PREMIJER Andrej Plenković danas je u saboru predstavljao prijedlog proračuna za 2021. godinu, poručujući da predloženi proračun "Hrvatskoj osigurava gospodarski oporavak u okolnosti posljedica pandemije covida-19. Cilj je da unatoč tome što je Hrvatska pretrpjela ekonomske i financijske posljedice i što je Zagreb pogodio potres i što se sve odrazilo na javne financije, da i dalje pružimo potporu građanima i gospodarstvu".

Znakovito je i da je Plenković naglasio da hrvatska vlada nema problema s vladavinom prava, s mehanizmima njena nadzora, a još manje s mehanizmom koji se odnosi na korištenje EU sredstava. No problem imaju Mađarska i Poljska, što bi se u konačnici najviše moglo obiti o glavu Hrvatskoj.

Hrvatski proračun za 2021. se oslanja na prihode iz EU

Iz opozicije su pak istaknuli da se prijedlog proračuna u velikoj mjeri oslanja na prihode koji bi trebali doći iz Europske unije, a to je u svojem izlaganju novinarima potvrdio i ministar financija Zdravko Marić. 

U tome se krije potencijalno golemi problem za Hrvatsku, s obzirom na najavu Mađarske i Poljske da će staviti veto na sljedeći sedmogodišnji proračun Europske unije, zvan Višegodišnji financijski okvir (VFO), zbog odluke briselskih institucija da se isplata EU sredstava uvjetuje poštivanjem vladavine prava.

>> Mađarska i Poljska blokiraju proračun i plan za oporavak EU

Njemačko predsjedništvo EU je neki dan u medije pustilo informaciju da su Mađarska i Poljska blokirale donošenje dijela paketa o sedmogodišnjem proračunu EU i plana za oporavak. Njemačko predsjedništvo navodi da je "načelno" postignut dogovor i o VFO-u i paketu za oporavak, ali da su "dvije članice izrazile rezerve jer se protive jednom elementu cijeloga paketa, ali se ne protive VFO-u kao takvom".

Veto Mađarske i Poljske zbog uvjeta vladavine prava

Veto Mađarske i Poljske zapravo nije nikakvo iznenađenje. Mađarski ga premijer Viktor Orban već neko vrijeme najavljuje.

"Mađarska ne može prihvatiti vezanje europskih sredstava za kriterij vladavine prava, jer bi Europska unija zbog toga počela sličiti na Sovjetski Savez", rekao je nedavno premijer Viktor Orban. 

Dodao je kako "mađarski novac ne može biti oduzet", a prošli tjedan je o prijedlogu kriterija vladavine prava razgovarao i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. 

>> Orban: Nismo stvorili EU da bismo imali novi Sovjetski Savez

>> Orban protiv ostatka Europske unije

Orban je Merkel rekao kako Mađarska ne može blokirati tu mjeru koju je predložio Europski parlament, a njemačko predsjedništvo bi ju moglo prihvatiti jer je za nju dovoljna dvotrećinska većina, no da bi time "pretvorili EU u Sovjetski Savez". Mađarski čelnik smatra kako bi to predstavljalo "ucjenu na ideološkim temeljima bez objektivnih kriterija". 

Plenković u srpnju najavio 22 milijarde eura iz Bruxellesa za Hrvatsku

Podsjetimo, čelnici zemalja članica Europske unije postigli su u srpnju politički dogovor o novom sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. u vrijednosti 1074 milijarde eura i planu za oporavak od 750 milijardi eura, od čega je 390 milijardi bespovratne pomoći, a 360 milijardi zajmova. Ukupno je to preko 1800 milijardi eura.

Premijer Plenković se tada hvalio da je riječ o "postignuću bez presedana" te da je za Hrvatsku u višegodišnjem proračunu osigurano 22 milijarde eura. I sam je premijer nakon toga više puta naglasio da računa na europski novac kako bi Hrvatska u pandemiji koronavirusa zadržala financijsku stabilnost.

>> Plenković: Ovo je uspjeh bez presedana

>> Pitali smo analitičare što za Hrvatsku znače 22 milijarde eura iz EU

>> Hrvatska će iz EU dobiti 22 milijarde eura. Taj novac neće samo sjesti na račun

No da bi se taj politički dogovor mogao početi provoditi, potrebno je obaviti zakonodavni postupak, što je posao Vijeća i Europskog parlamenta. 

Komplicirani pregovori u briselskim institucijama

U pregovorima između Vijeća i Parlamenta, koji su trajali tjednima, najteža pitanja bila su uvjetovanje europskih sredstava vladavinom prava, kao i zahtjevi parlamenta da se povećaju sredstva za ključne europske programe. Zemlje članice nisu pristajale na povećanje sredstava jer bi to značilo ponovno otvaranje paketa koji je teškom mukom dogovoren na samitu čelnika EU u srpnju. 

>> Vodi se bitka oko europskih milijardi. Hrvatska bi mogla i nastradati i profitirati

>> EU parlament se hvali dogovorom o proračunu, desničari iz Poljske i Mađarske negoduju

Na kraju je dogovor u briselskim institucijama postignut, no sada sve to svojim vetom blokiraju Mađarska i Poljska. Kao Orban, i poljski je premijer Mateusz Morawiecki prošli tjedan zaprijetio vetom. Živopisno objašnjenje za tu odluku ponudio je poljski ministar pravosuđa Zbigniew Ziobro.

Mađarska i Poljska žele EU novac, ali ne i poštivanje vladavine prava

"Hoće li Poljska biti podložna političkom i institucionaliziranom porobljavanju? Jer ovdje nije riječ o vladavini zakona, što je samo izgovor, već je to zapravo institucionalno, političko porobljavanje, radikalno ograničenje suvereniteta", rekao je novinarima Ziobro.

Poljske vlasti, koje predvodi ultrakatolička stranka Pravo i pravda (PiS), su pak u sukobu s Bruxellesom, između ostaloga, zbog reforme pravosuđa pomoću koje su instalirani suci vjerni vladajućima.

Jednostavno rečeno, i Mađarska i Poljska žele i dalje dobivati europski novac, ali ne i poštivati temeljne vrijednosti EU poput vladavine prava.

Sukob Mađarske i Poljske s Bruxellesom mogao bi se prelomiti preko leđa članica EU koje su najviše zdravstveno i ekonomski pogođene u pandemiji koronavirusa, a među njima je nedvojbeno i Hrvatska, koja je imala najveći pad BDP-a u EU jer naši prihodi jako ovise o turizmu.

Vuk Vuković: Veto bi mogao biti katastrofa za Hrvatsku

Za komentar o posljedicama mađarskog i poljskog veta smo se obratili ekonomistu Vuku Vukoviću. Što će se dogoditi Hrvatskoj ako Mađarska i Poljska ustraju na vetu, pitali smo ga.

"To bi bilo jako loše, ne samo za Hrvatsku već i za cijelu Europsku uniju", smatra Vuković.

On podsjeća da EU na početku pandemije koronavirusa "nije dobro reagirala", ali zato jest kada je riječ o ekonomskoj pomoći članicama najviše pogođenim pandemijom.

"Ne mogu nagađati bi li Hrvatska sljedeće godine mogla bankrotirati ako na snazi ostane ovaj veto, jer to ovisi o nizu faktora. Hrvatska trenutno ima dobar kreditni rejting i niske kamate za posuđivanje na međunarodnim financijskim tržištima. Ali i to donekle ovisi o obećanju da pomoć iz EU dolazi", kaže Vuković.

"Ako veto ostane, to bi bila katastrofa za Hrvatsku", jasan je Vuković. 

Ipak, ovaj ekonomski stručnjak smatra da će doći do političkog dogovora te da će Mađarska i Poljska na kraju povući svoj veto.  

Tonino Picula: Mađarskoj i Poljskoj se dopuštalo da rastavljaju mehanizme vladavine prava

Hoće li se to dogoditi, pitali smo hrvatskog eurozastupnika Tonina Piculu, izvrsno upućenog u briselska događanja.

"Gledajući unazad, prijetnja vetom sedmogodišnjeg proračuna (1.1 bilijuna eura) i Fonda za oporavak (750 milijardi eura) od strane Poljske i Mađarske (uz pridruženog slovenskog predsjednika Janšu, koji je svoje političko djelovanje odlučio vezati uz mađarske interese), kulminacija je procesa koji traje čitavo desetljeće, u kojem se Mađarskoj i Poljskoj dopuštalo da bez ikakvih posljedica jedna za drugom razvodnjuju i rastavljaju mehanizme vladavine prava kako bi učvrstile svoje autoritarne vlasti, uz prešutno toleriranje utjecajnih članica. Treba samo podsjetiti da FIDESZ nikad nije isključen iz EPP-a, baš zbog stava Njemačke da će Orbana biti lakše disciplinirati ako ostane u EPP-u. Očito je to bila pogrešna procjena", objašnjava Picula.

"Nakon što su članice EU solidarno ove godine usvojile i fond oporavka i sedmogodišnji proračun, Kaczynski i Orban golim ucjenama pokušavaju sačuvati profil svoje vlasti. Pored toga, kao pravi autoritarni vlastodršci pokazuju potpuni izostanak ikakve solidarnosti s ostatkom EU i njezinim građanima", kaže ovaj eurozastupnik.

Hoće li pritisci utjecati na Orbana?

Formalno i pravno, prema sadašnjim pravilima kojima se uređuju odnosi unutar Europske unije, nema jednostavnog mehanizma kojim bi ih se moglo prisiliti na usvajanje proračuna, no izgledno je da će zemlje koje su najveći trgovinski partneri Mađarskoj i Poljskoj unutar EU neformalnim pritiscima pokušati utjecati na njih. 

"Jedan od načina da se to učini jest i da im se poruči da neće više biti razumijevanja za neke od njihovih prioriteta u svim fondovima gdje se o raspodjeli ne odlučuje jednoglasno. Upravo ovaj slučaj pokazuje kako je nužna promjena sustava odlučivanja na najvišoj razini u EU i prelazak s konsenzualnog odlučivanja na odlučivanje kvalificiranom većinom. Europski parlament tu je poruku već ranije poslao", kaže Picula.

On proziva i premijera Plenkovića.

"Bilo bi dobro čuti što o ovom misli premijer Andrej Plenković, čiji su stranački kolege u EP-u konstantno odbijali glasati za aktivaciju članka 7. protiv Poljske i Mađarske, kao i ministar vanjskih poslova Grlić Radman, koji s toliko žara brani svaki mađarski potez, čak i kad pokazuje otvorene pretenzije prema Hrvatskoj", kaže.

"Blokada isplate bi mogla biti razorna za našu zemlju"

Ako bi Mađarska i Poljska ostale pri vetu, kakve su posljedice za Hrvatsku?

"Premda bi gotovo sve članice osjetile posljedice blokade donošenja europskog proračuna, Hrvatska bi se našla među najpogođenijim državama. Blokada isplate ukupno 22 milijarde eura bi za našu zemlju, uspješno deindustrijaliziranu i visoko ovisnu o turizmu koji je stradao tijekom pandemije, mogla bi biti razorna", odgovara Picula.

Najnovija je vijest da europski čelnici mogu u krajnjoj nuždi usvojiti plan za oporavak od koronakrize i višegodišnji proračun EU i bez Mađarske i Poljske ako one budu ustrajale u vetu, tvrde francuski dužnosnici, a prenosi Reuters. No mnogi sumnjaju u tu mogućnost s obzirom na pravila EU o proračunu.

>> Francuska: EU može usvojiti proračunski paket i bez Mađarske i Poljske

"Brat uz brata, Mađar uz Hrvata" ili ipak ne?

Činjenica je da mađarski i poljski veto nikako ne odgovaraju Hrvatskoj. Vrijedi podsjetiti da Plenković inače inzistira na vrlo bliskim odnosima s Mađarskom, kao i da je Hrvatska s Poljskom pokrenula Inicijativu tri mora.

No iako je svojedobno ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman govorio sve najljepše o prijateljstvu Mađarske i Hrvatske ("Brat uz brata, Mađar uz Hrvata"), Mađarsku (i Poljsku) očito nije briga što bi njihov veto mogao ekonomski ruinirati Hrvatsku i odvesti je u katastrofu.

>> Nakon Austrije i Mađarska sabotira turističku sezonu u Hrvatskoj

>> Grlić Radman na mađarske optužbe o fake news tvornicama u Hrvatskoj: Ja to ne čitam

>> Plenković je pretvorio Hrvatsku u Orbanovu pudlicu

>> Plenković je pun razumijevanja za Orbana, pročitajte najgore izjave

Države poput Njemačke sigurno mogu prebroditi ekonomsku krizu koju je izazvala pandemija i bez briselske pomoći, no države poput Hrvatske (ali i Italije, Portugala, Španjolske itd.) su u mnogo nepovoljnijoj situaciji.

Mađarski i poljski veto stoga nije samo potez iz vlastitog sebičnog interesa, nego je zabijanje noža Hrvatskoj i to ne u leđa, već ravno u prsa, dok Hrvatsku gledaju u oči i tvrde da su hrvatski prijatelji.