Foto: Nikša Stipaničev/Cropix
Video: Vlada.hr

MINISTARSTVO financija na svojim je web stranicama pojasnilo izmjene koje će se napraviti u Zakonu o potrošačkom kreditiranju i Zakonu o kreditnim institucijama. Najveće novosti su da će ministar financija kontrolirati kamatne stopa na stambene kredite i da će se ograničiti dopušteni minusi po tekućem računu na visinu mjesečne plaće. Građani će imati godinu dana prijelaznog perioda za rezanje minusa u granice dopuštenog.

"Izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, u svrhu daljnje zaštite potrošača u kreditnim odnosima s vjerovnicima kod ugovaranja promjenjive kamatne stope, uvodi se mogućnost da ministar financija pobliže uredi način definiranja jasnih i poznatih parametara, moguće uzročno-posljedične veze kretanja parametara i visine promjenjive kamatne stope te razdoblja u kojima se razmatra donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope", objasnili su u Ministarstvu financija.

Linić građanima: Pomažemo vam, dug od tri plaće nikad nećete moći vratiti

"Vlada Republike Hrvatske pripremila je program kako pomoći u saniranju teškog stanja dugovanja građana. Jedna od prvih mjera je kako regulirati svoje obveze prema državi i to je Zakon o reprogramu obveza građana prema državi. To je jedno. Na portalima Ministarstva financija možete vidjet nešto drugo, a to je dokument po kojem više ne dozvoljavamo nikome, ni jednoj banci, neovisno o tome što su građani ispotpisivali pljenidbu stopostotne plaće. Jedna trećina plaće, jedna trećina mirovine uvijek mora ostati za život građana. To je druga mjera kojom smo zaustavili građane koji su potpisivali svašta i banke koje su to odobravale. Treće, počeli smo razgovore oko potrošačkih kredita gdje smo utvrdili da više nećemo dozvoliti enormne kamate na stambene kredite pa je kompromis između Narodne banke i ministarstva financija da ministar može ograničiti rast kamata, što znači da ćemo kontrolirati svakoga tko misli na račun stambenih kredita zarađivati izvan nečega što nije normalno. I ono četvrto, želimo kontrolirati i kamate na potrošačke kredite, a to znači, želimo zaustaviti najskuplje kredite, a to su minusi na tekućem računu i to je razlog zašto smatramo da to treba ograničiti. Sve treba prebacivati na potrošačke kredite, koji imaju barem 3 posto manju kamatu od kamate na minus na tekućem računu. Prema tome, Vlada RH ocijenila je da trebamo staviti pod kontrolu izdatke građana za financiranje svima ograničiti neosnovanu zaradu na potrošnji građana. Ono što je za mene iznenađenje paniku koju netko diže, a to je da je to dodatni udar na građane. To samo pokazuje koliki su protivnici Vladi RH u onom dijelu kada ih mi želimo zaustaviti u prekomjernim zaradama. Jer sve to je izašlo s njihove strane, naslovi, polazim da dolaze s njihove strane. Prema tome, građanima vrlo jasno, nitko ih neće potjerati da plate svoje minuse odjednom. Samo ćemo ih pretvoriti u kredite koji će sigurno imati manju kamatu nego što su minusi na tekućim računima. I to je ono što Vlada i želi, da im uštedi kunu za kamatu. Prema tome, mjera koja ide u korist građana, ali očito da ima puno onih kojima te mjere smetaju. I to je razlog zašto šire i viču lažu, a to je da je to udar na standard građana. Ako plaća manju kamatu i ako plate manji iznos kamata, onda je to sigurno u korist njihovih kućnih budžeta", poručio je Linić.

Hoćete li ograničiti minus na jednu plaću, kao što mediji spekuliraju? Stambeni krediti - koji je model ograničavanja rasta kamatnih stopa, odnosno što ćete pokušati zabraniti ili ukinuti?

"Ulazimo u detalje od kojih smo daleko. Prema tome, ovo su tek prvi razgovori nas, bankarskog sustava i Narodne banke i vidimo koliki su otpori onih koji su do sad zarađivali na građanima. Bit će tu još dugo, dugo priča i rasprava, jer zakoni još nisu ni krenuli u proceduru. ono što možemo reći, to je da kamata na stambene kredite neće rasti, onako kako to banke ocjenjuju ili kako banke ugovaraju. Jednostavno, Vlada RH će ih nastojati kontrolirati. To se uspijeva u Europi, pa će se uspijevati i u RH. A sve ovisi o politikama banaka i onda kontra mjerama Vlade RH. Naravno da nećemo dozvoliti rast iznad neke stope, u ovom trenutku to je 5 posto, koliko će to biti sutra, ako RH bude imala niži negativni rejting, ako uspijemo jednostavno osigurati bolje financiranje, sigurno da će to biti i manja stopa u pitanju i zato nismo išli na zakonski definirano, nego pravo Vlade da svojim politikama definira tu kamatnu stopu i koja treba biti u zaštiti građana, a ne u zaštiti kreditora. I mi želimo da tekući račun građana ne bude opterećen s više od jednom plaćom, a to znači da sve drugo mora biti dogovoreno s ugovorima o kreditu, koji sigurno tada imaju manju kamatu. Ocjenjujemo da je to jedan minus. Banke žele daleko veći iznos, banke žele daleko veću zaradu, banke žele daleko veću kamatu. Banke pričaju o tome da je jednostavno zato sloboda tržišta, a očito moj posao bi bio da učim građane da se ne mogu zaduživati za tri mjesečne plaće i da to nikad više neće vratiti. Očito da Vlada ima mjere i mi ćemo građanima pomoći u tom dijelu. Ali pomoći ćemo ograničavajući ih u tom dijelu da im banke naplaćuju najveću kamatu. Najveća kamata je na tekućem računu. Prošlu godinu smo već promijenili Zakon o potrošačkim kreditima i metnuli ograničenje od 12 posto. Sad vidimo da je i to previše. Zato pokušavamo sve preusmjeriti na razinu potrošačkih kredita koji sigurno trebaju bit manji. Hoće li banke u tom sudjelovati i financirat građane uz nižu kamatu pokazat će oni, a ja smatram da će njihov interes biti da prate građane, ali naravno kroz nižu kamatu. Prema tome, bitka za nižu kamatu prema građanima je osnovni cilj Vlade sa svim ovim mjerama", poručuje Linić.

Kroz koji zakon?

"Dva su zakona. Zakon o kreditnim institucijama i Zakon o potrošačkim kreditima", odgovara Linić.
 
Znači neće građani morat vratit to u roku od godinu dana?

"Osnovno je što vam velim. U godinu dana građani će svoje minuse pretvoriti u redovne kredite s manjom kamatom. To je cilj Vlade RH. A ne da imamo prekoračenja, da imamo velike minuse, uz najveću kamatu i neizvjesnost kako vratiti. Građanima će se dati godinu dana da minuse pretvore u redovne kreditne obveze bez zateznih kamata, bez visokih kamata", kaže Linić.

A naknada troškova? Spominje se da će banke to upotrijebiti da dođu na isto?

"Hvala na sugestiji, nećemo im dozvoliti nikakve naknade troškova kod pretvaranja minusa u potrošačke kredite. Ali kao što vidite, galamu dižu oni koji su dosad zarađivali na građanima. Pa sada od straha da će dobit manju zaradu prijete i s troškovima. To samo znači da Vlada RH mora paziti na te odnose između građana i bankarskog sustava. Neće moći obračunavati troškove kod pretvaranja minusa u kredite. To im nećemo dozvoliti. Amen! Valjda se razumijemo", kaže ministar

Imate potporu HNB-a?

"Ne. Zakone donosi Vlada na prijedlog ministarstva. Narodna banka se bavi reguliranjem banaka i njihovih sigurnosti i čuvanja novca i njihovih plasmana. Ovo je posao Vlade RH. Suglasnost Narodne banke imamo, jer to jesu naša prava, al očito poslovno bankarstvo se zabrinulo jer vide da ćemo itekako se ozbiljno postaviti u zaštiti građana. I samo neka galame, ali Vlada nosi svoj teret odgovornosti i želimo ga imati. Neće se moći više tek tako lako uzimati novac od građana", navodi Linić.

Linić će određivati kamatne stope na stambene kredite

Nadalje, uvodi se mogućnost da ministar financija pravilnikom propiše najvišu dopuštenu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite kao i metodu izračuna kamata na stambene kredite čime se stambenim kreditima daje poseban status, a građanima dodatna zaštita od prekomjernog rasta kamatne stope.

"Ovakve su izmjene potaknute teškim položajem građana (potrošača) u kreditnim odnosima s vjerovnicima, posebice u onim kreditnim odnosima kojima rješavaju svoja temeljna egzistencijalna pitanja (stambene potrebe)", kažu u Ministarstvu.

Limitira se visina dozvoljenog minusa na tekućim računima građana?

Izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju ograničit će se i visina dopuštenog minusa po tekućem računu. On više neće moći biti viši od mjesečne plaće.

"Što se tiče uvođenja ograničenja visine dopuštenog prekoračenja po tekućem računu, koje ne smije prelaziti visinu prosječnog mjesečnog priljeva na taj račun tijekom posljednjih šest mjeseci, ovom se izmjenom sprečava prekomjerna zaduženost građana slijedom odobrenih prekoračenja po tekućim računima, posebice imajući u vidu da je kamata koju banke obračunavaju na minuse po tekućem računu uglavnom tek neznatno niža od zakonski dopuštene maksimalne granice.

Građani će imati godinu dana prijelaznog perioda (od dana stupanja na snagu Zakona) za svođenje minusa po tekućem računu u granice dopuštenog (na razinu prosječnog mjesečnog priljeva)", stoji u objašnjenju Ministarstva financija.

Građani zabrinuti zbog najava rezanja minusa po tekućem računu

Građani su zaduženi - to u Hrvatskoj nije nikakva novost. Ako se uzmu samo dopušteni minusi na tekućim računima onda je bilanca ovakva - krajem prosinca prošle godine krediti putem minusa iznosili su 7,2 milijarde kuna, a u odnosu na godinu ranije porasli su za 4,1 posto. Građani su u prosjeku zaduženi tri do četiri tisuće kuna, a banke na minusima godišnje zarade 790 milijuna kuna. Upravo zbog takvog stanja, ali i zbog toga što je kamata za minuse "tek neznatno niža od zakonski dopuštene maksimalne granice", kako je u priopćenju navelo Ministarstvo, resorni ministar planira izmijeniti Zakon koji to regulira .

Vijest kako ministar financija Slavko Linić razmišlja o "kresanju" minusa s prosječne tri na jednu plaću uznemirila je građane, ali i banke. I dok građani Liniću poručuju da izravno udara na ionako oslabljeni standard, banke smatraju da se same mogu brinuti o svojim klijentima te da su ovakvi zakonski prijedlozi suvišni.

Građani uopće nisu zadovoljni. Past će im, kažu, ionako oslabljeni standard:

"Vladajući i oporba su davno uništili srednjeg čovjeka, to jest čovjeka".

"Pitala bi gospodina Linića bi li on išao u minus kad bi bio na plaći od 2-3 tisuće kuna. Ja sigurno ne bih išla u minus od dvije plaće ako bi imala plaću kao i oni".

Građani koji su iz ovih ili onih razloga u minusu u visini tri plaće, morat će dići kredit da pokriju minus. A neki zbog kredita koje već imaju to neće moći učiniti.

Šuker: Nitko ne ide u minus zato što želi

"Postavlja se pitanje kako to Ministarstvo financija namjerava riješiti s poslovnim bankama", komentar je HDZ-ovog Ivana Šukera na ideju ograničavanja tekućih minusa građana na iznos mjesečne plaće.

"Poslovne banke su te koje moraju skinuti kamate, a nikakvo zakonsko rješenje nažalost neće pomoći građanima koji nemaju čime platiti svoje svakodnevne obveze, oni će tražiti drugi prostor da mogu preživjeti. To je činjenica od koje ova Vlada ne može pobjeći", rekao je Šuker.

"Na takav način, nažalost, hrvatskim građanima onemogućavaju da dođu u taj minus i da si riješe neke životne probleme. Budite sigurni da nitko ne ide u minus s tako visokim kamatama zato što želi, nego zato što ga je život prisilio. Vlada na ovaj način želi oprati ruke od svoje loše politike i porezne presije i na neki drugi način jednostavno baciti kost, da tako kažem, da se raspravlja o tome", izjavio je Šuker.

Bohaček: Zakonsko reguliranje minusa je suvišno

Direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček smatra da je reguliranje minusa Zakonom suvišno. Kaže da je HUB tek prošli tjedan dobio na mišljenje prijedlog izmjena Zakona i nije sudjelovao u raspravi. Podsjeća da HUB i sve banke već godinama napominju da je minus na tekućem računima najskuplji oblik kreditiranja.

"S te strane ima logike da se skuplji krediti ne uzimaju, međutim nema potrebe da se to propisuje Zakonom. To je dio financijske pismenosti, da građani shvate da postoje drugi načini i da im se osmisle neki drugi kreditni proizvodi koji mogu nadomjestiti minuse. U njih se može ići dobrovoljno, bez utjecanja na postojeće ugovore i stvari koje građanima odgovaraju. Ovako se ograničava sloboda građanima da biraju bankovnu uslugu koja njima najbolje odgovara", rekao je Bohaček za Media servis.

Bohaček podsjeća i da banke uvijek procjenjuju kreditne rizike i mijenjaju minuse, a istodobno i građani mogu tražiti da im se minus smanji. Stoga ovakve najave smatra suvišnima i poziva Ministarstvo financija da sjednu za stol i pronađu zajednički jezik.

"Ako misle da postoje neki problemi, idemo zajednički naći rješenje koje bi zadovoljilo sve strane. Ovako, sigurno da je građanima najzgodnije imati taj minus i koristiti ga po potrebi, tako da vjerojatno niti oni neće biti zadovoljni ako im se to pravo ograniči', smatra Bohaček.

Kako su u Ministarstvu financija naveli, izmjenama Zakona uvodi se i mogućnost da ministar financija pravilnikom propiše najvišu dopuštenu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite, kao i metodu izračuna kamata na stambene kredite, čime se stambenim kreditima daje poseban status, a građanima dodatna zaštita od prekomjernog rasta kamatne stope. Bohaček kaže da za to nema potrebe jer je postojeći Zakon strog i dobro definiran.

"Izmjene Zakona o kreditnim institucijama i Zakon o potrošačkom kreditiranju vrlo su jasno definirali kako se mogu mijenjati kamatne stope. To je jedan od strožih načina reguliranja. Banke već od početka ove godine moraju objaviti parametre koji utječu na mijenjanje kamatne stope, način njihovog izračuna i bitna stvar koju Zakon propisuje jest da nema parametara koji se mogu mijenjati voljom jedne ugovorne strane. Na taj način je sve potpuno jasno i potpuno transparentno", zaključuje Bohaček.

Oporba o minusu: Građanima će biti onemogućeno da pristojno žive

HDSSB-ov Zoran Vinković smatra da ovaj potez nije u ovlasti Ministarstva financija već u ovlasti poslovnih banaka, koje određuju koliko građani mogu u minus.

"Druga je stvar možda da Linić prije svega, ima povjerenja ne samo u strane, nego i hrvatske banke. To je vjerojatno važnija stvar. Očigledno bi onda u ovoj državi mogli živjeti samo ministri i zastupnici, koji imaju redovnu plaću, za razliku od građana koji tu plaću, ionako malu, ne dobiju svaki mjesec", rekao je Vinković.

Smatra da, ako ovaj prijedlog prođe, građane čeka još teža sudbina.

"Mislim da bi ti građani odmah mogli pokucati na vrata centara za socijalnu skrb i jedinica lokalne samouprave. To je već danas česta pojava, zahvaljujući cijenama plina i struja koje divljaju, svih onih cijena koje su vezane za kućne potrepštine - kruha, mesa, mlijeka, ulja i svega ostalog. To bi praktički bila jedna tužna slika Hrvatske", upozorio je Vinković.

"Dobar broj građana živi od minusa do minusa i ako se to ograniči, dobrom će broju građana biti onemogućeno da normalno i pristojno žive", istaknuo je Laburist Nikola Vuljanić.

"Mislim da nije trenutak za poticanje tako nečega. Zašto se sve te ograničavajuće mjere uvijek svode samo, i isključivo na to kako ograničiti trošenje i pristojan život onima koji imaju najmanje. Nikad se ne kreće od vrha, uvijek se kreće od dna. Mislim da to nije dobra tehnika", kazao je Vuljanić.