Odgođeno važno Putinovo TV obraćanje, poznat novi termin. Kadirov žestoko zaprijetio
DONOSIMO najnovije informacije o ratu u Ukrajini.
Ključne informacije
- Ruski predsjednik Vladimir Putin se trebao obratiti naciji i govoriti o najavljenim referendumima u okupiranim teritorijima Ukrajine o pripojenju Rusiji. No, nakon par sati čekanja obraćanje je, objavili su Putinovi propagandisti, odgođeno za sutra
- Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kaže da je najava referenduma "eskalacija rata" u Ukrajini
- Ukrajina poručuje da će ruski referendumi, budu li održani, uništiti svaku šansu za pregovore
- Referendumi su najavljeni i u dijelu Hersona i Zaporižje
- Separatisti u Luhansku i Donjecku najavili referendum o odcjepljenju između 23. i 27. rujna
- Medvedev traži hitne referendume u separatističkim pokrajinama
- Ukrajinci su zauzeli selo u regiji Luhansk
- Erdogan kaže da mu je Putin dao naslutiti da je spreman da rat što prije završi
- Ukrajina: Ekshumirano 146 tijela iz masovne grobnice u Izjumu. Postoje tragovi mučenja
PREDSJEDNICA Europske komisije Ursula von der Leyen kritizirala je planove Moskve da održi referendume u okupiranim dijelovima Ukrajine, ocijenivši to kao jasno kršenje Povelje Ujedinjenih naroda.
>> Opširnije
ČEČENSKI vođa Ramzan Kadirov najavio je novu taktiku ruskih snaga u ratu protiv Ukrajine.
>> Opširnije
VLADIMIR Putin se stjerao u kut u Ukrajini. I na temelju prijašnjeg iskustva, ruski lider spreman je riskirati nuklearni rat radije nego priznati poraz, piše Guardian.
>> Opširnije
Američki glavni državni odvjetnik sastao se s najvišim tužiteljem Ukrajine i dvojac se složio da će pojačati suradnju na procesuiranju odgovornih za ratne zločine u Ukrajini.
Merrick Garland i generalni tužitelj Ukrajine Andrij Kostin razgovarali su o naporima koji se ulažu kako bi se počinitelji zločina nakon ruske invazije priveli pravdi te su potpisali memorandum o razumijevanju koji će olakšati tješnju suradnju, navodi se u izjavi američkog ministarstva pravosuđa.
Ukrajinska vojska objavila je da je danas srušila ruski avion i iransku dron-kamikazu koju koristi Rusija.
Zapovjedništvo ukrajinskih zračnih snaga priopćilo je da je ruski avion Su-25 oboren u Hersonskoj oblasti, dok je bespilotna letjelica Shahed-136 iranske proizvodnje uništena u Mikolajivskoj oblasti.
Ukrajinski guverner Zaporižje Oleksander Staruh objavio je da su ruske snage raketama zemlja-zrak S-300 napale sela Hrihorovka, Jilivka, Rične i Homištuvaha.
Zasad nema prijavljenih žrtava, prenosi Kyiv Independent.
Glavna ukrajinska tvrtka koja se bavi proizvodnjom oružja Ukroboronprom objavila je kako gradi tvornicu streljiva u suradnji s jednom NATO članicom.
Nije precizirala o kojoj se članici NATO-a radi s kojom je potpisala ugovor, ni na kojoj će se lokaciji nalaziti tvornica.
O naglo najavljenim referendumima o pripojenju Rusiji na okupiranim područjima Ukrajine oglasio se i kanadski premijer Justin Trudeau.
"Kanada odbacuje planirane ruske "referendume" u okupiranim regijama Ukrajine. Nećemo ih nikad priznati. To je eklatantno kršenje međunarodnog prava i daljnja eskalacija rata. To je neprihvatljivo", objavio je Trudeau na Twitteru.
Kao što smo već izvijestili, važno TV obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina, koje je trebalo biti emitirano večeras, odgođeno je za sutra. Ruski mediji javljaju da bi obraćanje trebalo biti emitirano u 7 ujutro po hrvatskom vremenu.
Rusko izdanje Forbesa citirao je dva izvora iz Kremlja koji su rekli da će Putinov govor biti emitiran "kad se Daleki istok probudi". I dalje nije jasno zašto je emitiranje obraćanja odgođeno.
Kako javlja Guardian, analitičari su sugerirali da bi Putin u govori mogao proglasiti djelomičnu mobilizaciju u Rusiji.
Nagle najave planiranog glasanja o aneksiji, koje dolaze od proruskih dužnosnika u okupiranim dijelovima Ukrajine, čine se koreografiranima te stižu u trenucima dok ukrajinske snage nastavljaju oslobođati teritorije kod kontrolom ruskih snaga. To nije koincidencija, navodi BBC u mini-analizi najvažnijeg događaja dana - najave referenduma o pripojenju Rusiji na okupiranim teritorijima Ukrajine.
Ti takozvani referendumi, koji bi se trebali održati u dijelovima Rusije pod kontrolom Ukrajine, će gotovo sigurno proći onako kako to Moskva želi. Ni Ukrajina ni njezini zapadni saveznici ih neće priznati, a bilo koji pokušaj Rusije da formalno aneksira dijelove Ukrajine će dodati eskalirati rat koji traje gotovo sedam mjeseci, piše BBC-ev dopisnik iz Kijeva, Hugo Bachega.
Ukrajinski šef diplomacije Dmitro Kuleba rekao je da "lažni referendumi neće promijeniti ništa", a Mihajlo Podoljak, viši savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kaže da "Kremlj nastavlja izmišljati sedative za domaću javnost"
"Oružane snage Ukrajine mirno i metodički de-okupiraju teritorij i eliminiraju neprijatelje. Razlika je očita", rekao je Podoljak.
Ono što se sad događa u Ukrajini itekako posjeća na na način na koji je Putin anektirao Krim, ukrajinski polutok kojeg je Rusija napala 2014. godine. I tada je održan takozvani referendum koji nije međunarodno priznat, podsjeća BBC.
Najava referenduma će vrlo vjerojatno nagnati Ukrajinu da zatraži još više oružja od zapadnih saveznika i to vrlo brzo, zaključuje BBC u analizi.
Sergej Markov, ruski politolog i nekadašnji bliski savjetnik Vladimira Putina, rekao je da je predsjednikovo TV obraćanje odgođeno za sutra.
I Vladimir Solovjev, jedan od najpoznatijih Putinovih propagandista na prorežimskoj državnoj televiziji Rusija 1, na svom je Telegramu objavio "sutra". Sličnu informaciju objavilo je još nekoliko propagandista bliskih Kremlju.
Dopisnica ruskih novina Kommersant Elena Černenko iz Moskve navodi kako nije jasno kad će Putinovo TV obraćanje biti emitirano.
"Govor nije emitiran u 20 sati (po moskovskom vremenu, 19 po hrvatskom, op.a.) kad je bio najavljen i nije jasno kad će biti. Novinari akreditirani u Kremlju su prije pola sata pisali kako "čakju", ali ne čini se da će se danas išta dogoditi", navodi Elena Černenko na Twitteru.
PREMIJER Španjolske Pedro Sanchez kaže da Rusija nije u ratu samo s Ukrajinom nego i s cijelom EU. Poručio je da Rusija gubi rat.
>> Opširnije
"Današnji događaji u Rusiji bili su prilično dramatični čak i bez obraćanja Vladimira Putina", rekla je Diana Magnay, dopisnica Sky Newsa iz Moskve, komentirajući činjenicu da se Putin večeras trebao obratiti Rusima putem TV-a po prvi put od početka rata, ali njegovo obraćanje kasni dulje od dva sata i to bez ikakvog objašnjenja.
No, to nije jedini značajan današnji događaj, kaže Magnay.
"U ruskom parlamentu vidjeli smo raspravu o izmjenama kaznenog zakona u slučaju proglašenja ratnog stanja, rata ili mobilizacije. Dosad nijedna od tih riječi nije spominjana, a Kremlj je dosad konzistentno nijekao da razmišlja o mobilizaciji, ali danas je u državnom parlamentu odjednom krenula rasprava što čini u tom scenariju i kakav bi bio pravni okvir u slučaju da se Kremlj odluči na mobilizaciju, odnosno proglašenje rata", rekla je Magnay.
Zamjenica američkog šefa diplomacije Wendy Sherman izjavila je danas da su Rusi u Ukrajini "na izmaku snaga" i da su akcije Kremlja, uključujući podržavanje onoga što je opisala kao "lažne referendume" u nekim ukrajinskim regijama, očajnički potez predsjednika Vladimira Putina.
U intervjuu za MSNBC Sherman je rekla da postoji zabrinutost da će Putin "koristiti vrste oružja koje ne bi trebao", napominjući da već koristi opskrbu hranom kao oružje.
"Nadam se da razumije ono što je predsjednik rekao: 'Nemojte. Nemojte'", rekla je, referirajući se na upozorenje američkog predsjednika Joea Bidena o odmazdi Zapada ako Rusija upotrijebi kemijsko ili nuklearno oružje.
Umirovljeni britanski general Richard Shirreff rekao je da je odgoda emitiranja govora Vladimira Putina "prilično kaotična".
"Vidjeli smo da je najavljeno da će se emitirati u 8 sati po moskovskom vremenu. Upravo smo vidjeli tweet RT-a u kojem se kaže da se neće emitirati u 8 sati po moskovskom vremenu - a to je ionako sada prošlo", rekao je Shirreff pa dodao: "To mi, dakle, govori da postoji određena količina kaosa u Kremlju."
Komentirajući najavu referenduma o pripojenju Rusiji u okupiranim teritorijima Ukrajine, general je rekao: "Poanta za međunarodnu zajednicu, a posebice za NATO, jest da ne smijemo trepnuti, a kako je ukrajinski ministar vanjskih poslova jasno rekao, to je čin očajnika."
"Ako Rusija podigne glavu iznad grudobrana, NATO će je srušiti", rekao je.
Jedan od urednika njemačkog TAZ-a, Dominic Johnson, ima zanimljivu teoriju o najavljenom Putinovom obraćanju koje kasni već dulje od sat i pol.
"Putin je najavio obraćanje naciji, koje ne započinje, ali dok svi čekaju, oči svijeta su uprte u Moskvu i nikog nije briga za Opću skupštinu UN-a, na koju Putinu nije dozvoljeno otići. Trolanje na najvišoj razini", objavio je Johnson.
PREDSJEDNIK Srbije Aleksandar Vučić, koji će govoriti na skupštini UN-a u New Yorku, ocijenio je da je situacija još gora od toga kako ju je opisao šef UN-a.
>> Opširnije
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da ruski plan o održavanju "lažnih referenduma" u okupiranim dijelovima Ukrajine neće biti prihvaćen, također naglasivši da je to protivno međunarodnom pravu. Scholz je na marginama Opće skupštine UN-a rekao da Rusija mora povući svoju vojsku i da "Ukrajina ima pravo braniti integritet i suverenitet svoje države i demokracije".
"Podržavamo Ukrajinu u tome", kazao je njemački kancelar, a prenosi agencija dpa.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron referendume je nazvao novom provokacijom Rusije, kazavši da bi ta zamisao bila smiješna da nije toliko tragična.
Cijeli proces Marcon je nazvao parodijom te kazao da ta glasanja neće imati pravne posljedice i obećao je će Francuska nastaviti vojno pomagati Kijevu.
UKRAJINSKA zastava podignuta je na granici između regija Donjeck i Harkiv, objavio je na svom Telegram kanalu Pavlo Kirilenko, šef vojne administracije Donjecke oblasti.
>> Opširnije
Bilo je zakazano za 19 sati.
O najavi referenduma u okupiranim dijelovima Ukrajine oglasio se i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
"Lažni referendumi nemaju nikakav legitimitet i ne mijenjaju prirodu ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine. Ovo je nova eskalacija u Putinovom ratu. Međunarodna zajednica mora osuditi ovo eklatantno kršenje međunarodnog prava i pojačati podršku Ukrajini", napisao je Jens Stoltenberg.
Iako je bilo predviđeno da se Putin obrati naciji putem televizije u 19 sati, njegovo obraćanje kasni više od pola sata.
BILO kakvi referendumi o pridruživanju ukrajinskih teritorija Rusiji uništili bi svaki preostali prozor za pregovore Kijeva i Moskve, rekao je glasnogovornik Ureda ukrajinskog predsjednika.
>> Opširnije
Uskoro počinje Putinovo televizijsko obraćanje naciji, prvo takvo od početka rata u Ukrajini. Naciji bi se nakon Putina trebao obratiti i ruski ministar obrane Sergej Šojgu.
Pratite ga uživo na Indexu.
Bijela kuća odbacila je ruske planove za održavanje referenduma o pripojenju Rusiji u okupiranim dijelovima Ukrajine, poručivši da se Moskva možda odlučila na takav potez kako bi si olakšala regrutaciju vojnika u tim područjima nakon što je pretrpjela teške poraze na bojišnici.
Jake Sullivan, savjetnik Joea Bidena za nacionalnu sigurnost, nazvao je najavljene referendume "uvredom principima suvereniteta i teritorijalnog integriteta".
Govoreći o nagloj najavi održavanja referenduma o pripojenju Rusiji u okupiranim područjima Ukrajine, poljski predsjednik Andrzej Duda u UN-u je rekao da su "potpuno bezvrijedni".
Kasnije danas očekuje se i govor američkog predsjednika Joea Bidena u UN-u, koji bi trebao govoriti protiv ruskog rata u Ukrajini.
Ured ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog odgovorio je na naglu rusku najavu održavanja referenduma o pripojenju Rusiji u četiri okupirane regije - Donjecku, Luhansku, Zaporižji i Hersonu. Podsjetimo, radi se o oko 15% ukupnog teritorija Ukrajine.
"Naivna ucjena prijetnjama i horor pričama o 'referendumima', 'mobilizacija' onih koji se znaju boriti samo protiv djece i miroljubivih ljudi... Tako izgleda strah od poraza. Neprijatelj je u strahu i primitivno manipulira", objavio je na Telegramu Andrij Jermak, šef ureda Zelenskog.
"Ukrajina će riješiti ruski problem. Prijetnja može biti eliminirana samo silom", dodao je Jermak.
ZAVRŠIO je sastanak Milorada Dodika s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi. Navodno su razgovarali o dogovorenoj nogometnoj utakmici između BiH i Rusije koja će se održati u studenom.
>> Opširnije
Gari Kasparov, bivši svjetski šahovski prvak i žestoki kritičar Kremlja, na Twitteru je komentirao rusku najavu održavanja referenduma u okupiranim regijama Ukrajine.
"Kao što sam napisao 7. srpnja, daljnje ilegalne aneksije ukrajinskog teritorija su Putinova sljedeća očajnička eskalacija. Nakon što je uspješno blefirao pred Zapadom toliko dugo, nada se da će nazivanje okupiranih teritorija 'Rusijom' zastrašiti kukavice i pomoći onima koji mu podilaze", objavio je Kasparov.
RUSI su pretrpjeli brojne neuspjehe u Ukrajini. Što očekivati od Putina? Donosimo detaljnu analizu.
>> Opširnije
Mary Iljušina, novinarka Washington Posta koja prati Rusiju, navodi kako bi se ruski predsjednik Vladimir Putin u 19 sati (po hrvatskom vremenu) trebao obratiti naciji putem televizije. Iljušina prenosi informacije ruskih medija, koji su najavili Putinovo obraćanje vezano uz "zahtjeve za referendumima" koji, kako tvrdi Moskva, stižu iz ukrajinskih teritorija pod kontrolom ruskih snaga.
Nakon Putina javnosti bi se trebao obratiti i ruski ministar obrane Sergej Šojgu.
Posljednje Putinovo televizijsko obraćanje naciji bilo je 24. veljače, neposredno prije ruskog napada na Ukrajinu.
PREZADUŽENI njemački uvoznik plina Uniper objavio je danas da će mu vlada priteći u pomoć otkupom vlasničkog udjela finske elektroenergetske tvrtke Fortum, potvrdivši izvješća o nacionalizaciji.
>> Opširnije
ALEKSEJ NAVALNI, žestoki kritičar Kremlja koji je trenutno u zatvoru, na Twitteru je komentirao informaciju da Rusi šalju zatvorenike u borbe u Ukrajini. Usporedio je to s filmovima Suicide Squad.
>> Opširnije
Shaun Walker, novinar Guardiana koji pokriva središnju i istočnu Europu, smatra da će ruska nagla najava referenduma u okupiranim područjima Ukrajine dovesti samo do dodatne eskalacije sukoba u toj zemlji.
Walker je na Twitteru, naime, komentirao današnju izjavu bivšeg ruskog predsjednika i bliskog saveznika Vladimira Putina, Dmitrija Medvedeva, koji je reagirajući na vijest o referendumima napisao: "Invazija na ruski teritorij je zločin. Počinjenje takvog zločina će nam omogućiti da koristimo sve što imamo u samoobrani."
"Čini mi se da je najava referenduma ili pokušaj eskalacije sukoba ili pokušaj deeskalacije sukoba koji će završiti kao eskalacija jer nitko neće priznati rezultate referenduma, a naročito ne ukrajinska vojska", pojasnio je Walker.
BEN HODGES, umirovljeni američki general, tvrdi da je ruska crnomorska flota, osim podmornica, potpuno beskorisna. Naveo je da se ne usude približiti obali Ukrajine i da se skrivaju iza Krima.
>> Opširnije
Krajem kolovoza, nakon 14 dana na moru, pošiljka od 23.000 metričkih tona pšenice stigla je brodom MV Brave Commander na Rog Afrike kao podrška Svjetskom programu hrane Ujedinjenih naroda. Nakon što je Rusija blokirala ukrajinske crnomorske luke, UN i Turska pomogli su u postizanju dogovora za izvoz žita iz Ukrajine.
"Plovio je kroz ratnu zonu kao dio sveobuhvatne inicijative bez presedana da se više hrane i gnojiva izvuče iz Ukrajine i Rusije", rekao je glavni rajnik UN-a António Guterres.
"Taj brod je simbol onoga što svijet može postići kada djelujemo zajedno", dodao je.
Stigla je i reakcija Mihajla Podoljaka, savjetnika ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
"Rusi su odlučili asimetrično odgovoriti na ukrajinski protunapad. Misle da će ilegalni 'referendum' zaustaviti HIMARS-e (američke višecijevne bacače raketa, op.a.) i ukrajinske oružane snage. Želite li stvarno trošiti vrijeme koje vam treba za bijeg na novu predstavu? Pokušajte, bit će zanimljivo", napisao je Podoljak.
Novinska agencija RIA Novosti izvještava da će okupirani ukrajinski teritoriji Donjeck i Luhansk održati referendume o pridruživanju Ruskoj Federaciji od 23. do 27. rujna.
Čelnik Narodne Republike Donjeck Denis Pušilin obratio se Putinu: "Napaćeni narod Donbasa zaslužio je pravo biti dijelom Rusije, koju je oduvijek smatrao svojom domovinom. Molim vas da u slučaju pozitivne odluke o rezultatima referenduma, u što ne sumnjamo, razmotrite pitanje priključenja Narodne Republike Donjeck Ruskoj Federaciji što je prije moguće", stoji u poruci.
UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenskij objavio je snimku za koju tvrdi da prikazuje kako ruski projektili eksplodiraju u blizini nuklearne elektrane.
>> Opširnije
UKRAJINSKI šef diplomacije Dmitro Kuleba objavio je reakciju na separatističke pozive na održavanje naglih referenduma o pripojenju okupiranog područja na istoku i jugu Ukrajine Rusiji.
>> Opširnije
TRI kijevske podružnice lanca brze hrane McDonald's danas su ponovno otvorene prvi put od početka ruske invazije.
>> Opširnije
DIO ukrajinske regije Herson koji je pod ruskom kontrolom organizirat će referendum o pridruživanju Rusiji između 23. i 27. rujna, izvijestile su ruske novinske agencije pozivajući se na lokalne dužnosnike koje su postavili Rusi.
>> Opširnije
Dio ukrajinske regije Zaporižja koji je pod kontrolom Rusije mogao bi organizirati referendum za pridruživanje Rusiji u nadolazećim danima, izvijestila je novinska agencija RIA Novosti pozivajući se na lokalnog dužnosnika kojeg su postavili Rusi.
BIVŠI agent FSB-a i desni nacionalist Igor Girkin (Strelkov) objavio je svojim pratiteljima na Telegramu da bi Vladimir Putin mogao biti istjeran s vlasti zbog velikih ruskih gubitaka u Ukrajini.
>> Opširnije
Nedugo nakon što su samoproglašene Narodne Republike Luhansk i Donjeck objavile da će održati referendume o pridruživanju Ruskoj Federaciji, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ustvrdio je da su "ljudi tih teritorija oni koji trebaju odlučiti o svojoj sudbini". Prema Lavrovu, trenutna situacija pokazuje da građani Donbasa žele biti "gospodari svoje sudbine".
"Od samog početka specijalne vojne operacije i u razdoblju koje joj je prethodilo govorili smo da su ljudi tih teritorija oni koji trebaju odlučiti o svojoj sudbini", citira Lavrova državna novinska agencija RIA Novosti.
Ruski dužnosnici i dalje nazivaju invaziju na Ukrajinu "specijalnom vojnom operacijom".
Rusija i Ukrajina dogovorile su razmjenu 200 zarobljenika, rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
"Dvjesto zarobljenika bit će razmijenjeno prema dogovoru. Mislim da će se napraviti značajan korak naprijed", rekao je Erdogan.
Donji dom ruskog parlamenta koji je pod kontrolom Kremlja odobrio je zakon kojim se pooštravaju kazne za vojnike koji krše svoje dužnosti, u nastojanju da se poveća disciplina u redovima usred borbi u Ukrajini.
Amandmani na ruski Kazneni zakon, koje je brzo prihvatila Državna duma, uvode stroge kazne za nepoštivanje naredbi, dezerterstvo ili predaju neprijatelju. Zakon treba dobiti odobrenje gornjeg doma, a zatim ga treba potpisati predsjednik Vladimir Putin kako bi postao zakon. Radi se o formalnim koracima.
Prema novom zakonu, napuštanje vojne postrojbe tijekom razdoblja mobilizacije ili izvanrednog stanja bilo bi kažnjivo do 10 godina zatvora, u usporedbi s pet godina prema sadašnjem zakonu. Vojnici koji se dobrovoljno predaju neprijatelju također će se suočiti s kaznom zatvora do 10 godina, a oni osuđeni za pljačku mogli bi dobiti 15 godina.
Drugim amandmanom uvodi se zatvorska kazna do 10 godina za one koji odbiju ići u borbu ili odbiju naredbu časnika. Novi zakon uslijedio je nakon medijskih izvješća da su neki ruski vojnici u Ukrajini odbili ići u borbu i pokušali dati ostavku.
Turski zajmodavci Isbank i Denizbank objavili su da su obustavili plaćanja ruskom karticom Mir nakon američkih sankcija čelniku ruskog sustava kartičnog plaćanja Mir.
Washington je prošli tjedan proširio sankcije Rusiji na čelnika ruskog Nacionalnog sustava kartičnog plaćanja Mir. Ruska kartica bila je popularno sredstvo plaćanja desetaka tisuća ruskih turista koji su ove godine posjetili Tursku.
Karticu je do sada prihvaćalo pet turskih banaka, ali dvije su se u ponedjeljak odlučile na uzmak kako bi izbjegle financijsku unakrsnu vatru između Zapada i Rusije, u kontekstu nastojanja turske vlade da zastupa uravnoteženo diplomatsko stajalište, tumači Reuters.
Ruski Gazprom objavio je da će na tjedan dana obustaviti isporuke plina Kini cjevovodom Snaga Sibira zbog radova na održavanju. Gazpromov plin neće stizati u Kinu Snagom Sibira od 22. do 29. rujna.
Ruska kompanija podsjeća da, prema ugovoru s kineskim kupcem CNPC-om, plinovod održava dva puta godišnje, u proljeće i u jesen.
Putinov čovjek Andrej Guruljov, član odbora za obranu ruskog parlamenta i član ruske Dume, otvoreno je prijetio nuklearnim napadom Britaniji i Njemačkoj.
>> Opširnije
Separatisti u Luhansku i Donjecku, koje podržava Rusija, organizirat će referendum o pripajanju Rusiji između 23. i 27. rujna, izvijestili su u utorak ruski mediji pozivajući se na čelnike u lokalnim vlastima u dvjema odmetnutim ukrajinskim regijama.
Separatistički parlament u Luhansku koji podržava Rusija donio je zakon ranije u utorak u kojem se navode detalji predloženog glasovanja, prenijela je ruska agencija Tass.
Ruske snage preuzele su punu kontrolu nad regijom Luhansk u istočnoj Ukrajini ranije tijekom sukoba, ali su ukrajinski dužnosnici u ponedjeljak rekli da su ponovno zauzeli selo unutar teritorija na koji je "Luhanska Narodna Republika" polagala pravo.
Dužnosnici koje je imenovala Rusija u nekoliko regija Ukrajine koje su zauzele ruske snage pojačali su svoje napore da organiziraju glasovanje o pridruživanju Rusiji koordiniranim potezima.
Ruski dužnosnici kazali su da je tako glasanje stvar lokalnih dužnosnika i ljudi koji žive u regijama.
Ruski filozof i kremaljski ideolog Aleksandar Dugin objavio je prvi tekst nakon smrti svoje kćeri, Darje Dugine, koja je prije mjesec dana poginula u eksploziji automobila.
>> Opširnije
Vladimir Putin pohvalio je Aleksandra Vučića i srpsku politiku, pišu Novosti. Učinio je to na ceremoniji na kojoj su sudjelovali ambasadori stranih država.
>> Opširnije
Ruski dužnosnici u regiji Herson u Ukrajini odlučili su održati referendum o pripajanju Rusiji, tvrde izvješća.
Predsjednik ruskog parlamenta također je rekao da će podržati odluku građana ako glasaju za pridruživanje Rusiji.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev kaže da će referendumi o aneksiji planirani za ukrajinski teritorij pod ruskom kontrolom trajno promijeniti političku kartu regije.
>> Opširnije
Ukrajinska vojska objavila je da napada područja regije Luhansk gdje se ruske snage premještaju i postavljaju novu borbenu liniju nakon nedavnog povlačenja iz susjednog Harkiva.
Komentirajući dva nedavna napada, Glavni stožer vojske rekao je da su potvrdili ruske gubitke u napadu na grad Novoaidar u Lugansku, tvrdeći da je "uništeno i oštećeno oko 50 jedinica vojne opreme, kao i streljivo".
Osim toga, u blizini naselja Svatove, postrojbe Oružanih snaga gađale su područje na kojem je velika koncentracija neprijatelja, priopćili su. Kako kažu, stradalo je 70 posto ljudi koji su se nalazili u objektu.
Glavni stožer ukrajinske vojske također tvrdi da su problemi s ljudstvom među Rusima sve veći. Kažu da su Rusi pokušali mobilizirati 500 radnika iz jedne tvornice, ali da to nisu uspjeli. Nadalje, Ukrajinci navode da je stanovnicima Krima zabranjeno napuštati poluotok, osim ako imaju posebnu dozvolu. CNN ne može potvrditi tvrdnje.
Glavni stožer također je rekao da se ruske snage pokušavaju reorganizirati nakon nedavnih gubitaka. Glavni stožer potvrdio je novo granatiranje ruskih snaga u Donjecku i Zaporožju.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da je ključno da separatisti koje podržava Rusija u Ukrajini provedu referendume.
Medvedev je rekao da je službeno pripajanje regija Donjeck i Lugansk Rusiji vitalan korak u zaštiti njihovih interesa.
Dodao je da bi to moglo dodatno opravdati rusku upotrebu vojne sile da ih zaštiti.
"Referendumi u Donbasu su neophodni, ne samo za sustavnu zaštitu stanovnika LNR-a, DNR-a i drugih oslobođenih teritorija, već i za obnovu povijesne pravde", rekao je.
Ranije u rujnu, takozvani referendum u Hersonu odgođen je iz sigurnosnih razloga.
"Ovo se pauzira zbog sigurnosne situacije", rekao je Kirill Stremousov, zamjenik šefa administracije koju je imenovala Rusija.
Britanska premijerka Liz Truss će na summitu UN-a obećati da će sljedeće godine vojna pomoć Ukrajini biti na razini dosadašnjih 2.3 milijarde funti.
>> Opširnije
Mnoge zemlje teško će naći zamjenu za ograničenu ili blokiranu isporuku ruske nafte, a njezino poskupljenje prelit će se i na tržišta poljoprivrednih sirovina, upozorila je Banka za međunarodna poravnanja (BIS).
Temeljni je problem veliki tržišni udio ruske nafte, tumači BIS, podsjetivši da Rusija čini desetinu svjetskog izvoza.
Gubitak ruskih naftnih derivata bio bi veliki šok za globalno gospodarstvo, a malo je vjerojatno da bi drugi proizvođači imali dovoljno kapaciteta da nadoknade manjak, naglasila je banka u tromjesečnom izvješću, objavljenom u ponedjeljak.
Štoviše, ulaganja u istraživanje i eksploataciju novih naftnih bušotina još su uvijek na pretpandemijskoj razini, napominju. Problem je i plan sedam vodećih gospodarstava G7 o ograničavanju cijena ruske nafte koji bi Rusiji trebao smanjiti prihode, a time i kapacitete za financiranje rata u Ukrajini, naglašava BIS.
Ograničenja ruskog izvoza vjerojatno će pratiti oštar i dugotrajan rast cijena, uključujući i cijene hrane, upozoravaju, budući da će se uljarice i žitarice više koristiti za proizvodnju biogoriva poput etanola i biodizela.
U ukrajinskom napadu na selo pod ruskom kontrolom u regiji Luhansk u istočnoj Ukrajini ubijeno je sedam civila, među njima troje djece, objavili su ruski dužnosnici. U napadu u ponedjeljak navečer pogođeno je selo Krasnoričenske u dijelu regije Luhansk koji drže ruske snage, rekao je u utorak predstavnik Luhanska u Zajedničkom središtu za kontrolu i koordinaciju (JCCC).
"Kao rezultat topničkog granatiranja ukrajinskih oružanih snaga na selo Krasnoričenske, ubijeno je sedam civila, uključujući troje djece (blizanci - djevojčica i dječak rođeni 2021. te djevojčica rođena 2015.", priopćio je predstavnik. Reuters nije mogao provjeriti informacije s bojišta.
JCCC je uspostavljen u sklopu propalog sporazuma iz Minska - dogovora Rusije i Ukrajine za posredništvo i deeskalaciju sukoba između proruskih separatista i Ukrajine koji je započeo nakon što je Rusija anektirala Krim 2014. godine.
Institut za proučavanje rata od prvog dana ruske invazije analizira stanje na bojištu te su izdali i interaktivnu kartu ratnih događanja.
>> Opširnije
Turski predsjednik Tayyip Erdogan za PBS je kazao da je Vladimir Putin spreman razgovarati.
>> Opširnije
Institut za proučavanje rata objavio je novu analizu i kartu sukoba u Ukrajini.
>> Opširnije
Mađarska je pozvala Europsku uniju da izbjegne nametanje novih sankcija protiv Rusije. Peter Szijjarto, mađarski ministar vanjskih poslova, rekao je da bi nametanje novih sankcija protiv Moskve samo produbilo problem zbog kojeg cijene goriva rastu.
"EU bi trebala prestati spominjati osmi paket sankcija, trebala bi prestati uvoditi mjere koje bi samo dodatno produbile krizu opskrbe energijom", kaže mađarski ministar.
Iako je Mađarska osudila rusku invaziju na Ukrajinu, nije poduzela oštre mjere kao druge EU zemlje. Premijer Viktor Orban odbio je poslati vojnu pomoć Kijevu. Zemlja je također potvrdila novi plinski sporazum s Moskvom.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock naglasila je ključnu ulogu Ujedinjenih naroda u upravljanju globalnim krizama uoči putovanja u New York na Opću skupštinu UN-a koja počinje u utorak.
Ipak, Baerbock je dodala da ovotjedna Opća skupština neće biti "kao prethodne", optuživši pritom Moskvu da je invazijom na Ukrajinu napala načela na kojima su utemeljeni Ujedinjeni narodi.
Iako je jedna do pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a Rusija pokazuje potpuno nepoštivanje međunarodnog prava i globalnog poretka, poručuje njemačka ministrica vanjskih poslova.
"Potrebni su Ujedinjeni narodi kako bismo pronašli zajednička rješenja za globalne probleme. Nijedna zemlja ne bi trebala živjeti u strahu od napada jačeg susjeda", kazala je Baerbock.
>> Opširnije
Britansko ministarstvo obrane objavilo je novo dnevno izvješće njihovih obavještajaca o stanju u Ukrajini. Danas su se dotakli ruske crnomorske flote.
>> Opširnije
Ukrajinska vojska objavila je kako su separatisti u regiji Donjeck planirali mobilizirati 500 radnika iz tvornice. No, dodaju da su od ove ideje na kraju ipak morali odustati.
Ukrajinske vlasti dodale su kako muškarci bez dozvole više ne mogu napustiti Krim.
Wagner grupa, ruska privatna vojna tvrtka, pokušava regrutirati više od 1500 osuđenih prijestupnika za sudjelovanje u ruskom ratu u Ukrajini, ali mnogi odbijaju pridružiti se, rekao je u ponedjeljak visoki američki obrambeni dužnosnik.
>> Opširnije
Ukrajina je priopćila da su njezine snage umarširale dalje na istok u teritorij koji su Rusi nedavno napustili, utirući put za potencijalni napad na moskovske okupacijske snage u regiji Donbasa dok Kijev traži više zapadnog oružja.
Ukrajinske oružane snage uspostavile su potpunu kontrolu nad selom Bilohorivka i spremaju se preuzeti cijelu pokrajinu Luhansk od ruskih okupatora, rekao je guverner pokrajine Sergej Hajdaj. To je selo samo 10 kilometara zapadno od grada Lisičanska, koji je u srpnju nakon višetjednih svakodnevnih borbi pao u ruke Rusa.
"Bit će borbe za svaki centimetar", napisao je Hajdaj na Telegramu. "Neprijatelj priprema obranu. Stoga nećemo jednostavno umarširati."
>> Opširnije
Ukrajinski forenzičari dosad su ekshumirali 146 tijela, uglavnom civila, iz masovne grobnice blizu grada Izjuma na istoku Ukrajine, a neka tijela na sebi imaju znakove nasilne smrti, rekao je danas regionalni guverner.
>> Opširnije
ARMIJAINFORM, informativna agencija ukrajinskog ministarstva obrane, objavio je izvještaj s prve crte u Donjeckoj oblasti.
>> Opširnije
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
