NJEMAČKI ANALITIČAR OBJASNIO Kako je propala politika EU-a prema BiH i kako je Hrvatska tome pridonijela
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: 123rf/Screenshot
ANALITIČAR utjecajnog berlinskog think tanka Democratization Policy Councila Bodo Weber, jedan od vodećih njemačkih stručnjaka za regiju, napisao je oštar i kritičan izvještaj o krahu politike Europske unije prema Bosni i Hercegovini, u kojemu i Hrvatska igra važnu ulogu, i to ne baš pozitivnu.
The EU’s Failing Policy Initiative for Bosna i Herzegovina, naziv je 53-straničnog Weberova izvještaja kompletiranog u travnju ove godine, koji je Index imao priliku pročitati. Na početku Weber podsjeća da je inicijativa EU-a prema BiH lansirana 2014. godine kroz angažman Njemačke i Velike Britanije, s naglaskom na ''strukturalnim socio-ekonomskih reformama'' čije provođenje bi bilo nagrađeno približavanjem BiH Uniji, što je rezultiralo ograničenim uspjesima 2015. i 2016. godine, kada su se bosanskohercegovačke vlasti uspjele dogovoriti o reformskoj agendi do 2018. ''No ti uspjesi su bili kratkotrajni, površni i ograničeni'', piše Weber i konstatira da se već početkom 2017. moglo jasno vidjeti kako će reformska agenda propasti. To se i potvrdilo tijekom te godine, ''iako se predstavnici EU-a i drugi međunarodni faktori i dalje prave da je inicijativa živa''.
Jesenski izbori u BiH rezultirat će "najvećom ustavnom krizom u zemlji nakon rata"
Weber je proveo i ekstenzivne intervjue s brojnim akterima ovih događaja te zaključuje da je nova politika EU-a prema BiH propala zbog tri ključna razloga: 1. Zbog otpora bosanskohercegovačkih elita EU je napustila strogu uvjetovanost svoje inicijative i počela ju je sama razvodnjavati, 2. Odnosi EU-a i međunarodnih financijskih institucija uključenih u reforme u BiH nisu bili postojani, te je EU uspješno podrivala pritiske organizacija poput Međunarodnog monetarnog fonda koje su od bosanskohercegovačkih vlasti zahtijevale financijske reforme, i 3. EU je naročito podbacila kada je riječ o jačanju vladavine prava u BiH, što je ključan uvjet za promoviranje tržišne ekonomije oslobođene političkih utjecaja, te je EU implicitno podržala i veliko kršenje parlamentarnih pravila kako bi barem neke od reformi bile formalno usvojene od strane BiH.
Još gore, ovaj analitičar predviđa da će izbori na jesen ove godine u BiH dovesti do ''najveće ustavne krize u zemlji od kraja rata i tako označiti potpuni neuspjeh inicijative EU-a''.
Znakovito je da Weber kao jednog od nekonstruktivnih aktera u BiH proziva i Hrvatsku, koja prema njegovom mišljenju ''eksplicitno podržava etno-nacionalističku agendu HDZ-a BiH i time predstavlja ozbiljnu prijetnju jedinstvenom pristupu EU-a u odnosu na BiH, naročito kada je riječ o ustavnoj reformi''. Sve to je rezultiralo situacijom u kojoj se EU, kada je riječ o politici prema BiH, uspjela dovesti u slijepu ulicu.
Europska unija treba konfrontirati Hrvatsku s njenom politikom podrške HDZ-u BiH
O tome koliko se u izvještaju hrvatska politika prema BiH smatra štetnom svjedoči i dio koji je posvećen preporukama za ozbiljnu političku strategiju Europske unije u vezi s ovom temom. Prema jednoj preporuci, institucije EU-a, ali i vodeće države članice, trebaju ''otvoreno konfrontirati Hrvatsku s njenim sabotiranjem ustavne reforme u BiH i ograničiti njen utjecaj''. Iz izvještaja se može iščitati kako je neupitna podrška Hrvatske politici Dragana Čovića iz briselske i berlinske perspektive jedan od problema s kojima se Europska unija suočava u BiH.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Weber naglašava da se i ostatak članica EU-a i europskih institucija također nije proslavio u provođenju nove političke strategije u BiH. Došlo je i do razilaženja u pristupu između Berlina i briselskih institucija, koje su se lako vratile svojim starim navikama i počele popuštati političarima u BiH. Inicijativa koja je predstavljena 2014. bila je iznimno ambiciozna i širokog zamaha, što znači da je i njen sada očit neuspjeh najveći dosad, ističe se u izvještaju.
Neuspješni tehnokratski pristup zamijeniti političkim
Ipak, u izvještaju najgore prolaze političke elite BiH, koje su opisane kao međusobno posvađane, korumpirane i nesposobne za kompromise, zapravo za vođenje bilo kakve konstruktivne politike u korist građana. Naglašava se da bosanskohercegovački političari ''sustavno podrivaju sve napore međunarodne zajednice u jačanju neovisnog sudstva i demokratski usmjerene policije'', te da provode ''napad na ustavni poredak i institucije koje trebaju osigurati pravnu državu''.
Na kraju svojeg izvještaja Weber ističe kako EU prema BiH ubuduće treba nastupati otvoreno politički, a ne tehnokratski kao dosad, te predlaže da Europska komisija Bosni i Hercegovini ne odobri status kandidata za članstvo sve dok se ne provedu još neimplementirane reformske mjere.
U svakom slučaju, izvještaj Democratization Policy Councila najviše svjedoči o golemim frustracijama koje stanje u BiH izaziva u Europskoj uniji, ali i nedovoljnoj moći i utjecaju EU-a da na bilo kakav način tu propadajuću državu dovede u red ili barem približi pravom putu.
U svakom slučaju, izvještaj Democratization Policy Councila najviše svjedoči o golemim frustracijama koje stanje u BiH izaziva u Europskoj uniji, ali i nedovoljnoj moći i utjecaju EU-a da na bilo kakav način tu propadajuću državu dovede u red ili barem približi pravom putu.
Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati