Foto: FAH, Index

U NOVOM mjesečnom istraživanju CRO Demoskop agencije Promocije plus, koje je provedeno u razdoblju između 01.-03. kolovoza, vidljiva je prednost Narodne koalicije u odnosu na HDZ s partnerima. Usto, smjena na vrhu HDZ-a vratila je kod dijela birača HDZ-a naklonost ovoj stranci. Zabilježen je blagi rast potpore Mostu i Živom zidu, ali i djelomični pad izborne potpore HSS-a.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom kolovoza, Narodna koalicija predvođena SDP-om bi bila relativni izborni pobjednik. Vrh ljestvice s rejtingom koalicija pripada koaliciji koju predvodi SDP-u s izborom od 34,4 posto, dok je na drugom mjestu s izborom od 26,4 posto HDZ s partnerima.

Most je na trećem mjestu s izborom od 10,4 posto, dok je Živi zid s partnerima četvrti sa 6,4 posto izbora. Koalicija Stranke BM 365 i Reformista je zabilježila izbor od 2,1 posto, dok je lijeva koalicija (Laburisti, Orah, Naprijed Hrvatska) zabilježila izbornu potporu od 1,7 posto. Regionalne liste (koalicija oko IDS-a, HDSSB) su na 1,4 posto, a koalicija pravaških stranaka, te Pametno s 1,2 posto izborne potpore. Ostale stranke i liste bilježe skupni izbor od 2,1 posto, uz 11,5 posto neodlučnih. Svakako je važno napomenuti kako su preferencije koalicija utvrđivane na temelju dostupnih infromacija o izgledu koalicija prije početka provođenja istraživanja (odnosno na 1. kolovoza).

SDP popularniji od HDZ-a

Na ljestvici sa stranačkim preferencijama vodi SDP s izborom od 29,6 posto (što je za 2,2 postotna boda manje od rezultata stranke u srpnju kad je potpora iznosila 31,8%, odnosno vrlo slična onoj prije eskalacije političke krize u zemlji kad je iznosila 29,2% izbora). HDZ je smanjio razliku na ovoj ljestvici i sada bilježi izbor od 26,0 posto (prije mjesec dana, odnosno u vrhuncu političke krize potpora je bila 22,7%).

U ovomjesečnom se istraživanju Most učvrstio na trećem mjestu s izborom od 10,5% što je porast od 0,7 postotnih bodova u odnosu na rezultate iz srpnja (kad je zabilježena izborna podrška od 9,8%). Živi zid je na četvrtom mjestu s izborom od 5,9% (prema 5,3% iz srpnja). Dvije su stranke s izborom potporom između 2 i 3 posto: HNS (2,9%) i HSS (2,1%). Pet se stranaka natiskalo na ljestvici izbora s podrškom između 1 i 2 posto: BM 365 (1,7%), HSP AS i HDSSB (po 1,2%), IDS i Pametno (po 1,1%). Između 0,5 i 1 posto izbora je sljedećih pet stranaka: Hrvatski laburisti i Orah (po 0,9%), HSU (0,8%), HSLS (0,7%) i NS Reformisti (0,5%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,4%, dok je 11,5% neodlučnih.

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara nalazi se hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar-Kitarović s izborom od 16,2 posto (prema 17,1 posto iz srpnja, odnosno 28,2% iz lanjskog kolovoza). Nitko, odnosno niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora bilježi izbor od 14,2 posto (prema 15,9 posto iz srpnja). Čelnik SDP-a Zoran Milanović je na trećem mjestu s izborom od 13,1% (prema 12,4% iz srpnja). Na četvrtom je mjestu novi predsjednik HDZ-a Andrej Plenković s izborom od 9,6 posto (prema 7,5% iz srpnja). Božo Petrov je peti s izborom od 6,0 posto (u srpnju 6,9 posto), a slijedi Ivan Sinčić izborom od 5,4 posto (u srpnju 5,2%). Među deset najpozitivnijih političara su još i Tihomir Orešković (5,4%), Tonino Picula (3,6%), Milan Bandić (3,4%) i Zlatko Hasanbegović (3,1%). Tako je među deset najpozitivnije ocijenjenih hrvatkih političara po dva iz SDP-a (Z. Milanović i T. Picula) i HDZ-a (A. Plenković i Z. Hasanbegović).

Milanović i Karamarko i dalje najnegativniji

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje drže Tomislav Karamarko i Zoran Milanović, ali s obrnutim tendencijama - smanjenje izbora T. Karamarka i povećanje izbora Z. Milanovića.  U ovomjesečnom istraživanju na prvom je mjestu bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko koji bilježi izbor od 31,6 posto (prema srpanjskih 39,5%). Njegov nekadašnji glavni konkurent i čelnik SDP-a Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 23,7 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 19,7%).

Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,1%), dok je Zlatko Hasanbegović na četvrtom mjestu s izborom od 6,3 posto (u srpnju 5%). Kolinda Grabar Kitarović je peta s izborom od 3,6 posto (u srpnju 2,7%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Božo Petrov (3,1%), Ivo Sanader (2,1%), Tihomir Orešković (1,3%), Milorad Pupovac (1,3%) i Vesna Pusić (1,0%).

Teme mjeseca

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca izdvojile su se dvije teme: raspuštanja Sabora/raspisivanje izbora što je najvažnija tema za 33,1 posto hrvatskih građanki i građana, te teroristički napadi u Francuskoj i Njemačkoj što je najvažnija tema za 26,3%. Još su se tri teme izdvojile s nešto višim izborom: izbor Andreja Plenkovića za novog predsjednika HDZ-a (9,4%), pokušaj državnog udara i čistke u Turskoj (7,4%) i ukidanje presude Alojziju Stepincu (6,7%). Pet je tema zabilježilo izbor između 1 i 3 posto: dobri ekonomski pokazatelji (2,9%), Europske studentske igre u Zagrebu i Rijeci (2,2%), ekonomska kriza u zemlji (1,9%), afera s bonusima u Hrvatskim šumama iz mandata T. Jakovine (1,2%), IBM otvara tehnički centar u Hrvatskoj (1,0%). Sve ostale teme i događaji bilježe manji izbor od 1 posto.

Smjer kretanja zemlje podupire svega 10,1 posto građanki/građana (u odnosu 6,8 posto u srpnju), dok ih 75,2 posto misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (u odnosu na 84,5 posto iz srpnja). Ne zna njih 14,7. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a (17,3%) i Mosta (16,4%). Glasači ostalih stranaka su znatno manje optimistični, odnosno izrazitije pesimistični.

Predsjednica republike je za svoj rad dobila trojku, odnosno 3,0 (prema srpanjskih 3,02). Najvišu ocjenu predsjednica bilježi među glasačima HDZ-a (4,19), Stranke BM 365 (3,61) i HSP AS (3,15). Najslabije ocjene zabilježene su među biračima SDP-a (2,42), HNS-a (2,34), HSU i IDS-a (2,25), Reformista (1,80) i Pametno (1,64).

*Istraživački projekt CRO-Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.

Istraživanje se provodi prva dva radna dana u mjesecu na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,7% uz razinu pouzdanosti od 95%.