Orban prijeti blokadom, Ukrajina najavila važnu vijest. "Rusi spaljuju višak plina"
IZ MINUTE u minutu pratili smo rat u Ukrajini.
Ključni podaci
- IAEA je objavila izvješće o situaciji u najvećoj europskoj nuklearki, traže hitne mjere
- U gradu Berdjansku, na jugoistoku Ukrajine, eksplodirao je automobil proruskog zapovjednika Artema Bardina
- Turski predsjednik Erdogan kaže da su za energetsku krizu u EU krive sankcije koje je Zapad uveo Rusiji
- Oko 419 tisuća ljudi napustilo je Rusiju u prvoj polovici 2022., dvostruko više nego godinu prije
- Putin je odobrio novu rusku vanjskopolitičku doktrinu utemeljenu na konceptu "ruskog svijeta"
- Ukrajinci objavili da su odbili napade Rusa u Donjecku
- SAD neće označiti Rusiju kao sponzora terorizma
Zapovjednik Berdjanska, kojega su postavili Rusi otkako su preuzeli kontrolu nad tim južnim ukrajinskim gradom, teško je ranjen u eksploziji u utorak, rekao je lokalni dužnosnik, nakon što je ranije rekao da je Antjom Bardin ubijen.
Vladimir Rogov, dužnosnik u upravi pokrajine Zaporižja koju su uspostavili Rusi, ranije je rekao za Reuters i dvije ruske agencije da je Bardin ubijen i za to je okrivio ukrajinsku vladu.
Rogov je kasnije objavio da je Bardin u bolnici u kritičnom stanju zbog obilnog krvarenja i gubitka noge.
Njegovo je vozilo eksplodiralo ispred zgrade lokalne uprave u Berdjansku, lučkome gradu od oko 100.000 stanovnika koji je ruska vojska zauzela u veljači.
Mađarska prijeti da će blokirati neke sankcije Europske unije protiv Rusije ako tri oligarha ne budu uklonjena s popisa sankcioniranih, piše Radio Slobodna Europa.
Prema nekoliko diplomatskih izvora koji su upoznati s tim pitanjem, tri osobe koje Budimpešta želi ukloniti s liste za zabranu izdavanja viza i zamrzavanje imovine su Alisher Usmanov, Pyotr Aven i Viktor Rashnikov.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada Europska unija želi produžiti popis osoba pod sankcijama za još šest mjeseci. Veleposlanici EU-a trebali bi o tome razgovarati 7. rujna.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je prvi strani lider s kojim je Liz Truss razgovarala kao premijerka. On ju je pozvao u posjetu Ukrajini, što je britanska premijerka prihvatila.
>> Opširnije
Rusija spaljuje višak plina jer ga nema kapaciteta skladištiti nakon što je smanjila isporuke Europi, rekao je europski povjerenik za energetiku Kadri Simson.
"Naši sateliti bilježe curenje prirodnog plina, Rusi spaljuju prirodni plin, a to je vrlo zagađujuće. Nemaju alternativne cjevovodne veze s drugim regijama u svijetu, a vlastito podzemno skladište plina je puno", rekao je Simons novinarima tijekom posjeta Indoneziji.
Američki predsjednik Biden odlučio je da ne označi Rusiju kao državu sponzora terorizma, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre.
To je oznaka za koju se Ukrajina zalagala, ali Moskva je upozorila da bi to oštetilo veze između SAD-a i Rusije.
"Opisivanje Rusije na takav način riskiralo bi odgodu izvoza hrane i ugrozilo dogovore o prijevozu robe kroz Crno more", rekla je Jean-Pierre.
Ukrajinska vojska odbila je nekoliko ruskih ofenziva u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck, priopćio je glavni stožer vojske.
"Postrojbe obrambenih snaga Ukrajine drže svoje položaje i sprječavaju prodor neprijatelja dublje u teritorij Ukrajine. Naša vojska uspješno je odbila neprijateljske napade u području naselja Dolina, Soledar, Novobakmutivka, Kodema, Zaiceve, Avdivka, Marinka i Ljubomirivka u regiji Donjeck.
Ukrajinska vojska također tvrdi da je uništila ruske ciljeve u Donjecku.
RUSKI Gazprom danas je priopćio da je s kineskim CNPC-om potpisao sporazum koji predviđa postupan prijelaz na plaćanje ruskog plina u juanima i rubljima umjesto u dolarima.
>> Opširnije
Eksplozija u gradu Enerhodar, u kojem se nalazi nuklearna elektrana Zaporižja, prekinula je opskrbu vodom i strujom. "Danas u 12:20 stanovnici Enerhodara prijavili su snažnu eksploziju u gradu", rekao je Dmitro Orlov, lokalni dužnosnik.
Nakon toga je u Enerhodaru istovremeno nestalo struje i vode.
Recep Tayyip Erdogan iznio je svoje mišljenje o plinskoj krizi, rekavši da Europa "žanje ono što je posijala".
"Europa zapravo žanje ono što je posijala", rekao je Erdogan novinarima u Ankari, dodajući da su sankcije natjerale Putina da uzvrati. "Putin koristi sva svoja sredstva i oružja, a najvažnije od njih je prirodni plin. Nažalost - mi to ne bismo htjeli, ali - takva se situacija razvija u Europi", rekao je.
"Mislim da će Europa doživjeti ozbiljne probleme ove zime. Mi nemamo takav problem", dodao je.
HELGE HAUGANE, čelnik norveške energetske tvrtke Equinor, smatra da temeljni problem s cijenama plina u Europi ne mogu riješiti ograničenja cijena. On poručuje da Europi jedino može pomoći manja potrošnja plina.
>> Opširnije
Međunarodna agencija za atomsku energiju objavila je svoje izvješće o nuklearnoj sigurnosti i sigurnosnoj situaciji u nuklearnoj elektrani Zaporižji, koja je pod ruskom okupacijom u jugoistočnoj Ukrajini.
Organizacija UN-a za nuklearni nadzor upozorava da postoji "hitna potreba za privremenim mjerama za sprječavanje nuklearne nesreće" u nuklearnoj elektrani, dodajući da je ozbiljno zabrinuta zbog situacije u postrojenju. Situacija u Ukrajini je bez presedana, stoji u izvješću.
"Nuklearna nesreća može imati ozbiljne posljedice unutar zemlje i izvan njenih granica. U iščekivanju završetka sukoba i ponovne uspostave stabilnih uvjeta postoji hitna potreba za privremenim mjerama za sprječavanje nuklearne nesreće. To se može postići trenutačnom uspostavom zaštitne zone nuklearne sigurnosti”, navode iz agencije.
Ukrajinski predsjednik večeras će objaviti "pozitivne vijesti o protuofenzivi svoje vojske u istočnoj regiji Harkiva", objavio je savjetnik njegovog stožera Serhij Leščenko.
"Večeras će stići sjajne vijesti od predsjednika Zelenskog o protuofenzivnoj operaciji u regiji Harkiv", objavio je. Nije dao više detalja.
Ukrajina je prošlog tjedna pokrenula protuofenzivu, uglavnom se fokusirajući na južnu regiju Herson. Do sada je izvijestila o nekoliko uspjeha.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ponovno je zaprijetio Grčkoj vojnim odgovorom.
>> Opširnije
Europska unija je predložila potpuni prekid pojednostavljenog viznog sporazuma s Rusijom. Ako prijedlog prođe, građani Rusije će za izdavanje vize plaćati više, a proces izdavanja će im biti kompliciraniji.
>> Opširnije
U Berdjansku, okupiranom obalnom gradu na jugoistoku Ukrajine, eksplodirao je automobil separatističkog čelnika Artema Bardina, objavili su separatisti.
>> Opširnije
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je tijekom presice u Moskvi rekao da nova britanska premijerka Liz Truss ne pristaje na kompromise. Narugao joj se zbog izjave da ne zna je li Macron prijatelj ili neprijatelj Velike Britanije.
>> Opširnije
Mađarska želi investirati do 16 milijardi eura u energetski sektor do 2030. godine kako bi povećala kapacitete za proizvodnju i pohranu struje i smanjila potrošnju plina.
>> Opširnije
Talijanske vlasti planiraju na zimu smanjiti grijanje u domovima i poslovnim prostorima da bi smanjile potrošnju plina i rizike povezane s potpunim prekidom dotoka ruskog plina.
Prije početka sukoba u Ukrajini Italija je 40 posto plina uvozila iz Rusije, no ubrzo se okrenula traženju alternativnih pravaca opskrbe i tek se u manjoj mjeri nastavila oslanjati na Moskvu.
Prema vladinu planu objavljenom u utorak, temperatura će u stambenim i ostalim javnim zgradama biti ograničena na 19 Celzijevih stupnjeva, što je jedan stupanj niže nego prije. U industrijskim prostorima temperatura će se regulirati na 17 stupnjeva, a grijanje će svakodnevno biti uključeno po sat vremena kraće.
Rim je u pregovorima s industrijskim lobijem Confindustria s kojim planira dogovoriti daljnje smanjenje potrošnje plina na dobrovoljnoj osnovi. Italija se nada da će ovakva ograničenja smanjiti potrošnju plina za oko 3.2 milijarde kubičnih metara u razdoblju od kolovoza do ožujka.
Istodobno vlasti kane smanjiti potrošnju za dodatnu 2.1 milijardu kubičnih metara tako što će za proizvodnju električne energije koristiti alternativne izvore, a pojedinci i tvrtke će se poticati na smanjenu potrošnju, što znači da bi ukupna potražnja za energentima mogla pasti za 15 posto, u skladu sa širim planovima Europske unije.
Od početka rujna Italija je napunila svoje spremnike plina do 83 posto kapaciteta kako bi stvorila zalihe prije početka hladnijih mjeseci, stoji u dokumentu.
Ruska banka VTB objavila je u utorak da će ovu godinu zaključiti s gubitkom, unatoč boljim ljetnim rezultatima, i najavila da će početi odobravati zajmove u kineskim juanima i valutama zemalja koje Rusiji nisu uvele sankcije.
Zbog ekonomskih sankcija Zapada bez presedana, ruski bankarski sektor pretrpio je goleme gubitke u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, a dužnosnici su primorali zajmodavce da drastično smanje izloženost američkom dolaru i euru.
Govoreći na ruskom Istočnom gospodarskom forumu u Vladivostoku, izvršni direktor VTB-a Andrej Kostin rekao je da banka i dalje očekuje da će ovu godinu zaključiti s gubitkom, unatoč ljetnom preokretu.
"Od srpnja naše je poslovanje počelo donositi dobit. Nadamo se da će treći i četvrti kvartal u cjelini biti u plusu", poručio je Kostin s foruma.
Upozorio je, međutim, da je banka pretrpjela "značajne gubitke" u prvoj polovini godine, zbog kombinacije čimbenika, uključujući zamrznutu imovinu u inozemstvu, sankcije i otvorene devizne pozicije.
Naglasio je i da je banka u ovoj godini uočila velike promjene među svojim klijentima u pitanju valuta, koja se očitovala u padu udjela depozita u "neprijateljskim" valutama s 40 posto na početku godine na 15 posto.
Šef ureda pritvorenog ruskog disidenta Alekseja Navalnog rekao je da sve gori zatvorski uvjeti prijete njegovom zdravlju dok njegova Zaklada za borbu protiv korupcije planira pretvoriti nadolazeće lokalne izbore u Moskvi u referendum protiv rata.
>> Opširnije
Prema ukrajinskim tvrdnjama, u dosadašnjem dijelu rata poginulo je više od 50.000 ruskih vojnika. Ta brojka je prijeđena danas, a Ukrajinci tvrde da su samo u posljednja 24 sata ubili 350 ruskih vojnika.
"50.000 ruskih vojnika mogli su imati miran život i raditi u svojoj domovini. Ali su izabrali rat i umrli u Ukrajini", napisali su Ukrajinci.
RUSKI predsjednik Vladimir Putin snimljen je danas kako se smije i šali sa svojim ministrom obrane dok je pratio veliku vojnu vježbu na dalekom istoku Rusije, udaljenu tisućama kilometara od rata u Ukrajini.
>> Opširnije
Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, danas je rekla da su lideri Europske unije "suicidalni" u pogledu opskrbe ruskim energentima.
Podsjetimo, ruski Gazprom prošlog je tjedna najavio da ipak neće pustiti plin europskim zemljama plinovodom Sjeverni tok 1, a ruski predsjednik Vladimir Putin jučer je rekao da isporuka plina neće biti potpuna sve dok su na snazi zapadne sankcije.
Ruski mediji izvještavaju o teškom bombardiranju u blizini grada Nove Kakovke u regiji Herson, u kojoj su Ukrajinci nedugo pokrenuli dugo očekivani protunapad.
Čelnik ruske administracije Nove Kakovke danas je rekao da je grad "opet pod raketnim napadom Oružanih snaga Ukrajine", pa dodao: "Ovo je osma zračna uzbuna koja je oglašena danas".
Vladimir Leontijev, čelnik ruske administracije tog okupiranog rada, rekao je: "Preko noći su ispaljena 74 projektila. Granatiranje je nastavljeno ujutro. Pogodili su cestovnu infrastrukturu i hidroelektranu".
"Većinu projektila odbila je naša protuzračna obrana. Iz dana u dan rezultati naše protuzračne obrane su sve bolji", dodao je Leontijev.
U Novoj Kakovki nalazi se strateški važna hidroelektrana te most preko rijeke Dnjepar koji je učestalo na meti ukrajinskih zračnih udara i artiljerije. CNN navodi kako je prelazak preko mosta trenutno nemoguć zbog teških oštećenja.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan je za energetsku krizu u Europi danas optužio sankcije koje su europske zemlje uvele Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, što je teza identična onoj koju tjednima iznosi službena Moskva.
Dodao je da europske zemlje "žanju što su posijale" nametanjem ekonomskih restrikcija Rusiji, javlja AFP.
"Stav Europe prema gospodinu Putinu i sankcije koje je uvela dovela su gospodina Putina, namjerno ili ne, do točke u kojoj je kazao: 'Ako vi napravite to, ja ću napraviti ovo'", rekao je Erdogan.
"On koristi sve što mu je na raspolaganju, pa tako, nažalost, i prirodni plin".
Podsjetimo, Putinov glasnogovornik jučer je rekao da su za prestanak isporuka plina Europi plinovodom Sjeverni tok 1 krive "sankcije koje su uvedene našoj zemlji".
Raketni napad uzrokovao je velik požar skladišta nafte u središnjoj Ukrajini, objavio je danas čelnik vojne administracije regije Dnjepropetrovska.
"Krivi Rih napadnut je projektilima. Izbio je velik požar u skladištu nafte. Vatrogasci su na licu mjesta. Informacije o žrtvama i razmjerima uništenja još uvijek nisu poznati", napisao je Valentin Rezničenko na svom Telegram kanalu uz fotografiju gorućeg skladišta i oblaka crnog gustog dima.
OKO 419 tisuća ljudi napustilo je Rusiju u prvoj polovici 2022., dvostruko više nego godinu prije, objavila je ruska novinska agencija RBC.
>> Opširnije
Britansko ministarstvo obrane objavilo je najnovije izvješće svojih obavještajaca o ratu u Ukrajini.
Britanski vojni obavještajci navode je ukrajinska vojska tijekom vikenda nastavila s protunapadima u okupiranoj regiji Herson. Jučer su na zapadnoj obali rijeke Dnjepar ruski vojni dronovi primijećeni 27 puta, što je pad u odnosu na prosječnih 50 puta koliko su dnevno viđeni tijekom kolovoza.
21. kolovoza ukrajinske snage su objavile da su srušile tri ruska drona tipa Orlan-10.
U posljednjim godinama ruska vojna doktrina se sve više oslanja na upotrebu dronova, a naročito za lociranje meta i navođenje artiljerijskih udara. Dronovi su ranjivi na direktnu paljbu, ali i na elektronsko ometanje, navode britanski obavještajci.
Zbog gubitaka dronova u borbi, Rusija vjerojatno ima problema s održavanjem zaliha vojnih dronova, koju dodatno otežava nedostatak komponenata zbog međunarodnih sankcija.
Ograničena dostupnost izviđačkih dronova vjerojatno umanjuje taktičku prednost ruskih zapovjednika te ometaju ruske vojne operacije, navodi se u izvješću.
Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je nazočio velikoj vojnoj vježbi u kojoj su uz Rusiju sudjelovale Kina i nekoliko drugih zemalja prijateljski raspoloženih prema Rusiji, rekao je danas Putinov glasnogovornik Dmitri Peskov.
AFP javlja kako je Putin na vojnim vježbama bio u društvu svog ministra obrane Sergeja Šojgua i načelnika glavnog stožera oružanih snaga Valerija Gerasimova na vojnom poligonu Sergejevski.
Vojne vježbe pod nazivom Vostok 2022 započele su 1. rujna i održavaju se do sutra na više poligona na krajnjem istoku Rusije i u vodama kod istočne obale. Prema tvrdnjama Moskve, u vježbama je sudjelovalo više od 50.000 vojnika i više od 5000 komada vojne opreme, uključujući 140 zrakoplova i 60 brodova.
U vježbama je sudjelovalo više ruskih susjeda, te Sirija, Indija i ključni saveznik Kina. Slične vježbe zadnji put su održane 2018. godine.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Oleksij Arestovič, tvrdi da Ukrajina nije krenula u protunapad samo na jugu zemlje, nego i na istoku odnosno jugoistoku. Arestovič je to objavio na svom Telegram kanalu.
"Protuofenzivne akcije Oružanih snaga Ukrajine se ne odvijaju samo na jugu, nego i na istoku i jugoistoku zemlje", objavio je Arestovič na svom Telegram kanalu kasno sinoć.
"Od početka operacije oslobođenja juga Ukrajine, naša vojska je oslobodila više naselja na zapadnoj obali rijeke Dnjepar. Kad gledate kartu, to su mali pomaci. Ali početak našeg protunapada u različitim sektorima bojišnice govori o promjeni cijele situacije", napisao je Arestovič.
Savjetnik Zelenskog tvrdi da su ruske snage na desnoj obali Dnjepra "praktički okružene" i predviđa da će u roku od mjesec dana njihova situacija biti "izuzetno teška".
Službeni Kremlj i Gazprom su, prenosi Guardian, dali potpuno različite razloge za činjenicu da plin već gotovo tjedan dana ne ide plinovodom Sjeverni tok 1 prema Europi.
Jučer je tako Dmitri Peskov, glasnogovornik Vladimira Putina, novinarima rekao da su za prekid isporuka plina plinovodom Sjeverni tok krive "sankcije koje su našoj zemlji uvele zapadne zemlje, uključujući Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo".
"Drugi razlozi koji bi uzrokovali probleme s isporukama plina ne postoje", rekao je Peskov, a prenijela je ruska prorežimska agencija Interfax.
No, istog dana je zamjenik šefa uprave ruskog Gazproma, Vitalij Markelov, dao sasvim drugi razlog - probleme s održavanjem. Rekao je da plin neće poteći Sjevernim tokom 1 sve dok njemačka kompanija Siemens Energy ne popravi opremu.
"Pitajte Siemens. Oni moraju prvo popraviti opremu", rekao je Markelov na marginama Ekonomskog foruma u ruskoj pacifičkoj luci Vladivostok odgovarajući na pitanje kad će plin ponovo krenuti Sjevernim tokom 1.
OD POČETKA rata u Ukrajini svijet se suočava s ozbiljnom prijetnjom nuklearnog rata i havarija u nuklearnim elektranama. Donosimo detaljnu analizu mogućih scenarija.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je sinoć u videoporuci javnosti objavio kako ukrajinska vojska "nastavlja konzistentno i precizno uništavati skladišta i baze okupatora".
"Ruska vojska ušla je na teritorij Ukrajine ne očekujući otpor. Pobjeći će bez ikakve nade u spas", rekao je Zelenskij.
"Želim zahvaliti svim našim ljudima u privremeno okupiranim područjima koji pomaži našoj vojsci uništiti objekte okupatora. Posebno želim zahvaliti ratnicima jedne od naših raketnih brigada, koje su preciznom vatrom uništile rusko skladište iz kojeg su se okupatori snabdijevali projektilima tipa S-300, koje su ispaljivali na Harkiv. Hvala vam, heroji", rekao je Zelenskij.
Američki predsjednik Joe Biden sinoć je rekao da Rusiju ne treba označiti kao državnog sponzora terorizma. Radi se potezu kojeg Ukrajina već neko vrijeme traži od Zapada zbog invazije, ali i ruskih ratnih zločina počinjenih na tlu Ukrajine. Moskva, s druge strane, upozorava kako bi takva oznaka do kraja urušila rusko-američke odnose.
Na novinarsko pitanje treba li Rusiju označiti kao državnog sponzora terorizma, Biden je u Bijeloj kući kratko rekao: "Ne".
Dio američkih zakonodavaca ranije je također predlagao da se Rusiju označi kao sponzora terorizma, podsjeća Guardian.
Ekspertna misija Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) danas će objaviti detaljno izvješće o situaciji u Zaporižji, najvećoj nuklearnoj elektrani u Europi, koja se nalazi pod ruskom okupacijom od početka rata u Ukrajini.
Kako javlja Guardian, četvero članova šesteročlane UN-ove misije napustilo je nuklearku, a dvoje stručnjaka IAEA-e trajno će ostati u Zaporižji, objavila je jučer ta agencija.
"Glavni ravnatelj IAEA-e Rafael Grossi danas će objaviti izvještaj o nuklearnoj sigurnosti u Ukrajini, što uključuje i nalaze misije poslane u nuklearnu elektranu Zaporižja. Kasnije danas će brifirati Vijeće sigurnosti UN-a o misiji u nuklearnoj elektrani", stoji u priopćenju IAEA-e.
Ukrajinski čelnik administracije Zaporižja, Oleksandr Staruk, danas je objavio: "Čekamo ne samo na izvješće o situaciji, nego na jasne odluke. Nuklearna elektrana i područje oko nje moraju biti demilitarizirane što je ranije moguće".
Prema istraživanju koje je objavio finski Centar za istraživanje energije, Rusija je od početka rata u Ukrajini do 24. kolovoza zaradila 158 milijardi dolara od prodaje nafte i plina.
Centar navodi kako je EU i dalje najveći uvoznik ruskih fosilnih goriva. 54% energenata koje je Rusija izvezla od početka rata otišlo je upravo u Europu. Radi se o iznosu od oko 85 milijardi eura, navodi finski centar.
The New York Times javlja kako, prema novom deklasificiranom izvješću američkih obavještajaca, Rusija kupuje milijune granata i raketa od Sjeverne Koreje.
Američki dužnosnici smatraju da taj podatak, baš kao i informacija da Iran dostavlja vojne dronove Rusiji, govori kako sankcije itekako utječu na sposobnost Rusije da dođe do oružja potrebnog za vođenje rata u Ukrajini.
>> Opširnije
RUSKI predsjednik Vladimir Putin odobrio je novu rusku vanjskopolitičku doktrinu utemeljenu na konceptu "ruskog svijeta".
>> Opširnije
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati