VIŠE od pola svjetskog gospodarstva se nalazi u SAD-u, EU i Kini. Ovisno o tome gleda li se prema paritetu kupovne moći (PPP) ili nominalno, mijenja se poredak između njih po pitanju veličine. Za svijet je neupitno daleko važnije što se događa u tim državama nego u ostalima.

Ali dok se događaji u prve dvije relativno dobro prate u Hrvatskoj, Kina se zanemaruje. Zbog toga se dobiva dojam da su SAD i EU pune problema, dok je situacija u Kini idilična. To je daleko od istine.

S obzirom na to da je Kina dugo vremena rasla po stopama od 10 i više posto godišnje, a zbog toga što je rasla s daleko manje razine od SAD-a i EU, stvorena je percepcija o tome da ne postoje granice tog rasta i da se putem ne nailazi na brojne zapreke. Neke od njih su uspješno prebrođene, a neke su dugo vremena ignorirane, sve dok nisu stvorile velike probleme.

Zapravo Kina sve manje nalikuje na samu sebe, a sve je sličnija gospodarstvima SAD-a i EU. To za sobom povlači brojne probleme, koje su druge dvije svjetske ekonomske sile navikle rješavati, a Kina se tek s njima suočava.

Kao i kod brojnih drugih stvari, katalizator je bila pandemija covid-19. Počelo je nekretninskom krizom, koja je još dovoljno aktualna da je jedna od najvećih nekretninskih kompanija u ozbiljnoj opasnosti od bankrota.

Nezaposlenost mladih je toliko velika da su vlasti odlučile da se uopće više ne objavljuju podaci o tome. Postala je zaduženija od SAD-a i EU. Demografski slom u samo nekoliko godina je iznenadio i najveće pesimiste. Izvoz oštro pada.

Nekretninska kriza se nastavlja, nova megakompanija prijavila ogromne gubitke i neisplatu duga

Jedna od najvećih nekretninskih kompanija u Kini, Country Garden, obavijestila je preko burze u Hong Kongu da će ukupni gubitak u prvih šest mjeseci ove godine iznositi između 6.2 i 7.6 milijardi dolara. Radi se o jednoj od najvećih kompanija u nekretninskom sektoru Kine, koji se nalazi u teškoj poziciji još od sredine 2021. Zapošljava 300 tisuća ljudi, a prihodi od prodaje su do prije par godina iznosili preko 70 milijardi dolara godišnje.

U prvoj polovici prošle godine, dok su brojne kompanije u nekretninskom sektoru Kine prolazile kroz probleme s otplatom duga, Country Garden je uspio ostvariti dobit od 264 milijuna dolara i zbog toga se smatrao jednom od rijetkih stabilnih kompanija u sektoru. 

Evergrande je najpoznatiji primjer kineske nekretninske kompanije koja je upala u probleme s otplatom svojih dugova, tek nedavno je objavila kako je tijekom 2020. i 2021. ostvarila 81 milijardu dolara gubitka. Nakon pokušaja prodaje dijelova poslovanja koji nisu usko povezani s glavnom djelatnošću, nekretninama, u prosincu je objavljeno da Evergrande nije uspio vratiti dospjeli dug.

Kriza se širila, pa su problem s plaćanjem dugova imale kompanije Sunac, Kaisa, Fantasia i Shimao. Iako se očekivalo smirivanje situacije u 2023., problemi Country Gardena pokazuju da kriza još uvijek nije blizu kraja.

Nekretninska kriza se može preliti i na financijski sektor

Ubrzo nakon objave golemih gubitaka, pojavile su se vijesti da je i China Garden propustila platiti dug po dvije obveznice (instrument zaduživanja). Ta vijest je dovela do snižavanja kreditnog rejtinga, kojeg je Moody's smanjio s B1 na Caa1, razinu koja signalizira da postoji "vrlo visok rizik" da se dug prema kompaniji neće moći naplatiti.

Cijena dionice na burzi u Hong Kongu je pala na manje od jednog hongkonškog dolara (oko 12 eurocenti). Očekuje se da će kompanija pokušati restrukturirati dug, za što će trebati suglasnost većine investitora kojima duguje.

Zadnja informacija vezana za kineski nekretninski sektor je da kompanija Zhongrong International Trust, koja je imala puno investicija upravo u nekretninski sektor, nije isplatila svoje obveze investitorima. Povezuje ju se s takozvanim "bankarstvom u sjeni", dijelom financijskog sektora koji je slabo reguliran.

Dok se odvijala kriza nekretninskog sektora u Kini, država je u nekoliko navrata intervenirala da ga spasi. Posebno je to bilo važno zbog toga što su se problemi počeli prelijevati na financijski sektor. Ali unatoč svemu, to nije spriječilo pad broja prodanih novosagrađenih nekretnina za čak 33 posto između srpnja 2022. i srpnja 2023.

Skrivaju se podaci o nezaposlenosti mladih

Iako je ne toliko davno slovila kao država u kojoj se lako može pronaći posao zbog velikog gospodarskog rasta, situacija se promijenila, bar po pitanju mladih. Stopa nezaposlenosti ukupnog stanovništva iznosi samo 5.2 posto, ali je stopa nezaposlenosti među mladima (od 16 do 24 godine, koji ne studiraju) 21.3 posto.

Prije samo nekoliko godina se kretala između 10 i 14 posto. Zbog kontinuiranog rasta stope nezaposlenosti, koji prati druge negativne ekonomske pokazatelje, kineske vlasti su prekinule mjesečnu objavu tih podataka.

Nacionalni zavod za statistiku Kine taj potez opravdava potrebom za "unaprjeđenjem" metodologije koja se koristi po pitanju mjerenja nezaposlenosti mladih. Fu Linghui, glasnogovornik Nacionalnog zavoda za statistiku Kine, izjavio je da će se podatak početi javno objavljivati kada se revidira metodologija.

Oštar pad izvoza, pojavio se suprotan problem onome koji ima SAD i Europa

Kina se naziva "tvornicom svijeta" s razlogom. Najveći je svjetski izvoznik proizvoda, a to za sobom nosi određene mane (uz očigledne prednosti). Još uvijek se radi o tržištu koje je manje od SAD-a (najvećeg svjetskog uvoznika) i EU, pa Kina ustvari primarno proizvodi za ostatak svijeta.

Kada potražnja u ostatku svijeta jenjava, kada svjetske ekonomije smanjuju uvoz (zbog krize ili drugog razloga), onda to Kina prva osjeti. Podaci za srpanj pokazuju da se vrijednost izvoza iz Kine smanjila za 14.5 posto u odnosu na prošlu godinu. Gledajući prvih šest mjeseci, vrijednost izvoza je pala za 5 posto.

Jednostavno rečeno, ostatak svijeta kupuje sve manje iz Kine. Kako Kina dominantno proizvodi za svjetsko, a ne domaće tržište, pad se itekako osjeti. Dok se većina razvijenog svijeta bori s rastom cijena, Kina ima suprotan problem.

Prodajne industrijske cijene padaju već deset mjeseci zaredom, pa su u srpnju bile 4.4 posto manje nego u istom mjesecu 2022. To dovodi do straha od deflacije, sasvim suprotne opasnosti od inflacije, ali s potencijalno još težim posljedicama na gospodarstvo.

Da bi se to spriječilo, vlasti su uvele brojne mjere usmjerene prema stimuliranju potrošnje. To bi moglo pogoršati drugi problem kroz koji Kina prolazi već zadnjih nekoliko godina, a to je prevelika zaduženost.

Kina je postala zaduženija od EU i SAD-a

Nekada se Kineze smatralo puno štedljivijima od građana i političara u SAD-u i Europi. Štedljivi i marljivi Kinezi su predstavljani kao uzor u koji se trebaju ugledati svi. Ista predrasuda je još ranije postojala i prema Japanu.

Kao što je nekada davno vrijedilo za Japan, ali od sredine 90-ih više ne vrijedi (1990. je dug Japana iznosio 40 posto BDP-a, danas preko 200 posto), tako se više ne može govoriti o nisko zaduženoj Kini. Iako je središnja država u Kini službeno još relativno nisko zadužena, razina duga se nagomilava zadnjih godina.

Gledajući ukupni dug, u koji su osim države uključeni dugovi građana i kompanija, Kina je postala podjednako zadužena kao SAD i EU. U prva tri mjeseca ove godine je ukupni dug dosegao 279.7 posto BDP-a.

Do izbijanja krize 2008. je bio ispod 150 posto BDP-a. Dio rasta se odnosi na državni dug, koji je rastao s 25 posto 2006. na 77 posto 2022., ali za većinu rasta su odgovorne kompanije i stanovništvo. Prema procjenama, relativna razina zaduženosti je trenutno čak veća nego one SAD-a i EU.

Demografski slom je prijetnja budućem razvoju

Snažan ekonomski rast je puno lakše ostvariti na niskim razinama razvoja nego na visokima. Samo premještanje radnika iz poljoprivrednog u industrijski sektor dovodi to velikog rasta produktivnosti gospodarstva. Tada je lakše izbjegavati ili prikrivati strukturne probleme.

Ali s vremenom ekonomski rast nužno usporava kako se zemlja približava najrazvijenijima. Počinju se manifestirati problemi, posebno kad su za vrijeme velikog gospodarskog uzleta zanemarivani. Kina se suočava upravo s takvom situacijom.

Svi nabrojani problemi su rješivi, ali postoji veliki problem koji još nijedna zemlja nije efikasno riješila, a to je demografija. 2022. je u Kini bilo 10 milijuna rođenih. O koliko se šokantnom padu radi, pokazuje podatak da je još 2017. bilo 17 milijuna rođenih. Prošlogodišnji broj rođenih je najmanji od velike gladi 1960. prouzrokovane komunističkim politikama u sklopu "Velikog skoka naprijed".

Pad fertiliteta u Kini na 1.09 djece po ženi predstavlja ogroman problem jer znači naglo starenje stanovništva, smanjenje broja radnika te porast troškova zdravstvene i socijalne skrbi. Za usporedbu, fertilitet u EU je 1.53 dijete po ženi, SAD-u 1.78, a čak i u poslovično demografski starom Japanu iznosi 1.3 djeteta po ženi.

Rješavanje problema u Kini će odrediti sudbinu svijeta

Kina prolazi kroz korjenite promjene, a zbog same činjenice da se radi o jednom od tri najveća gospodarstva koja zajednički čine više od pola svjetske ekonomije na svijetu, to znači da će posljedice osjetiti cijeli svijet.

Na stvari kao što su prezaduženost, nekretninska kriza, demografsko starenje i nezaposlenost mladih navikli smo u kontekstu SAD-a i EU. Ti problemi su se naglo pojavili i u Kini, i to u težoj varijanti. Njihovo rješavanje će biti veliki test za komunističku partiju Kine. Odredit će sudbinu svijeta i odnose moći u narednim desetljećima.