SASTANCI liče na ritual, napredak je sporadičan i nije suštinski, a ulazak Srbije i susjedstva u EU se ne nazire, piše njemački tisak nakon sastanka Berlinskog procesa u glavnom gradu Njemačke.

U izvješću sa samita Berlinskog procesa održanog u ponedjeljak list Frankfurter Allgemeine Zeitung ističe izjave njemačkog kancelara Olafa Scholza i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koji su rekli da bi trebalo ubrzati put država zapadnog Balkana prema EU-u. „Europska unija je potpuna jedino sa zemljama zapadnog Balkana", rekao je Scholz, dok je von der Leyen naglasila da je proširenje EU-a „sasvim na vrhu dnevnog reda" u Bruxellesu.

„Doduše“, piše frankfurtski list, „primjećuje se i nestrpljenje u nastupima Scholza i von der Leyen nakon sastanka Berlinskog procesa. Scholz je rekao kako se nada da 'neće trajati još deset godina' dok šest država zapadnog Balkana ne postanu članice EU-a."

U glavnom gradu Njemačke je, prenosi list, potpisan akcijski plan za zajedničko tržište, kao i za razmjenu studenata. Dogovoren je i zajednički nastup u borbi protiv ilegalnih migracija i tretiranju plastičnog otpada.

Velika frustracija na Balkanu

Dnevni list Süddeutsche Zeitung piše pod naslovom „Scholz želi dati gas“ kako njemački kancelar navija za brže proširenje EU-a. U tekstu se navodi: „Ideja Berlinskog procesa je da se na tehničkoj razini učine pomaci prema članstvu u EU-u, iako i dalje postoje neriješena statusna pitanja, primjerice između Srbije i Kosova.“

A Rheinische Post iz Düsseldorfa pak podsjeća da je „frustracija u balkanskim državama velika - posebno jer su Ukrajina i Moldavija, usred ruske agresije, u rekordnom roku postale kandidatkinje za pristupanje EU-u."

Zajednički prijem zemalja zapadnog Balkana?

U berlinskom listu Tageszeitung svoje viđenje dao je Ulf Brunnbauer, koji se na Sveučilištu u Regensburgu bavi poviješću Balkana. Brunnbauer kaže da su ovakve konferencije za većinu zemalja samo „obvezna praksa“ kako bi privukli nešto međunarodne pažnje. On kritizira što EU primjenjuje dvostruke standarde – od balkanskih kandidata se očekuju reforme u smjeru veće demokracije, dok usred Unije, u Mađarskoj, takve demokracije nema.

„Zašto prema Zapadnom Balkanu postoji toliko visok stupanj očekivanja, kad čak i članice EU-a razgrađuju demokraciju?“, pita profesor.

Tageszeitung navodi da se kancelar Scholz zalaže za zajednički prijem šest balkanskih država u EU, kako bi se izbjegle kasnije međusobne blokade. Drugi pak zagovaraju postupni prijem, primjerice da države regije prvo budu primljene u zajedničko tržište, a ne odmah u punopravno članstvo.

U tekstu se dodaje da je Scholz posebno zainteresiran za srpski litij, što profesor Brunnbauer kritizira: „Olaf Scholz izvozi negativne posljedice klimatske tranzicije u poluautokratske zemlje. To podsjeća na njemačke naftne poslove sa zemljama poput Saudijske Arabije.“ No, dodaje berlinski list, Scholz u ponedjeljak nije naglašavao litij, već projekte koji bi mogli biti bliži građanima – ukidanje naknada za roaming u regiji ili priznavanje diploma.

„Usput rečeno, ni EU nije spreman"

Stadt-Anzeiger iz Kölna ocjenjuje da su u Berlinu primijećeni „tračci svjetla“, ali da ostaju veći problemi poput „etničkih sukoba, korupcije, siromaštva i izbjegličke rute iz Sirije i Afrike preko zapadnog Balkana."

To što Scholz i von der Leyen šire optimizam je „ritual u ovom mučnom procesu“, komentira list, podsjećajući da zemlje regije puna dva desetljeća čekaju na prijem u EU. I Berlinski proces postoji već deset godina.

„Ali, napredak je spor poput kornjače. Uvijek se iznova zemlje zapadnog Balkana odbijaju jer im je životni standard nizak, stanje demokracije sporno, a nacionalni konflikti među njima previše škakljivi. Usput rečeno, ni EU nije spreman", piše ovaj list.

Ocjenjuje se da, dok u Bruxellesu vlada načelo jednoglasnog odlučivanja, nitko neće proširiti krug članica s 27 na 33, primajući nove, komplicirane partnere.

„Tako je i dalje 3.500 vojnika NATO-a na Kosovu – zbog zaštite od Srbije. I nisu sve članice EU-a priznale Kosovo. Tako to ne može funkcionirati pod zajedničkim krovom EU-a."

Autor komentara zaključuje da je ipak dobro što je perspektiva pristupa Uniji i dalje otvorena. „Jer alternativa je da ove države slijede zov Rusije. To bi bila katastrofa za EU."

Realne alternative?

Berlinski Morgenpost piše, komentirajući „zabrinjavajuće stanje“ prije svega u Srbiji, da su zastarjele i promašene priče kako će perspektiva punopravnog članstva privući države regije funkcionalnoj demokraciji bez korupcije.

„Vrijeme je da obje strane zaigraju otvorenim kartama. Umjesto da rade na punopravnom članstvu, kao da grade čardak ni na nebu ni na zemlji, treba razviti realne alternative. Balkanskim državama valja ponuditi privilegirano partnerstvo sa sudjelovanjem na zajedničkom tržištu, ali bez prava glasa i punog političkog sudjelovanja u EU-u."

Od toga bi, piše berlinski list, obje strane ponešto dobile. „Inzistiranje na procesu proširenja, koji nakon desetljeća ne donosi uspjeh, samo će stvarati razočaranje i štetiti vjerodostojnosti EU-a", zaključuje se u tekstu.