MINISTARSTVO znanosti i obrazovanja odabralo je 64 osnovne škole koje će od ove jeseni sudjelovati u četverogodišnjem eksperimentalnom programu cjelodnevne škole, a najviše ih dolazi iz Osječko-baranjske županije, njih 13.

Prema podacima Ministarstva, na javni poziv prijavilo se 68 matičnih osnovnih škola, odnosno zajedno s područnim školama koje neke od njih imaju, ukupno 183. Najviše njih i prijavilo se u Osječko-baranjskoj županiji, no nijedna se nije prijavila iz Istarske županije.

MZO je danas objavio popis odabranih škola prema kojem će najviše škola u eksperimentalnom programu sudjelovati iz Osječko-baranjske županije,  njih 13, a slijedi Vukovarsko-srijemska županija sa šest škola.

Po pet škola sudjelovat će iz Požeško-slavonske, Splitsko-dalmatinske i Sisačko-moslavačke županije, po četiri škole iz Karlovačke, Virovitičko-podravske i Varaždinske županije te po tri škole iz Koprivničko-križevačke županije. Iz Dubrovačko-neretvanske, Krapinsko-zagorske, Ličko-senjske te Bjelovarsko-bilogorske županije sudjelovat će po dvije škole.

Po jedna škola sudjelovat će iz Grada Zagreba, Međimurske, Primorsko-goranske, Šibensko-kninske, Zadarske, Zagrebačke te Brodsko-posavske županije.

Kako će izgledati cjelodnevna nastava?

U školama koje će ući u eksperiment cjelodnevne škole umjesto Prirode i društva slušat će se Prirodoslovlje dvaput tjedno do šestog razreda te Društvo i zajednicu jedanput tjedno do četvrtog razreda, stoji u nacrtu kurikuluma koji je resorno Ministarstvo uputilo u e-savjetovanje.

Naime, Priroda i društvo podijelit će se na ta dva nova multidisciplinarna predmeta, a uz njih će učenici u eksperimentalnim školama od jeseni, kada kreće taj projekt, slušati još nekoliko novih predmeta - Svijet i ja, Informacijske i digitalne kompetencije te Praktične vještine.

Obilježja reljefa i voda zavičaja, tradicijske regije i županije te prirodnogeografskih regija Hrvatske, ali i životni uvjeti, međudjelovanja živih bića i životnih uvjeta, poremećaji ravnoteže u prirodi, zaštita prirode i prirodne baštine, kao i prirodni ciklusi temelj su poučavanja nastavnih predmeta Prirodoslovlje i Društvo i zajednica, stoji u nacrtu kurikuluma Prirodoslovlje.

Prirodoslovlje 70 sati godišnje

Predmet Prirodoslovlje, koji integrira spoznaje biologije, fizike, kemije i fizičke geografije, izvodit će se ukupno 70 sati godišnje.

Svrha učenja tog nastavnog predmeta je, kako je istaknuto, razumijevanje svijeta u kojem živimo, važnosti raznolikosti koje ga čine održivom cjelinom, obrazaca koji omogućavaju životne procese i nužnosti energije za funkcioniranje svih procesa na Zemlji.

Kurikulum Prirodoslovlja organiziran je u tri makrokoncepta (područja) koji su međusobno prožimaju i nadopunjuju: Organiziranost prirode, Procesi i međudjelovanja te Energija. 

U makrokonceptu Organiziranost prirode objašnjava se ustrojstvo prirode kako bi učenici razumjeli da u svim njenim dijelovima postoji sklad i red, ističe se u nacrtu.

Osnovne zakonitosti prirode moguće je objasniti samo uz proučavanje prirodnih pojava i procesa koje povezuju neživu i živu prirodu, a koji se objašnjavaju kao dio makrokoncepta Procesi i međudjelovanja.

Sve u prirodi pokreće energija, koja uvjetuje i njenu organiziranost, pa se spoznaje iz makrokoncepta Energija povezuju s procesima i međudjelovanjima koji se odvijaju unutar ustrojstvenih razina i među njima.

Društvo i zajednica 35 sati godišnje

Za predmet Društvo i zajednica predviđeno je, prema nacrtu kurikuluma koji je u savjetovanju do 23. svibnja, ukupno 35 sati godišnje. Predmetnim kurikulumom obuhvaćena su tri ključna koncepta: Društvo i zajednica u prostoru, Društvo i zajednica u vremenu te Pojedinac u društvu i zajednici. 

Koncept Društvo i zajednica u prostoru pridonosi, kako je navedeno u nacrtu kurikuluma, razvoju prostornoga mišljenja, a time i stjecanju temeljnih kompetencija potrebnih za život i snalaženje u prostoru te za organizaciju prostora.

Konceptom Društvo i zajednica u vremenu učenik stječe kompetencije važne za snalaženje u vremenu i organizaciju određenih vremenskih intervala te za razumijevanje društvenih događanja u prošlosti i sadašnjosti.

Treći koncept Pojedinac u društvu i zajednici usmjeren je prije svega na razumijevanje uloge pojedinca u društvu i zajednici, njihove međuovisnosti i međusobnih utjecaja.