HRVATSKA od 1. siječnja 2023. postaje članica eurozone i schengenskog područja, čime se zaokružuje postupak integriranja u politički prostor Europe. S obzirom na sveobuhvatnost organizacija i multilateralnih dogovora preko kojih države Europe surađuju, Hrvatska ulazi u društvo potpuno integriranih država Europe.

Time se ne mogu pohvaliti ni sve članice EU, a kamoli većina država na kontinentu. Ekskluzivni klub država koje su potpuno integrirane u sve glavne oblike međusobne suradnje država europskog kontinenta Hrvatska dijeli s Njemačkom, Francuskom, Španjolskom, Italijom, Portugalom, Grčkom, Nizozemskom, Belgijom, Luksemburgom, Estonijom, Litvom, Latvijom, Slovačkom i Slovenijom.

Samo te države su članice svih glavnih organizacija i međudržavnih sporazuma kojima je isprepleten prostor Europe, pa se s tog aspekta može govoriti o središnjim državama zajedničkog civilizacijskog, kulturološkog, društvenog i političkog prostora europskog kontinenta.

Brojni načini suradnje država Europe, Hrvatska pripada svim najvažnijima

Europa je kao kontinent rascjepkana na brojne državice s turbulentnim povijesnim odnosima i političkim problemima. Za rješavanje tih problema i produbljivanje suradnje među državama osnovani su brojni sporazumi i međunacionalne organizacije.

Kao najvažnije organizacije se mogu izdvojiti: Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Vijeće Europe, Europska unija, eurozona, schengensko područje i NATO. Kao svojevrsna nadopuna nabrojanih još postoje Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA), Europski gospodarski prostor i Carinska unija EU.

Svrha svih nabrojanih organizacija je osnaživanje suradnje među državama Europe, rješavanje problema diplomatskim putevima, bolja institucionalna povezanost, ekonomska suradnja, suzbijanje kriminala te održavanje sigurnosti i mira na kontinentu.

Hrvatska čak nije ni najnerazvijenija u ekskluzivnom klubu najbolje integriranih zemalja Europe

Zanimljiva je usporedba Hrvatske s ostalih 14 država koje uz nju pripadaju glavnim organizacijama europskog kontinenta. Prema podacima statističke agencije Eurostat, u Hrvatskoj standard mjeren BDP-om po stanovniku čak nije najmanji.

Taj standard najmanji je u Grčkoj, čiji je BDP po stanovniku 65 posto od prosjeka EU. Hrvatska je sa 70 posto BDP-a po stanovniku od prosjeka EU treća najsiromašnija u ovom ekskluzivnom klubu zemalja, a osim u Grčkoj, standard je manji još u Slovačkoj (68 posto BDP-a).

Slijedi Latvija sa 71 posto BDP-a po stanovniku od prosjeka EU, zatim Portugal sa 74 posto, Španjolska 84 posto, Estonija 87 posto, Litva 88 posto, Slovenija 90 posto, Italija 95 posto. Veći BDP po stanovniku od prosjeka EU imaju Francuska (105 posto), Njemačka (119 posto), Belgija (121 posto), Nizozemska (132 posto) i Luksemburg (277 posto).

Podaci se odnose na izračun BDP-a po paritetu kupovne moći, čime se u izračun u obzir uzimaju razlika u cijenama među državama. Čak i ako zanemarimo mali Luksemburg, razlika između Grčke i Nizozemske, najsiromašnije i najbogatije države u skupini najbolje integriranih država europskog kontinenta, jako je velika. Standard je u Nizozemskoj više nego dvostruko veći nego u Grčkoj, gledano BDP-om po stanovniku korigiranim za razliku u cijenama.

Šesta bivša socijalistička država koja je postala snažno politički integrirana u Europu, zemlje u regiji zaostaju

Hrvatska će biti tek peta zemlja koja je do prije svega 30-ak godina bila socijalistička jednostranačka država, a postala je jedna od najbolje integriranih država Europe. Prije su to postale Estonija, Litva, Latvija, Slovenija i Slovačka.

U tijeku je i veliko razdvajanje država nastalih nakon raspada Jugoslavije. Slovenija je bila najbrža, u EU ušla još 2004., kao i u NATO, a eurozonu i schengensko područje 2007. Hrvatska je članica NATO saveza postala 2009., EU 2013. a od 1. siječnja 2023. bit će dio eurozone i schengenskog područja.

Crna Gora je postala dio NATO-a 2017., a status kandidata za ulazak u EU ima od 2010. Neformalno funkcionira kao članica eurozone jer je glavna valuta plaćanja euro. Makedonija  je članica NATO saveza od 2020., a status kandidata za članstvo ima čak od 2005.

Srbija je dobila službeni status kandidata za ulazak u EU 2012., a BiH još ni to. Iako nisu dio EU kao Slovenija i Hrvatska, ostale države nastale raspadom Jugoslavije imaju potpisane sporazume o slobodnoj trgovini s EU, uključujući i Kosovo.

Kašnjenje Hrvatske za Slovenijom je od 5 do 15 godina, ovisno o kojoj organizaciji se radi. Ali ostale države su napravile daleko manji napredak u procesu integracije, pa će se kašnjenje za ulazak u neke institucije mjeriti u desetljećima.

Ostale države bivše Jugoslavije će teško pratiti Sloveniju i Hrvatsku

Iako u Crnoj Gori i Makedoniji postoji snažna politička i društvena volja da nastave putem kojim su prošle Slovenija i Hrvatska, u Srbiji i BiH je situacija puno kompleksnija. Vlasti u tim državama shvaćaju da je u njihovom interesu jače povezivanje s ostalim državama Europe, ali društveno-politička situacija ne daje naznake da će se integracija u skorijem roku nastaviti.

Primjerice, u EU odlazi gotovo dvije trećine izvoza gospodarstva Srbije, iz BiH više od 70 posto, a iz Makedonije čak 77 posto. Najviše stranih investicija u Srbiju dolazi iz EU, posebno iz Nizozemske, Slovenije, Njemačke i Austrije. Drugi najveći investitor u BiH je Hrvatska, prvi Austrija, a tek 3.2 posto investicija dolazi iz Turske.

Jasno je da bi Srbiji, BiH, Makedoniji, Crnoj Gori i Kosovu ekonomski racionalno bilo da se što prije priključe institucionalnom krugu Europe, ali za to postoje brojne prepreke. Prije svega se radi o političkim i društvenim problemima, ali je problem i to što je standard u njima daleko od prosjeka EU, pa čak i najsiromašnijih država EU.

BDP po stanovniku korigiran za cijene Crne Gore je tek 47 posto prosjeka EU. Za usporedbu, Hrvatska je na 70 posto prosjeka EU, a najsiromašnija Bugarska 55 posto. Srbija je na 44 posto prosjeka EU, Makedonija 42 posto, BiH 33 posto, Albanija 32 posto. Osim eventualno Crne Gore, sve države jednostavno po pitanju standarda i ekonomske snage previše zaostaju.

Veliki vanjskopolitički uspjesi Hrvatske, vrijeme je i za uspjeh "kod kuće"

Unatoč brojnim pogreškama, krivim politikama, ekonomski izgubljenim godinama i koruptivnim elementima koji izjedaju Hrvatsku, njen put od stjecanja samostalnosti po pitanju europskih integracija i povratka europskom civilizacijskom krugu je siguran i snažan.

Za državu koja je u tek nešto više od tri desetljeća svoje samostalnosti, od čega je prvih pet godina izgubljeno na rat, postala jedna od najintegriranijih država Europe ne može se tvrditi da je neuspješna. To zaista je civilizacijski podvig.

Ipak, mnogim stvarima se ne može biti zadovoljan. Unutarpolitički je Hrvatska daleko manje uspješna nego vanjskopolitički, kao da se ne radi o istoj državi. Korupcija i nepotizam su još uvijek trulež koja izjeda Hrvatsku iznutra, a građani, političari i intelektualci se boje napustiti stare zablude i reformirati način funkcioniranja državnih institucija ili dominantnu ekonomsku paradigmu.

Nakon što se Hrvatska potpuno vratila u krug europske civilizacije, kamo pripada, slijedi još teži posao. Uspostava funkcionalnog zdravstvenog sustava, održivog mirovinskog sustava, kvalitetnog pravosuđa i efikasne državne birokracije su teški poslovi. Uspjeh na vanjskopolitičkom planu, ulazak u skupinu država koje su temelj Europe i najviše integrirane u zajednički politički prostor, dokaz je da su i ostali ciljevi ostvarivi.