DRŽAVNI zavod za statistiku prvog travnja ove godine dobio je novu ravnateljicu Lidiju Brković, koja je na tu poziciju došla iz Hrvatske narodne banke nakon što je smijenjen dotadašnji ravnatelj Marko Krištof.

Nova ravnateljica inače je do dolaska na tu funkciju bila članica HDZ-a i njegovog odbora za financije, što nije baš u skladu s najboljim praksama jer bi institucija koja izrađuje službene statistike trebala biti debelim zidom odvojena od bilo kakvog (političkog) utjecaja, no podloga za njeno imenovanje bio je višegodišnji staž u Hrvatskoj narodnoj banci, gdje je radila dvanaest godina, a dogurala je do mjesta savjetnice za statistiku. Prije HNB-a dvije je godine radila u Ministarstvu obrane na poslovima platnog prometa.

Posao šefa državne statistike na neki je način vrlo osjetljiv. Mora biti potpuno neovisan, ne pristajati na bilo kakve pritiske i primati upute izvana, što je propisano i zakonom o statistici jer takve ustanove u Hrvatskoj i u svijetu ''proizvode'' vrlo važne podatke, poput izračuna stope zaposlenosti, BDP-a i slično, na temelju kojih se rade analize i definiraju politike pa se očekuje da oni budu točni i pouzdani.

> Index otkriva: Zavod za statistiku napumpao brojku zaposlenih

Posljednjih mjeseci Državni zavod za statistiku krenuo je u reviziju izračuna nekih važnih podataka, poput broja zaposlenih koji je nakon revizije porastao za oko 100 tisuća. Naime, kako je Index već ranije izvještavao, DZS je u veljači ove godine objavio da smo u siječnju 2019. imali 1,386.280 zaposlenih, dok su u rujnu objavili reviziju podataka pa je ispalo da smo u siječnju 2019. imali 1,484.703 zaposlena. Naime, u broj zaposlenih su ubacili radnike poslane na rad u inozemstvo i mlade na stručnom osposobljavanju. Bivši ravnatelj Krištof u rujnu je u razgovoru za Index izrazio skepsu prema tim novim podacima jer, kako je rekao, radnike koji ne rade na području Hrvatske ne bi trebalo brojati pod zaposlene.

Alarm se upalio nakon posljednjih podataka o BDP-u

No u stručnoj javnosti alarm se upalio nakon objave BDP-a prošlog tjedna. Prvo je 27. studenoga objavljena stopa rasta koja je iznosila 2,9% odnosno 2,8% desezonirano, što je bilo u skladu s očekivanjima. No podaci su kasnili više od deset minuta, što nije baš uobičajena situacija te upućuje na popriličan kaos unutar Državnog zavoda za statistiku. Nakon što je napokon objavljeno priopćenje o BDP-u kasnije je stigao i ispravak zbog određenih tekstualnih pogrešaka. Dva dana kasnije, 29. studenoga, kao što je uobičajeno, objavljeni su kompletni podaci tromjesečnog obračuna koji su dali bolji uvid u to kako je izračunat BDP, no nad glavama nekih stručnjaka koji pomno prate te podatke pojavili su se upitnici.

Stručnjak koji pažljivo prati podatke o BDP-u, a želio je ostati anoniman, smatra da je u obračunu BDP-a za treći kvartal napravljeno više pogrešaka.

“Kada se analiziraju podaci po kategorijama BDP-a, moguće je uočiti značajne nelogičnosti u objavljenim podacima, čime i sam obračun postaje upitan. Dva glavna problema nalaze se u deflatorima potrošnje kućanstava te uvozu roba.

Na primjer, objavljeni deflator za kućanstva pokazuje porast cijena od čak 3,58%. To je potpuno nelogično i netočno s obzirom na to da je taj isti DZS objavio da je porast potrošačkih cijena u trećem kvartalu 2019. u odnosu na treći kvartal 2018. iznosio 0,89%. Deflator kućanstava uvijek kreće oko indeksa potrošačkih cijena u cijeloj vremenskoj seriji, samo u 3. kvartalu 2019. dramatično odstupa, čime je napravljena velika pogreška u obračunu. Druga velika greška je objavljeni deflator za uvoz roba, čime je realni rast uvoza roba značajno podcijenjen. 

Podaci DZS-a pokazuju nominalni porast uvoza roba od 4,3%, realni 0,9% i deflator 3,39% u trećem kvartalu 2019. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Većina uvoza je iz EU-a (78% ukupnog uvoza u prošloj godini) gdje proizvođačke cijene industrije na ino tržištu padaju. Postavlja se pitanje - ako indeks proizvođačkih cijena industrije na nedomaćem tržištu za zemlje EU-a pada, koliko bi morao matematički gledano rasti u zemljama izvan EU-a, čiji je ponder puno manji, da ukupni deflator za uvoz roba bude preko 3%."

Pogreške je primijetio i Velimir Šonje, koji je o tome objavio tekst na svojoj internetskoj stranici Arhivanalitika.

“Prvo pogledajmo nominalne stope rasta konačne potrošnje kućanstava, što je ujedno najvažnija pojedinačna komponenta u onoj poznatoj jednadžbi upotrebe BDP-a (Y=C+I+G+X-M). Nakon usporavanja na 3,36% y-o-y (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) u trećem se tromjesečju dogodio skok nominalne osobne potrošnje za iznimno visokih 6,95% što je najviša stopa rasta (nominalna) proteklih godina. Takva nas promjena ne bi čudila kada bismo u drugim statistikama vidjeli razloge za eksploziju osobne potrošnje u trećem kvartalu; na primjer, ne bismo se čudili da plaće i promet u trgovini rastu 6-8%. Međutim, takvim kretanjima nema ni traga”, navodi Šonje.

Hoće li reagirati Eurostat?

Državni zavod za statistiku pod kontrolom je Eurostata - Europskog statističkog ureda, pa će se i oni vjerojatno angažirati kako bi utvrdili što se događa s hrvatskom službenom statistikom. Jedan od uzroka ovog kaosa vjerojatno je i to što je nova ravnateljica smijenila gotovo čitavu ekipu koja je do sada godinama radila na obračunu tromjesečnog BDP-a. To se vidi iz impressuma priopćenja, u kojem su kao autori navedena neka nova imena.

Nadamo se da će Državni zavod za statistiku, koji je od dolaska nove ravnateljice prilično zatvoren prema javnosti - više se ne održavaju konferencije za novinare pri objavama podataka o BDP-u - u budućnosti odmah javnosti prezentirati pojašnjenja brojki koje odstupaju od uobičajenog. Mi smo im postavili nekoliko pitanja, a odgovore koji će biti zanimljivi stručnoj javnosti donosimo u nastavku.

1. Kako tumačite objavljene podatke o nominalnom porastu potrošnje kućanstava od 7,0%? Što je uzrokovalo ovako visok nominalni porast kad je nominalni porast ostvarenog prometa u trgovini na malo 3,7%?

Trgovina na malo nije jedini izvor podataka koji se koristi za tromjesečni obračun izdataka za potrošnju kućanstava. Uz spomenuti izvor tu su još  i podaci o prometu usluga. U uslugama se bilježi veći nominalni rast primjerice:  cestovni promet – nominalni rast 21%, djelatnost socijalne zaštite uslijed porasta broja zaposlenih u djelatnostima socijalne skrbi bez smještaja – nominalni porast je 10% , kulturne usluge nominalno su rasle 9% i slično. Potrošnja  rezidenata RH u inozemstvu je rasla 23%, a također u obračun izdataka za potrošnju kućanstava ulazi i nerezidentna potrošnja. Metodološka objašnjena možete naći na poveznici: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/Pokazatelji/MSI%20BRUTO%20DOMACI%20PROIZVOD.xlsx.

2. Koji su razlozi relativno visokog deflatora kućanstava od 3,6% 3. kvartalu 2019. u usporedbi s istim kvartalom 2018. ako je porast potrošačkih cijena iznosio 0,9%?

Ukupni deflator kućanstava za 3Q 2019. iznosi 2,8%  i u njegov izračun nije uključen samo deflator potrošačkih cijena, nego i svi ostali pokazatelji koji se koriste za  tromjesečni obračun izdataka za potrošnju kućanstava.

3. Iako je zabilježen pad cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima za EU-28 tržište, kako tumačite objavljeni deflator uvoza roba od 3,4% u 3. kvartalu 2019. u usporedbi s istim kvartalom 2018.?

Podaci o izvozu i uvozu dobara i usluga usklađeni su s revidiranim podacima bilance plaćanja HNB-a, a obračun deflatora uvoza roba ne temelji se samo na cijenama industrijskih proizvoda pri proizvođačima za EU-28 tržište.

4. Kako objašnjavate drastično različite podatke o realnim kretanjima bruto investicija u fiksni kapital za 2018. objavljene na stranicama Eurostata (0,8%) i onih objavljenih na stranici DZS-a (4,1%). Znači li to da je DZS u listopadu dostavio podatke koje je u samo mjesec dana drastično promijenio? Što je uzrok takvoj promjeni? Koji od tih podataka je točan? 

Realni rast bruto investicija u fiksni kapital za 2018.godinu iznosi 4,1%, podatak objavljen na stranicama Eurostata (0,8%) nije točan te će se uskoro ažurirati. Molimo Vas da za Vaše analize koristite podatke na poveznici navedenoj pod točkom 1.