NASA: U našoj blizini uočena super-Zemlja, vjerojatno je naseljiva
ASTRONOMI posljednjih godina otkrivaju sve više planeta koji se nalaze izvan našeg Sunčevog sustava, odnosno koji kruže oko neke druge zvijezde. Često su ti planeti toliko udaljeni od nas da bi nam ako putujemo brzinom svjetlosti, trebalo stotinu godina da do njih uopće dođemo. Neki su nam mnogo bliže, ali nisu nastanjivi i ne mogu podržavati život kakav poznajemo.
No postoji šačica otkrivenih ekstrasolarnih planeta (egzoplaneta) koji su nam relativno blizu i za koje znanstvenici smatraju da bi mogli biti pogodni za razvoj biološkog života, a sada je uočen još jedan - super-Zemlja koja je od nas udaljena samo 31 svjetlosnu godinu.
NASA-in satelit Transiting Exoplanet Survey Satellite (TESS) koji traga za egzoplanetima uočio je novi planet koji kruži oko obližnje zvijezde u zviježđu Vodena zmija, a ubrzo su otkrili da oko iste zvijezde kruže još dva svemirska tijela, piše Science Alert.
Planetarna Zlatokosa i tri medvjeda
Na jednom od tih planeta, nazvanom GJ 357 d, moglo bi biti tekuće vode ako se utvrdi da je stjenovit i da ima gustu atmosferu. GJ 357 d spada među 45 najbližih do sada otkrivenih egzoplaneta, od ukupno njih 4025 koji su otkriveni izvan našeg Sunčevog sustava.
Nalazi se u takozvanoj zoni Zlatokose. Ako se sjećate priče o Zlatokosi i tri medvjeda te o jednoj kaši koja je bila prevruća, drugoj koja je bila prehladna i trećoj koja je bila savršene temperature, onda će vam odmah biti jasan princip po kojem je to područje dobilo naziv. Naime, da bi planet bio naseljiv i mogao podržavati razvoj života kakav poznajemo, ne smije biti previše blizu svoje zvijezde jer bi voda isparila, ali ni predaleko jer bi bila zamrznuta. Dakle, ''zona Zlatokose'' je ono područje u kojem je temperatura savršena da bi planet, ako je stjenovit, mogao imati tekuću vodu.
"GJ 357 d nalazi se unutar vanjskog ruba nastanjive zone svoje zvijezde gdje prima približno istu količinu topline od svoje zvijezde kao što prima Mars sa Sunca", rekla je astronomkinja Diana Kossakowski, članica tima koji je otkrio planet.
"Ako se utvrdi da planet ima gustu atmosferu, za što će biti potrebne daljnje studije, na njemu bi moglo biti dovoljno toplo za tekuću vodu na površini", dodala je.
Bez atmosfere - smrznuti planet
Ako daljnje analize pokažu da na GJ 357 d nema guste atmosfere, njegova bi površinska temperatura iznosila oko -53 Celzijevih stupnjeva, što bi značilo da se, prema našem poimanju, radi o smrznutom planetu.
Inače, masa GJ 357 d je najmanje 6,1 puta veća od Zemljine, a planet napravi krug oko svoje omanje zvijezde svakih 55,7 dana. Mogao bi biti i do dva puta veći od Zemlje, ali ti podaci još nisu poznati. Za zvijezdu GJ 357, oko koje orbitira ovaj planet, moglo bi se reći da je relativno mala jer se radi o patuljastoj zvijezdi tipa M koja ima otprilike jednu trećinu Sunčeve mase i veličine.
"Možda je vodeni planet s kamenom jezgrom"
Kako bismo malo bolje pojasnili problem odnosa mase planeta, njegove veličine i jačine gravitacije, popričali smo s astrofizičarom Bojanom Pečnikom koji trenutno radi na razvojnom aeronautičkom projektu HiperSfera.
"Gravitaciju možete zamisliti kao neko polje čiji se utjecaj širi kroz prostor zbog nečeg što ga uzrokuje. Ona pada sa M/R**2 (na kvadrat), gdje je R udaljenost od masivnog tijela, a M masa tog istog tijela.
U ovom konkretnom slučaju privlačna akceleracija na površini tog planeta bi bila 6/4, odnosno jedan i pol puta veća od Zemljine, kada bi taj planet bio šest puta masivniji, a dva puta veći od Zemlje'', objasnio je Pečnik.
"No ako je planet GJ 357 d dva puta veći, onda vrlo vjerojatno nije tako jako stjenovit kao što je Zemlja. Možda je vodeni planet s kamenom jezgrom.
Naime, za istu gustoću morao bi biti 8 puta teži, a ne "samo" 6 puta. To znači da bi mu gustoća mogla biti manja, odnosno da možda ima značajnu količinu lakših 'metala'/krutina ili ima puno vode/plinova.
Ako je 1,3 ili 1,5 puta veći, onda bi mogao biti stjenovit", dodao je.
Šačica egzoplaneta u ''zoni Zlatokose''
Do sada su potvrđena samo 24 egzoplaneta koje je uočio svemirski teleskop TESS, ali znanstvenici očekuju da će teleskop identificirati još tisuće takvih kandidata prije završetka svoje misije. Neki od njih bi mogli podržavati razvoj života, uključujući GJ 357 d.
Od 4025 otkrivenih egzoplaneta, samo se za mali broj njih smatra da su potencijalno nastanjivi, odnosno pogodni za biološki život. Među njih spadaju Proxima Centauri b (udaljen od nas 4,25 svjetlosnih godina), planeti Teegarden a i Teegarden b (udaljeni 12,5 svjetlosnih godina) i tri planeta oko trostrukog zvjezdanog sustava Gliese 667 C (udaljeni 23,6 svjetlosnih godina).
Popis najbližih egzoplaneta možete pogledati ovdje.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati