SPLIĆANKA Livia Puljak, redovita profesorica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (HKS) u Zagrebu i kolumnistica Indexa, bavi se istraživanjima iz područja znanstvene metodologije, medicine utemeljene na dokazima, sinteze dokaza, kliničke epidemiologije i boli. Od prošle godine voditeljica je Centra za medicinu i zdravstvenu zaštitu utemeljene na dokazima na HKS-u.

Posljednje dvije godine uvrštena je na listu dva posto znanstvenika na svijetu s najvećim utjecajem citiranosti prema znanstvenom istraživanju koje su proveli profesori sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji (SAD). Istraživanje analizira znanstvenu citiranost 160 tisuća najcitiranijih svjetskih znanstvenika u svim disciplinama.

"Cijepila sam se dvjema dozama, cijepit ću se i trećom"

Puljak o svim medicinskim, etičkim, zavjeraškim i drugim dvojbama govori bez zadrške, uz jasnu poruku: "Cijepila sam se dvjema dozama mRNA cjepiva, a cijepit ću se i trećom kad dođem na red."

Povodom aktualne situacije o koronavirusu Puljak je dala veliki intervju za Slobodnu Dalmaciju.

Nakon dvije godine od pojave koronavirusa, neki ljudi i dalje negiraju postojanje te bolesti?

"To je pitanje za psihologe. Ljudi imaju brojne psihološke obrambene mehanizme poput, primjerice, poricanja i racionalizacije koji im pomažu nositi se sa stvarnošću koja im stvara tjeskobu. Kod poricanja ljudi se ponašaju kao da se nešto ne događa jer na takav način štite svoj osjećaj sigurnosti. Racionalizacija se događa kad ljudi svoja ponašanja pokušavaju opravdati lažnim razlozima koji će ih zaštititi od prijetnji koje predstavlja neki izvor tjeskobe.

Kad, na primjer, ljudi kažu da je covid-19 isti kao obična prehlada, onda priznaju da postoji, ali umanjuju opasnost nove bolesti i navode da nije tako teška kao što se upozorava. Osim toga, znanstvenici koji se bave proučavanjem našeg uma, kognitivnom znanošću, opisuju brojne psihološke otklone koji mogu objasniti ljudsko ponašanje. Tako da tu ima raznih elemenata koji pridonose tome da neki ljudi i dalje negiraju postojanje nove bolesti ili umanjuju njezino značenje."

Pandemija koronavirusa i bolest su, nema sumnje, stvarni, ljudi obolijevaju i umiru. Što neke ljude toliko navodi na sumnju, odakle toliko nepovjerenje?

"Zahvaljujući znanosti i tehnologiji ljudi danas žive i značajno dulje i značajno bolje nego u bliskoj prošlosti. Mnogi ljudi lagodno žive s tim napretkom čovječanstva i ne pitaju se uopće je li taj napredak rezultat nekakve zavjere i želje nekog pojedinca ili tvrtke da zavlada čovječanstvom. U znanosti je nezgodno to što ne daje odgovor na sva pitanja, a odgovori koje daje samo su privremeni i traju dok ih nova istraživanja ne ospore ili potvrde. Kad se provode znanstvena istraživanja, uvijek ostaje neki element nepoznatog, neka nesigurnost. Način na koji se iskazuju rezultati znanstvenih istraživanja obično uključuje izražavanje vjerojatnosti nekog rezultata, a ne savršenu sigurnost.

Znanstvena istraživanja mogu dati rezultate koje može biti teško razumjeti. Da bi se dobro razumjela znanstvena istraživanja, potrebno je dobro poznavanje znanstvene metodologije. S druge strane imamo teorije zavjere. Ljudi koji šire teorije zavjere vrlo su sigurni u to što govore i često vrlo uvjerljivi u svom nastupu. Njihove poruke, iako pogrešne, vrlo su jednostavne i lako razumljive. Nekim ljudima se više sviđaju gluposti koje su uvjerljivo i jednostavno prezentirane nego poruke znanstvenika, koji su često oprezni u smislu tumačenja vjerojatnosti znanstvenih spoznaja."

Čak i medicinari preporučuju alternativne pripravke za koje nema pouzdanih dokaza o sigurnosti i djelotvornosti. Jesu li i vas zatekle takve "preporuke"?

"Na tržištu, pa čak, nažalost, i u ljekarnama, postoji ogroman broj proizvoda koji se reklamiraju neutemeljenim tvrdnjama. Obećavaju se laka i brza rješenja za sve zdravstvene i kozmetičke probleme čovjeka. I da, nažalost, i zdravstveni radnici često preporučuju takve proizvode pacijentima. Međutim, alternativna medicina pomaže samo onima koji je prodaju, drugima ne. Ako za nešto postoje kvalitetni znanstveni dokazi da je djelotvorno, onda to nije alternativna, nego konvencionalna medicina.

A svakakvih preporuka sam, nažalost, čula vezano uz liječenje i sprječavanje covida-19, koje nemaju nikakvog temelja u znanstvenim dokazima. Takve neutemeljene preporuke su uzimanje velikih doza vitamina D za sprječavanje ili liječenje bolesti, pijenje srebrnih čestica, korištenje vrućih kupki jer ubijaju virus, ispiranje usta klorom, sprejanje tijela klorom, ubijanje virusa pijenjem alkohola, korištenje UV lampi za dezinfekciju tijela, jedenje velikih količina češnjaka, i tako dalje", rekla je Puljak u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

Na nedavnim prosvjedima u Zagrebu ljudi su zazivali uporabu ivermektina u liječenju koronavirusa, što je izazvalo prilično zgražanje struke.

"Djelotvornost lijekova ne mjeri se nečijim stavovima. Kad je riječ o ivermektinu, ili o bilo kojem lijeku za bilo koju bolest, onda nije bitno kakvi su nečiji stavovi, nego kakvi su rezultati znanstvenih istraživanja. Cochraneov sustavni pregled literature sažeo je rezultate kliničkih istraživanja o djelovanju ivermektina na sprječavanje i liječenje covida-19. Zaključak glasi: dostupni pouzdani dokazi ne podržavaju upotrebu ivermektina za liječenje ili sprječavanje bolesti covid-19 u praksi, nego samo u okviru istraživanja. Trenutačno boljeg dokaza o djelovanju ivermektina nema.

Vezano uz lijekove koje bismo mogli uzeti za covid, poruka je vrlo jednostavna: u ovom trenutku ne postoji ništa što se može kupiti u trgovini, u ljekarni, u travara ili u bilo koga drugoga, a što može spriječiti ili liječiti covid. Jedino za što znamo da je djelotvorno za sprječavanje covida-19 jest cijepljenje. Za liječenje nekih simptoma imamo na raspolaganju određene terapije, poput kisika, kortikosteroida i sličnih lijekova koji se daju u bolničkim uvjetima teško bolesnim osobama. Ne treba kupovati besmislene proizvode za podizanje imuniteta. Zaboravite na homeopatiju. Ne treba se kljukati vitaminima i mineralima koji nam trebaju u minimalnim količinama i koje sigurno uzimamo dovoljno hranom. Nikakvi biljni lijekovi neće pomoći za covid. Nemojte pomagati da se netko bogati na račun vaše naivnosti."

Kako objašnjava to što čak i neki zdravstveni djelatnici odbijaju testiranje i cijepljenje protiv koronavirusa?

"I zdravstveni radnici su ljudi, sa svim svojim kognitivnim iluzijama."

Cijepljenje protiv ove bolesti izazvalo je brojne prijepore i u Hrvatskoj i u svijetu, a Hrvatska je među europskim zemljama s najnižim postotkom cijepljenih. Konkretno, koliko su postojeća cjepiva sigurna i što Puljak poručuje onima koji ih nazivaju "eksperimentalnima" i zbog toga se odbijaju cijepiti?

"Sva cjepiva koja trenutačno imamo na tržištu provjerile su brojne regulatorne agencije za lijekove diljem svijeta. To su agencije kao što je HALMED u Hrvatskoj, Europska agencija za lijekove u Europi, MHRA u Velikoj Britaniji, FDA u SAD-u... U tim agencijama brojni stručnjaci procjenjuju dokaze iz istraživanja kako bi se moglo utvrditi ima li neki lijek više koristi nego rizika. Dokazi iz istraživanja kojima raspolažemo pokazuju da cjepiva koja su na tržištu imaju više korisnih nego štetnih učinaka. Isto vrijedi za sve druge lijekove koji se trenutačno nalaze na tržištu. Svi lijekovi na tržištu, apsolutno svi, stalno se nadziru. Svatko od nas može prijaviti sumnju na nuspojavu. Međutim, tu sumnju koja je prijavljena stručnjaci moraju provjeriti. Ako smo danas dobili cjepivo, a sutra dobili glavobolju, može se prijaviti sumnja da je ta glavobolja nuspojava cjepiva. Ali tu sumnju stručnjaci trebaju provjeriti kako bi se utvrdilo postoji li zaista mogućnost uzročno-posljedične veze između cjepiva i štetnog učinka.

Možda se ta glavobolja javila zbog nekih drugih razloga, ali poklopila se vremenski s dobivanjem cjepiva pa se odmah posumnja da je uzrokovana cjepivom. Kad stručnjaci rade procjenu o povezanosti nekog lijeka i nuspojave, nekad se u toj procjeni utvrdi iznimno mala vjerojatnost da je neki štetni učinak posljedica lijeka. Nekad te procjene pokažu da je vjerojatnost uzročne povezanosti velika. Ono što je iznimno bitno jest da se sve prijave o sumnjama na nuspojave svih postojećih lijekova šalju u zajedničku svjetsku bazu podataka. Tako se lakše mogu uočiti mogući rijetki štetni učinci na temelju podataka prikupljenih na velikom broju ljudi. Ukratko, nadzor nad lijekovima vrlo je složen i obuhvaća brojne procese i provjere koje počinju prije nego se istraživanje uopće počne provoditi. Složeni nadzor lijekova na svim razinama je ono što lijekove čini potpuno različitim od "čara-bara" koje se nalaze na tržištu i koje se ne mogu zvati lijekovi. Kad mene netko pita što mislim o cijepljenju, kažem im da sam se ja cijepila dvjema dozama mRNA cjepiva i da ću se uskoro cijepiti i trećom dozom kad mi dođe na red. Mislim da moje ponašanje najbolje pokazuje što mislim o cijepljenju."

U vrhu Katoličke crkve u Hrvatskoj bilo je nekih disonantnih tonova u vezi s cijepljenjem i testiranjem, međutim iz posljednjih izjava Komisije Iustitia et Pax pa do biskupa koji su se ovih dana susreli s premijerom Plenkovićem, čini se da ipak "okrupnjuje" zajednički stav o potrebi cijepljenja, a i sve manjem otporu testiranju. Koliko to može biti poticajno za šire pučanstvo u smislu zaokreta prema većoj procijepljenosti?

"Nadam se da će to biti dodatni poticaj za vjernike, kao i poruke pape Frane koji je poručio da je cijepljenje protiv covida-19 čin ljubavi. I da je pomaganje bližnjemu da se cijepi također čin ljubavi - ljubavi prema sebi, ljubavi prema našim obiteljima i prijateljima i ljubavi prema svim ljudima. U ovoj pandemiji vidim da mnogima nedostaje ljubavi prema drugim ljudima. Niz puta sam čula komentar da se pretjeruje s mjerama jer covid-19 ubija samo stare i bolesne, koji bi tako i tako umrli. Takvo razmišljanje krajnje je bešćutno. Svi ćemo mi jednog dana umrijeti pa ipak svi želimo živjeti. I ljudi koji su stari i bolesni imaju pravo na život i zaštitu."

Svjedoci smo brojnih prosvjednih okupljanja diljem Europe i otpora protuepidemijskim mjerama. Gdje su granice osobne slobode kada zbog širenja zaraze dokazano umiru milijuni ljudi u cijelom svijetu, kada je dokazano da mjere poput maski, distanci, cijepljenja, mogu utjecati na barem usporavanje širenja zaraze?

"Protuepidemijske mjere su javnozdravstvene mjere kojima je cilj smanjiti širenje bolesti i opterećenje zdravstvenog sustava. Dakle, cilj tih mjera nije ograničavati individualne slobode, nego nam pomoći da svi zajedno ovu krizu prebrodimo sa što manje mrtvih. Vjerojatno nitko ne želi doživjeti situaciju da je teško bolestan i da mu kažu da u bolnici za njega nema mjesta, da je jedinica intenzivnog liječenja prepunjena, da nema zdravstvenih radnika koji bi se za njega brinuli.

Nitko ne bi smio umrijeti ili ostati teški invalid jer je zdravstveni sustav preopterećen. Svi vidimo i da se mjere mijenjaju, ovisno o situaciji s brojem zaraženih. Da je temeljni cilj mjera ograničenje individualnih sloboda, ne bi se te slobode mijenjale ovisno o aktualnoj epidemiološkoj situaciji. Mjere nikom nisu mile, ali moramo se usmjeriti na ono što je njihova svrha, a to je zaštita zdravlja, života i očuvanje zdravstvenog sustava. Nošenje maske ne bi trebala biti prevelika žrtva ako znamo da to nekome može spasiti život."

Puno je kritika i na račun Nacionalnog stožera civilne zaštite, s nekih političkih pozicija govori se o "stožerokraciji" i pokreće se referendum kako bi se ovlasti u vezi s donošenjem protuepidemijskih mjera prebacile na Hrvatski sabor. Kao osobi medicinske struke, kakav je stav Puljak o tome i je li vrijeme da "ugasimo" ovaj Stožer?

"Ako se i ugasi Stožer, opet će netko morati brzo i na dnevnoj bazi donositi odluke koje se tiču javnog zdravlja. Vjerojatno se i odluke sabora vezane uz protuepidemijske mjere nekima ne bi svidjele. Možda bi onda sljedeći korak bio prijedlog o ukidanju Hrvatskog sabora..."

Komentirala je i lijekove za koje ljudi tvrde da su puni nuspojava.

"Ako netko prodaje ulje od konoplje i tvrdi da to liječi multiplu sklerozu, važno je znati da taj proizvod nije lijek. Takvi proizvodi se registriraju kao dodatak prehrani. A za dodatke prehrani proizvođač ne mora nikome pokazivati dokaze iz nikakvih istraživanja da bi dokazao te svoje neutemeljene tvrdnje kojima reklamira neke proizvode. Za lijekove, pak, postoji niz linija provjere, i prije dolaska na tržište i nakon dolaska na tržište. Kad se prodaju čarobna rješenja koja nisu lijekovi, u tim reklamama je sve sto posto sigurno, prirodno, djelotvorno, bez mane. Savršen proizvod, osobito savršen u besmislenom čišćenju vašeg novčanika. Za razliku od tih obmana, kad su u pitanju lijekovi, informacije koje su nam trenutačno na raspolaganju o lijeku vrlo se jasno nalaze navedene u uputi o tom lijeku.

Ako uzmete bilo koji lijek i otvorite ogromni papir koji se nalazi u kutijici lijeka, vidjet ćete veliki popis mogućih nuspojava, od kojih su neke iznimno rijetke. Ako popijemo ibuprofen, to znači da prihvaćamo vrlo malen rizik da ćemo možda zbog tog ibuprofena dobiti zatajenje srca, infarkt srca, upalu gušterače, zatajenje jetre, teške alergijske reakcije, pad tlaka koji može dovesti do smrti i teške kožne reakcije kao što je odumiranje kože. Dakle, ljudi koji se boje rizika i sastava cjepiva trebaju se zapitati znaju li koji je sastav svih drugih lijekova koje uzimaju, zašto im je prihvatljiv rizik od teških nuspojava i moguće smrti od tih lijekova, ali ne od cjepiva. Zašto je nekim ljudima u redu to što piju alkohol ili puše i time značajno ugrožavaju svoj život i riskiraju brojne teške bolesti, ali im je cjepivo problem. I tako dalje. Mnogo je nelogičnosti u ljudskom razmišljanju", zaključila je profesorica Puljak u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.