NATO će imati 300 tisuća vojnika u visokom stupnju pripravnosti koji će braniti svaku stopu savezničkog teritorija od bilo kakve prijetnje, izjavio je u petak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon završetka dvodnevnog sastanka ministara obrane država članica. “Danas su ministri razmatrali naše nove regionalne planove. Prvi put od završetka hladnog rata u potpunosti povezujemo svoju kolektivnu obranu, planiranje naših snaga, naših sposobnosti te zapovijedanja i kontrole”, rekao je Stoltenberg.

“Kao rezultat toga NATO će imati preko 300 tisuća vojnika u visokom stupnju pripravnosti, potpomognute znatnim zračnim i pomorskim sposobnostima, kako bi branili svaki pedalj savezničkog teritorija od bilo kakve prijetnje”, rekao je glavni tajnik.

Turska blokirala odluku o novim regionalnim planovima

Istovremeno Reuters javlja, pozivajući se na neimenovani diplomatski izvor, da ministri nisu uspjeli postići suglasnost o novim regionalnim planovima, da je Turska blokirala odluku zbog teksta koji se odnosi na geografske lokacije, uključujući i Cipar. Riječ je o tajnim vojnim planovima s pojedinostima kako bi Savez odgovorio na neki ruski napad.

Stoltenberg je rekao da su se ministri približili dogovoru, a Reuters navodi izjavu neimenovanog diplomata da postoji izgledi da se pronađe rješenje prije summita u Vilniusu. Sastanak ministara obrane održan je u okviru priprema za predstojeći sastanak na vrhu čelnika zemalja NATO-a, koji će se 11. i 12. srpnja održati u Vilniusu, glavnom gradu Litve.

Glavna tema i na ministarskom sastanku i na summitu bit će Ukrajina i daljnja potpora saveznika toj zemlji u obrani od ruske agresije. Stoltenberg je rekao da su ukrajinske snage pojačale operacije na terenu, da stalno napreduju, ali i da su suočene s teškim terenom, ukopanim ruskim trupama i da vode žestoke borbe.

Višegodišnji paket pomoći za Ukrajinu

“Ključno je da mi pojačamo potporu Ukrajini”, rekao je Stoltenberg i pozdravio najavu Danske i Nizozemske da pokrenu inicijativu za obuku ukrajinskih pilota na borbenim zrakoplovima F-16.

Sjedinjene Države i Velika Britanija isporučit će Ukrajini stotine protuzračnih reketa srednjeg dometa. Saveznici su također obećali veću potporu u okviru sveobuhvatnog NATO-ova paketa pomoći, a njihovi doprinosi dosegnuli su 500 milijuna eura.

Također se radi na višegodišnjem paketu pomoći za ukrajinske snage sigurnosti i obrambeni sektor kako bi postale interoperabilne s NATO-om. Na političkom planu uspostavit će se Vijeće NATO-Ukrajina, u kojem će Ukrajina biti ravnopravna s ostalom 31 članicom NATO-a. 

Politika otvorenih vrata

Stoltenberg je rekao da NATO ostaje privržen politici otvorenih vrata, da je budućnost Ukrajine u NATO-u te da Rusija ne može uložiti veto u vezi s tim. “Ne znamo kada će rat završiti, ali kada završi, moramo imati okvir koji će jamčiti buduću sigurnost Ukrajine i osigurati da se povijest ne ponavlja”, rekao je Stoltenberg.

Ministri su također razmotrili akcijske planove NATO-a za jačanje obrambene industrije, jačanje kapaciteta i povećanju interoperabilnosti. Stoltenberg je rekao kako očekuje da će saveznici u Vilniusu dogovoriti da izdvajanje za obranu bude najmanje dva posto BDP-a.

NATO bi na summitu u Vilniusu trebao izabrati novog glavnog tajnika nakon isteka mandata Norvežanina Jensa Stoltenberga. Međutim, sve više se spominje da bi Stoltenbergu ponovno mogao biti produljen mandat jer očito nije pronađen kandidat oko kojeg bi postojala suglasnost svih članica. Stoltenberg je na novinarsko pitanje o tome rekao da ne traži produljenje mandata koji istječe u kolovozu.