Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell

DRŽAVNO sudbeno vijeće, koje je zaduženo za kažnjavanje sudaca, priznaje da nikad nisu imali slučaj da pokrenu stegovni postupak protiv nekog suca. Neće kazniti ni sutkinju šibenskog Općinskog suda Maju Šupe koja je oslobodila Tomislava Horvatinčića, unatoč tome što je utvrđeno da je počinila niz povreda kaznenog postupka koji se vodio protiv Horvatinčića jer je svojim gliserom skrivio smrt talijanskog bračnog para.

Nakon što nam je jučer sudac Županijskog suda u Zadru Hrvoje Visković rekao da je Maja Šupe tijekom suđenja Horvatinčiću počinila niz povreda kaznenog postupka, ali da neće biti kažnjena, sad nam je isto potvrđeno i u Državnom sudbenom vijeću.

>>Hoće li Maja Šupe, sutkinja koja je oslobodila Horvatinčića biti kažnjena?

>>Prometni stručnjak: Sutkinju koja je oslobodila Horvatinčića treba doživotno isključiti iz pravosuđa

"Sudac ili sudac porotnik ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudske odluke, osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo. Odredbama Zakona o Državnom sudbenom vijeću nije izravno propisano da bi sudac bio odgovoran za povrede zakonskih odredbi te da bi u tom slučaju snosio odgovornost za takvu povredu", rekla je za Index Zlatana Bihar, osoba ovlaštena za obavljanje poslova tajnika Državnog sudbenog vijeća.

Iako navodi kako ostaje otvoreno pitanje bi li se drastičn(ij)e povrede zakona mogle tretirati kao stegovno djelo neurednog obnašanja sudačke dužnosti, a za koje bi se sucu mogla izreći neka od stegovnih kazni propisanih odredbom članka 63. stavak 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, napominje da takav slučaj, u praksi Državnog sudbenog vijeća, nisu imali.

Ponovno suđenje

Podsjetimo, Tomislavu Horvatinčiću ponovno će se suditi jer je svojim gliserom usmrtio talijanski bračni par Salpietro prije sedam godina, a kad će suđenje početi - nije poznato. Županijski sud u Zadru srušio je oslobađajuću presudu za Horvatinčića koju je izrekla sutkinja Općinskog suda u Šibeniku Maja Šupe.

Hrvoje Visković, sudac koji je srušio presudu Maje Šupe i glasnogovornik Županijskog suda u Zadru, u razgovoru za Index rekao je da je Maja Šupe tijekom postupka učinila niz povreda kaznenog postupka, no da to nije razlog za pokretanje stegovnog postupka protiv nje.

Sudac Visković objasnio nam je da je sutkinja Maja Šupe počinila bitne povrede kaznenog postupka jer su razlozi za oslobađajuću presudu u znatnoj mjeri proturječni zbog čega presudu nisu mogli ni preispitivati. Navodi kako je sutkinja bila posebno proturječna kad je prihvatila sinkopu, odnosno privremeni gubitak svijesti kao razlog da Horvatinčića oslobodi.

"Mi smo utvrdili povrede iz članka 468. stavka 1. točke 11 ZKP/08. Međutim ovo nije razlog za pokretanje stegovnog postupka protiv Maje Šupe, mogao bi se pokrenuti stegovni postupak samo kad bi se utvrdilo da je namjerno učinila ove povrede", rekao nam je Visković.

Što se tiče Zakona o kaznenom postupku (ZKP), točka 11. članka 468. kaže da "se presuda ne može ispitati jer je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopće razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturječni, ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju tih isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika".

Šibenski sud odbio pregledati skicu nesreće

Zadarski Županijski sud utvrdio je da jedrilica bračnog para Salpietro nije bila odgovorna za nesreću te da je vještačenjem ustanovljeno kako je Horvatinčić skrenuvši udesno poduzeo zakašnjelu, ali i pogrešnu radnju izbjegavanja udara u talijansku jedrilicu svega 8,7 sekundi prije udara.

Vijeće je istaknulo kako je šibenski sud zaključio da je Horvatinčić zaista bio u stanju sinkope u trenutku udara njegova glisera u talijansku jedrilicu jedino na temelju iskaza. Konkretno, radilo se o iskazima Horvatinčićeve obrane i iskazu Anice Đerđe, Horvatinčićeve djevojke.

Ona se u trenutku sudara nalazila s njim na gliseru, a osim prema tome, taj zaključak su donijeli i prema iskazima još nekih svjedoka i vještaka.

Sud u Zadru dodao je i kako šibenski sud nije obrazložio da se u tezu obrane o sinkopi uklapaju navodi ostalih svjedoka i lučkog kapetana koji je ispitivao Horvatinčića.

Uz to, sud u Zadru istaknuo je i da je šibenski sud odbio pregledati skicu nesreće koju je napravio sam Horvatinčić nakon nesreće te kako je tu odluku obrazložio činjenicom da je ista još 2015. izuzeta kao nezakonit dokaz.

Hoće li ta skica biti zakonit dokaz ili ne, odlučivat će se u ponovljenom suđenju Horvatinčiću.

Iako se suci u Hrvatskoj ne kažnjavaju, postoji, kako smo već gore naveli, Zakon po kojem se protiv njih može pokrenuti stegovni postupak. Tako prema Zakonu o Državnom sudbenom vijeću, članku 62., sudac odgovara za počinjena stegovna djela.

Stegovna djela jesu:

1. ponašanje suprotno temeljnim načelima Kodeksa sudačke etike[6]

2. neuredno obnašanje sudačke dužnosti,

3. ne postupanje po odluci neposredno višeg suda iz članka 27. i 28. Zakona o sudovima,

4. obnašanje službe, poslova ili djelatnosti nespojivih sa sudačkom dužnošću,

5. izazivanje poremećaja u radu suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti,

6. povreda službene tajne u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti,

7. nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način,

8. nepodnošenje imovinske kartice ili neistinito prikazivanje podataka u imovinskoj kartici.

(3) Stegovni postupak za stegovno djelo iz stavka 2. točke 2.[7] ovoga članka pokrenut će se osobito:

1. ako sudac bez opravdanog razloga ne izrađuje i ne otprema sudske odluke,

2. ako je sudačko vijeće ocijenilo rad suca negativnom ocjenom,

3. ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju bitno ispod prosjeka u Republici Hrvatskoj.

(4) Ako je pokrenut stegovni postupak protiv suca za stegovno djelo iz stavka 2. točke 3.[8] ovoga članka, Vijeće je dužno o tome obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.

Članak 63., pak, propisuje stegovne kazne koje su sljedeće:

1. ukor,

2. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od jednog do tri mjeseca,

3. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od četiri do šest mjeseci,

4. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od sedam do dvanaest mjeseci,

5. razrješenje od dužnosti.