CHRISTIAN Schwarz-Schilling, njemački političar koji je imenovan visokim predstavnikom za BiH od 2006. do 2007. godine, napisao je tekst za Deutsche Welle. U nastavku ga prenosimo u cijelosti:

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt ponovno je 1. srpnja iskoristio svoje ovlasti kako bi poništio dva neustavna zakona Skupštine Republike Srpske i pooštrio Kazneni zakon BiH.

Skupština Republike Srpske (RS), jednog od dva entiteta u BiH, s pretežno srpskim stanovništvom, ranije je usvojila zakon kojim se suspendiraju sve odluke Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj. Presude Ustavnog suda se u skladu s tim više ne bi trebale provoditi u Republici Srpskoj. Zakon je predložio Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji njeguje najbolje veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Ovaj zakon je najteže kršenje Ustava Bosne i Hercegovine i Daytonskog mirovnog sporazuma od završetka rata 1995. godine te je u skladu s tim izazvao veliku uznemirenost. Ne čudi što je međunarodna zajednica - američki State Department, EU, NATO i Ured visokog predstavnika (OHR) - odmah reagirala i najavila protumjere.

Nema više rata, terora i zločina

Prva je uslijedila od Christiana Schmidta, koji je odgovoran za nadzor Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan užasan rat u Bosni 1995. godine. Schmidt je 1. srpnja poništio dva zakona Skupštine Republike Srpske i izmijenio Kazneni zakon u BiH tako da za svakoga tko ospori ustavni poredak države prijeti kazna do pet godina zatvora. U skladu s tim jednako bi bili kažnjeni i oni koji ne poštuju odluke visokog predstavnika. To znači da javno tužiteljstvo u BiH ima čvrstu zakonsku osnovu i mora procesuirati i Dodika i druge počinitelje takvih djela. Hoće li se to provesti, drugo je pitanje.

Schmidt je u izvanrednom obraćanju novinarima jasno poručio kako su postupci Dodika i Parlamenta Republike Srpske izravno kršenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i Daytonskog mirovnog sporazuma. Podsjetio je da je mandat mirovnog sporazuma osigurati da se rat, teror i zločini poput onih koje su doživjeli ljudi Srebrenice i opsade Sarajeva nikada više ne ponove. Christian Schmidt pozvao je međunarodnu zajednicu da usmjeri nove sankcije protiv svih koji ciljano podrivaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

Ostvarenje nekadašnjih ratnih ciljeva

Nakon Schmidtove odluke Dodik je u konfuznom govoru 2. srpnja najavio da u sljedećem koraku Republika Srpska više neće priznavati Sud BiH, Tužiteljstvo i Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) BiH i da bi on, Dodik, mogao raspisati čak i referendum o statusu Republike Srpske do kraja godine, ako se pritisci na njega pojačaju. Uz to je rekao da također želi da se ojača entitetska granica između Republike Srpske i Federacije BiH.

Dodik je u svom govoru pokušao u igru ​​uvući i Srbiju i njezinog predsjednika Aleksandra Vučića, ali i sukob s Kosovom. To ne čudi. Nije tajna da se vodi borba za vlast između dva predsjednika – i naposljetku oko toga tko bi trebao voditi cijeli srpski narod u budućnosti. Tako je Dodik rekao da "Schmidtove odluke predstavljaju sinkronizirani napad na Republiku Srpsku, Srbiju i Aleksandra Vučića i mene". Ponovio je kako vjeruje u "ujedinjenje sa Srbijom", što bi zapravo značilo ispunjenje velikosrpskih ratnih ciljeva bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića.

Dosljedne sankcije

Predsjednik Vučić zasad se suzdržao od bilo kakvih izjava, samo je rekao da je vrlo zabrinut zbog onoga što se događa u Republici Srpskoj i da se boji da će međunarodna zajednica postupiti vrlo oštro.

Ekonomistica Jelena Trivić, politička miljenica predsjednika Vučića, koja je kao Dodikova protukandidatkinja pod sumnjivim okolnostima izgubila predsjedničke izbore u Republici Srpskoj u listopadu 2022., za neovisnu Face TV-Sarajevo je rekla: "Ja nisam za to da mi kao narod i Republika Srpska postanemo žrtva neodgovornog pojedinca u akciji koja se zove 'Kako da spasim svoje milijarde?'. Ipak to je ono što Dodik radi." Ona je upozorila: "Dodik prijeti cijeloj RS i narodu koji zbog njegovih neracionalnih odluka mora postati topovsko meso."

Sada je na potezu međunarodna zajednica. Ne smiju se praviti greške koje su se pravile dok sam ja bio visoki predstavnik, kada su me SAD spriječile da poduzmem mjere i pokažem Dodiku gdje su mu granice. Međunarodna zajednica ima sada puno mogućnosti sankcionirati Dodika. S tim što ove sankcije moraju biti dosljedno primjenjivane.

Mudro i odlučno djelovanje

Ne treba gubiti iz vida da je Dodik zapravo Putinova produžena ruka na Zapadnom Balkanu. Dodik poručuje da će ići do kraja jer drugog izbora nema. Upravo ova rečenica bi nas sve trebala protresti jer Dodik više nema što izgubiti. To ga čini vrlo opasnim.

Slažem se s glasovima neovisnih intelektualaca, koji su u članku za portal Slobodna Bosna rekli: "Odgovor na Dodikov puzajući državni udar mora biti konfrontacija, a ne kompromis i ustupci... Korištenje policijskih snaga, snaga misije EUFOR Althea ili upotreba tzv. over-the-horizon- NATO snaga, morali bi se hitno razmotriti, prije svega slanjem interventnih trupa na geostratešku najbitniju lokaciju Brčko Distrikt. Dodik neće stati dok ne bude zaustavljen."

Sada se mora postupiti vrlo mudro i s velikom odlučnošću. Međunarodna zajednica ne smije ponoviti greške iz devedesetih. Dodik ne smije započeti novi rat.