VJEROJATNO od kada postoje civilizacije na Zemlji, čovječanstvo razmišlja o postojanju bića koja dolaze s drugih planeta ili dalekih zvijezda. U znanstvenom smislu, za takvim vrstama, odnosno izvanzemaljcima, tragamo već desetljećima, a sada su znanstvenici osmislili eksperiment koji će nam olakšati tu potragu.

Mnogi astrobiolozi sve su većeg uvjerenja da i u našem Sunčevom sustavu postoji izvanzemaljski život, no pritom manje nade polažu u egzistenciju neke izrazito razvijene civilizacije, a više u postojanje jednostavnijih oblika života na drugim planetima.

Aminokiseline - znak života

Neki znanstvenici tako vjeruju, piše New Scientist, kako su ključan faktor u pronalasku takvih izvanzemaljskih formi - aminokiseline. Naime, podzemni oceani ledenih mjeseca Europe i Encelada vjerojatno sadrže prepoznatljive aminokiseline koje bi mogle biti bio-znakovi života na tim satelitima.

Problem je u tome što aminokiseline mogu nastati i geološkim procesima pa je za astrobiologe od velike važnosti shvatiti što ih točno uzrokuje, odnosno od kuda (ili čega) one dolaze.

Jednostavan eksperiment

Astrobiolog Ngoc Truong sa Sveučilišta Cornell smatra da je prvo potrebno isključiti aminokiseline nastale pri formaciji Sunčevog sustava.

"Aminokiseline su građevni materijali proteina, odnosno glavni kemijski sastav života kakvog poznajemo", rekao je Truong.

"No htio sam vidjeti mogu li aminokiseline iz oceana Europe zapravo biti relikvije davnog procesa sinteze", dodao je.

“Mlade“ aminokiseline

Truong i njegovi kolege sproveli su laboratorijske pokuse u kojima su uočili da određene aminokiseline, osobito asparaginska kiselina i treonin, mogu biti prisutne u toplim, hidrotermalno aktivnim oceanima ledenih mjeseca, poput nama daleke Europe, ako su nastale unutar posljednjih milijun godina.

To znači da bi pronalazak tih vrsta aminokiselina sugerirao njihov nedavan nastanak, kozmički gledano, odnosno ukazao bi na to da one ne potječu iz doba stvaranja Sunčevog sustava, koji je nastao prije otprilike 4,6 milijardi godina.

Lakše će tragati za izvanzemaljskim životom

"Radi se o vrlo uzbudljivom istraživanju jer nam ono pomaže shvatiti koje bioznakove trebamo tražiti prilikom budućih misija na Encelad ili Europu kada ćemo tamo tragati za životom", rekla je astrofizičarka Morgan Cable iz NASA-inog instituta Jet Propulsion Laboratory.

Misije koje će tražiti život na Europi, mjesecu divovskog planeta Jupitera, nisu daleka znanstvena fantastika. NASA ih planira sprovesti unutar sljedećih par godina. Tako bi se 2023. trebala lansirati letjelica kojom će se moći tragati za aminokiselinama na tom ledenom svijetu.

NASA: Misija Europa

Misija Europa Clipper bit će prva detaljna studija oceanskog svijeta izvan Zemlje, piše NASA. Na Jupiterovom mjesecu Europi, koji je nešto manji od našeg Mjeseca, vjerojatno postoji tekući ocean ispod njegove smrznute kore, zbog čega je on primamljiv objekt svim znanstvenicima koji tragaju za izvanzemaljskim životom.

Letjelica će koristiti dva masena spektrometra, odnosno instrumente koji analiziraju molekule na temelju njihove mase. Njima će proučavati gejzire koji iz Europinog podzemnog oceana izbacuju ogromne količine vode.

Na Europa Clipperu nalazit će se i magnetometar koji će analizirati magnetsko polje Europe, pomažući time znanstvenicima da potvrde postojanje oceana na tom satelitu, kao i da odrede njegovu slanost i dubinu. Pomoću tog instrumenta, astrofizičari će pokušati odrediti i debljinu ledene kore.

Krug oko Jupitera svaka dva tjedna

Letjelica bi trebala napraviti krug oko Jupitera svaka dva tjedna, zbog čega će imati mnogo prilika za proučavanje Europe. Tijekom svakog preleta, snimat će slike visoke rezolucije ledene površine tog mjeseca, istražiti njegov sastav i strukturu njegove ledene kore.

No otkrivanje aminokiselina na Europi ne bi automatski značilo da u njenim oceanima ima života. Osim aminokiselina nastalih prilikom stvaranja Sunčevog sustava, znanstvenici bi morali eliminirati i one koje su nastale drugim geološkim procesima, poput interakcije vode i minerala.

"No ako ih tamo nađemo, to će zaista biti uvjerljiv razlog da se ponovno vratimo i kopamo još dublje", rekla je astrofizičarka Cable koja sudjeluje u projektu Europa Clipper.