Foto: FaH

REKTORSKI kolegij Sveučilišta u Zagrebu u užem sastavu jučer je donio prijedlog upisnih kvota u akademskoj godini 2017./2018. kojim je za dvopredmetni studij filozofije na Hrvatskim studijima predviđeno 0 upisnih mjesta. Senat je danas taj prijedlog podržao sa 10 suzdržanih i jednim glasom protiv.

Zahvaljujući ovoj odluci, koja je u mnogim segmentima donesena u sumnjivim procedurama ili čak izravno protivno zakonima, od sljedeće godine na HS-u više neće postojati studij filozofije. Još jednostavnije rečeno – studij filozofije na HS-u naprasno je ukinut.

Slučajno ili ne, Sveučilištu se na odstrelu prvi našao upravo odjel na kojem su zaposleni filozofi koji su podnijeli prijave za plagijat protiv ministra Pave Barišića, ali i protiv nekih drugih čelnih ljudi na sveučilištu kao što su rektor Damir Boras i prorektor Ante Čović. Pritom je riječ o Studijima s kojima su neki od navedenih i njima bliski godinama bili u sporu.

Ukloniti bolje, makar i silom

U odluci kolegija kao jedan od ključnih razloga za svođenje kvota upisa na nulu ističe se argument triplikacije studija filozofije. Drugim riječima studij je trebalo ukinuti jer na Sveučilištu osim njega postoje još dva studija filozofije – jedan na Filozofskom fakultetu i jedan na Fakultetu družbe Isusove.

Na prvi pogled takva se odluka može činiti racionalnom, kao da ide u smjeru integracije sveučilišta. No problem je u tome što su Hrvatski studiji bili najbolje ocijenjeno visoko učilište koje izvodi programe u društvenim i humanističkim znanostima u ciklusu 2013./14, a za tu povoljnu ocjenu u velikoj je mjeri bio zaslužan upravo Odjel za filozofiju. Pritom je na njemu radilo samo osam i to prosječno najcitiranijih filozofa u zemlji.

Način upravljanja i smjer razvoja koji je dobio tako dobre ocjene nasilno je promijenjen kada je rektor Damir Boras svojevoljno postavio izv. prof. Maria Grčevića za voditelja (dekana), kojega Znanstveno-nastavno vijeće nije izabralo (on je ispao u drugom krugu glasanja) i o čijemu se imenovanju Znanstveno-nastavno vijeće kasnije negativno očitovalo.

U siječnju je Senat izglasao zakonski i statutarno spornu odluku kojom Hrvatski studiji prestaju biti sveučilišni centar i postaju sveučilišni odjel, usprkos Borasovim višekratnim obećanjima da će postati fakultet. Status sveučilišnog odjela sporan je, među ostalim, i zato što zakon propisuje da odjel može izvoditi nastavu iz samo jednog znanstvenog polja, a na HS-u se izvodi nastava iz sedam polja koja spadaju u tri različita znanstvena područja. Jednostavno govoreći HS ima previše studija koji pokrivaju previše polja i područja da bi se mogao zakonski svesti na odjel. No hrvatsko iskustvo pokazuje da se zakoni daju lako mijenjati, ako treba i s retrogradnim učinkom.

Zašto su Hrvatski studiji postali sveučilišni odjel, a ne fakultet?

Nije trebalo dugo čekati da postane jasno zašto je studij trebalo derogirati u odjel makar i protivno zakonu i Statutu Sveučilišta u Zagrebu.

Prvi razlog je taj što se za sveučilišni odjel moglo imenovati stručno vijeće u koje će ući ljudi koji nisu zaposlenici Hrvatskih studija, a iz kojega će biti isključeni svi nepodobni nastavnici HS-a. Tako su u privremeno Znanstveno-nastavno vijeće (ZNV) imenovani gore spominjani prorektor Čović i akademik Mislav Ježić, uz dvije bibliotekarke i vanjske suradnike, a isključeno je čak 22 nastavnika koji su se u prošlosti usudili propitivati odluke Borasa i njegovog čovjeka Grčevića. U privremeno vijeće nije ušao niti jedan predstavnik Odjela za filozofiju, očito s namjerom da ga se ukine.  To ne bi bilo moguće učiniti da su Hrvatski studiji postali fakultet.

Drugi razlog je taj što će Grčevićevo polje kroatologije očito postati ono polje kojim će se baviti sveučilišni odjel Hrvatski studiji, a ostala polja će se redom eliminirati kako bi djelovanje HS-a bilo 'usklađeno sa zakonom'. Ubrzo će najvjerojatnije slijediti odstrel psihologije koja se teško može uklopiti u kroatološki profil Hrvatskih studija, a predstavlja ozbiljnu konkurenciju psihologiji na Filozofskom fakultetu.

Filozof Tomislav Janović s HS-a kaže da je u uvjetima kada nema niti jednog filozofa HS-a u ZNV-u, kao jedini predstavnik tog polja preostao prorektor Čović koji ima čitavu povijest sukoba ne samo s pojedincima s Odjela za filozofiju HS-a već i s institucijom u cjelini.

„Stoga je prijedlog o dodjeljivanju nultih upisnih kvota za studij filozofije koji je bio predložio Čović potpuno očekivan. U ovom slučaju moglo bi se reći da je na djelu klasičan sukob interesa tim više što je on prethodno obnašao funkciju pročelnika Odsjeka za filozofiju na Filozofskom fakultetu“, rekao je Janović.

Zašto je filozofija bila prva na udaru?

Filozofija se prva našla na udaru iz tri osnovna razloga.

Prvo, studij filozofije na Hrvatskim studijima predstavlja jedinu ozbiljnu konkurenciju studiju na Filozofskom fakultetu s kojega dolaze rektor Boras, Čović i Ježić.

Drugo, studij filozofije na HS-u njeguje analitički smjer – sa snažnim naglaskom na logiku, kritičko mišljenje, jasno izražavanje, suvremenu filozofiju anglo-američkog kruga i snažan oslonac na prirodne znanosti – koji se njeguje još samo u Rijeci, a koji je antipatičan vladajućim filozofima poput Čovića i Barišića.

Treće, filozofi s Hrvatskih studija stvaraju previše problema Borasu, Čoviću i Barišiću, propitujući njihove odluke i metode djelovanja, ali i od ranije propitujući kvalitetu njihova znanstvenog opusa. Osim toga poznato je da su Ježić, Čović i Barišić godinama bili u sporu s Hrvatskim studijima s kojih su izbačeni 1990-ih godina.

Konačno problem bi također mogao biti u tome što filozofi s HS-a, usprkos puno skromnijim sredstvima koja su im na raspolaganju, ostvaruju znatno bolje znanstvene rezultate od Čovića, Barišića i njima bliskih suradnika.

Primjerice, podaci Google Scholara pokazuju da nastavnici Odsjeka za filozofiju na HS-u u prosjeku imaju 43 citata po zaposleniku, zaposlenici FF-a 26, a FFDI-ja 10.

„Argument paralelizma u ovom slučaju je besmislen jer se tri studijska programa filozofije na Sveučilištu u Zagrebu međusobno poprilično razlikuju, a to se osobito odnosi na studij na HS-u. Postojanje različitih pristupa filozofskim problemima normalna je sveučilišna pojava u svijetu pa na mnogim sveučilištima koegzistiraju paralelni programi filozofije. Osobito se to odnosi na programe koji njeguju tzv. kontinentalni i analitički pristup. Nikada i nigdje ne događa se da jedni žele uništiti druge“, rekao je Janović

Tko je sljedeći?

Sljedeće polje koje će najvjerojatnije biti eliminirano s Hrvatskih studija je psihologija. Iako je to najatraktivniji studij na HS-u, po mnogima zanimljiviji od sličnoga na FF-u zbog praktičnih vještina koje studenti stječu u klinikama, ali i zbog velike izbornosti, on se teško može uklopiti u planirani i najavljeni kroatološki profil Hrvatskih studija. Jedna od naznaka da je psihologija sljedeća nalazi se u Preporuci Čovićeva Odbora za provedbu postupka rješavanja pravnog statusa Hrvatskih studija u kojoj se psihologija uopće ne spominje. Nakon psihologije, vjerojatno će na udar doći i sociologija, koja se kani pretvoriti u studij iseljeništva, te povijest, jer su to studiji koji su paralelni onima na Filozofskom fakultetu.

Što je tu problematično?

Osim kršenja Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Statuta Sveučilišta u Zagrebu, osim pravnog vakuuma koji je nastao pretvorbom HS-a u sveučilišni odjel, osim kršenja procedura i dobrih akademskih običaja, osim šikaniranja neistomišljenika i srozavanja akademskih kriterija, ovdje je problematično i to što sudbinu hrvatskih obrazovnih institucija ne kroje znanstveno-nastavni kriteriji i promišljene upisne politike, nego osobni interesi nekolicine akademskih moćnika koje podržava zaplašena ili nezainteresirana većina.

Među ostalim, bez presedana je činjenica da je čak i novo privremeno Znanstveno nastavno vijeće HS-a bilo za reduciranje upisnih kvota za studij filozofije sa 30 na 15 studenata, a ne za njihovo svođenje na nulu. Na sjednici ZNV-a jedan od njegovih članova, Čović predlagao je kvotu 0, no Vijeće je ipak odlučilo da će ona biti 15. Međutim, Rektorski kolegij je unatoč tome, po prvi puta u povijesti, odlučio umiješati se u odluku sastavnice o upisnim kvotama.

U kojem smjeru idu Hrvatski studiji?

Čini se da su Boras, Čović i Grčević odlučili Hrvatske studije reducirati na kroatologiju i pomoćne discipline, uz dodatni naglasak na hrvatsku dijasporu. Naime, prijedlog je da se upisne kvote za studij filozofije prenamijene u upisne kvote za studente iz hrvatske dijaspore koji bi dolazili nešto studirati na Hrvatske studije, a u planu je i pokretanje programa hrvatskog iseljeništva za koji se već raspisuju natječaji za radna mjesta – iako program još nije ni osmišljen, a kamoli upućen u proceduru ili odobren.