NJEMAČKI ministar obrane Boris Pistorius pripisao je danas nedavna curenja informacija u njemačkoj vojsci o isporukama oružja Kijevu ozbiljnoj "individualnoj pogreški", pri čemu je jedan od časnika sudjelovao na sastanku preko "neslužbene veze".

"Prvi rezultati istrage o curenju pokazali su da sustavi komunikacije njemačke vojske nisu bili niti su kompromitirani", kazao je ministar na tiskovnoj konferenciji. 

Ustvrdio je da je komunikacijski sustav Bundeswehra općenito pouzdan te da "povjerenje" saveznika u Njemačku "ostaje neokrnjeno".

Jedan od sudionika, koji je bio u Singapuru, pristupio je videokonferenciji putem "neovlaštene veze, dakle gotovo otvorene veze", što je dovelo do curenja podataka.

"Neću žrtvovati svoje najbolje časnike"

Istovremeno se održavao aeromiting na kojem su sudjelovali i visoki časnici savezničkih europskih zemalja, što je, kako je rekao Pistorius, "blagoslovljeni kruh za ruske tajne službe". Pristup ruskih špijuna raspravi njemačkih časnika putem komercijalnog kanala Webex "bio je plod slučajnosti u kontekstu velikog prisluškivanja", kazao je.

Po riječima njemačkog ministra, riječ je o "ozbiljnoj pogrešci koja se nije smjela dogoditi", no po razini povjerljivosti problem je "savladiv". Pistorius je najavio ispitivanje cijelog slučaja, ali je ustvrdio da se u ovoj fazi "ne predviđaju pojedinačne posljedice".

"Neću igrati na ruku (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu žrtvujući svoje najbolje časnike", pojasnio je.

Rasprava o napadu na Krimski most

Emitiranje povjerljivog razgovora časnika njemačke vojske o vojnoj pomoći Kijevu u petak u Rusiji pretvorilo se u državnu aferu u Njemačkoj i izazvalo nelagodu među partnerima u zemlji.

Konkretno, raspravlja se o hipotezi isporuke Kijevu projektila dugog dometa Taurus, proizvedenih u Njemačkoj, iako je kancelar Olaf Scholz nedavno odbacio tu mogućnost.

U raspravi se također govori o mogućnosti napada raketama Taurus na Krimski most koji povezuje poluotok Kerč s ruskim teritorijem, pri čemu je jedan od časnika naglasio da bi bilo potrebno između 10 i 20 projektila da bi se srušio.

Rusija je jednostrano anektirala poluotok Krim 2014. godine.