku infektivne klinike iz središnje bolnice", kaže naša sugovornica.
Vodstvo švedske bolnice upozorava na moguće nestašice zaštitne opreme
Prije tri tjedna u bolnici ove hrvatske liječnice otvoren je koronaodjel. Medicinsko osoblje okupljeno je s drugih odjela i dodatno obučeno na sestrinskoj i liječničkoj razini kako bi se optimizirao broj osoba koje s potpunom osobnom zaštitom pristupaju pacijentima. Trenutačno se na tom odjelu liječi desetak bolesnika, a planira se otvaranje još jednog takvog odjela i tada će ukupno biti 30-ak mjesta.
"Iako još iščekujemo razvoj situacije, mislim da imamo dovoljno i opreme i osoblja. Cijelo vrijeme nas upozoravaju da budemo štedljivi sa zaštitnom opremom jer nije sigurno da će opskrba biti redovita. Dobili smo iscrpne videoupute kako se koristi oprema i naputak da razina zaštite ovisi o tome koliko je osoblje blizu pacijentu i koje poslove oko njega obavlja. Dobili smo i obične maske i ogrtače i vizire i posebne aerosolne maske, ali vodstvo bolnice ipak je oprezno i upozorava na moguće nestašice", objašnjava hrvatska liječnica te na pitanje da usporedi uvjete za bolničko liječenje u Švedskoj i Hrvatskoj odgovara:
"Uvjeti su u startu puno bolji nego u Hrvatskoj"
"U bolnici u kojoj radim to je kudikamo lakše zato što je u sobama uglavnom jedan pacijent, odnosno nikad više od dvoje. Dakle, uvjeti su u startu puno bolji nego u Hrvatskoj. Ne postoji mogućnost da u jednoj sobi bude petero pacijenata. Stalno nas savjetuje i specijalistica za zaštitu od zaraze. Takva specijalizacija u Hrvatskoj ne postoji. Zasad u našoj bolnici nije bilo ni slučajeva zaraze među osobljem. Stalno nas upozoravaju da i na najmanji simptom treba ostati kod kuće."
Naša sugovornica smatra da pitanje mjera za suzbijanje širenja koronavirusa ne treba sagledavati s nacionalne, nego regionalne i lokalne razine jer se ni u Švedskoj ni u Hrvatskoj infekcija nije podjednako proširila u svim područjima, niti su okolnosti i resursi svugdje isti.
"Da u Hrvatskoj nije bilo karantenskih mjera, bolnice bi pucale po šavovima"
"To umnogome ovisi o mjestu stanovanja. Živimo u malom gradu, u kojem je lako držati socijalnu distancu i koji je prepun zelenila, parkova i prirode. Kad bi u Zagrebu bile na snazi ovakve mjere, mislim da bi se dogodila poprilična katastrofa. Mislim da Hrvatska ima vrhunske zdravstvene djelatnike, koji već godinama rade u uvjetima koje nisu zaslužili, ali pretpostavljam da je Krizni stožer namjerno išao sa snažnim mjerama ograničenja jer je svjestan da hrvatski zdravstveni sustav ne bi izdržao pritisak. Bolnice bi pucale po šavovima da nije bilo karantenskih mjera. Vidjeli smo da je jedan potres izbacio iz sustava dvije ili tri bolnice u Zagrebu. Ni švedski kapaciteti nisu neograničeni, ali su veći od hrvatskih. Dakle, u ovako malom gradu zaista nema potrebe biti u karanteni. U Zagrebu ili Stockholmu bih već razmislila o tome."
"Nisam baš uvjerena u imunitet krda"
U Švedskoj se već tjednima govori o takozvanom imunitetu krda, odnosno situaciji u kojoj se bolest zaustavlja ili bitno usporava zato što je veći dio populacije stekao imunitet preboljevši zarazu ili cijepljenjem. Naša liječnica skeptična je prema ovakvom scenariju.
"Nisam dovoljno stručna u tom području, ali nisam baš uvjerena u imunitet krda. I dalje ne znamo postoji li uopće imunitet kod onih koji su preboljeli covid-19 i ako postoji, koliko traje. Mislim da ćemo duže vrijeme morati zadržati socijalnu distancu i čekati cjepivo. Ili se nadati da će ovaj koronavirus nestati kao što su nestali SARS i MERS."
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.