Otkriven misterij raka mutanta: Klonira se i širi svijetom, a ima ga i u Hrvatskoj
Širenje Hrvatskom
Iako su mramornom raku ugodnija toplija staništa, jer izvorno potječe s Floride, postoji mogućnost da ugrozi domaće hrvatske vrste, osobito jer je prijenosnik račje kuge.
Dr. sc. Sandra Hudina, biologinja koja se na PMF-u bavi invazivnim vrstama, kaže da je uzročnik račje kuga vrsta vodene plijesni na koju su sjevernoamerički rakovi otporni, ali su ujedno i njezini prijenosnici.
„Rakovi poput Procambarus fallaxa vrlo su otporni na račju kugu. Naše domaće vrste nisu prilagođene na bolest pa će stradavati“, kaže Hudina.
„Do sada još nismo testirali mramorne rakove i neke naše vrste na račju kugu. Planiramo to uskoro učiniti neinvazivnom metodom u kojoj rakove nije neophodno žrtvovati kako je to do nedavno bilo nužno. Nije nam problem ubiti mramorne rakove, ali jest naše domaće vrste“, kaže naša biologinja.
U Europi je uspostavljeno dosta populacija mramornog raka, a glavni način širenja je putem akvaristike i ljudi.
„Oni se mogu nabaviti unatoč zabrani prodaje u službenim dućanima. Naime, akvaristi će ih razmjenjivati međusobno, a možete ih naći i preko stranica kao što je eBay. To su najopasniji vektori za njihovo širenje. Oni se mogu poslati poštom uz malo leda na kojem će preživjeti. Mogu se širiti i preko kopna ako dvije vodene površine ne dijeli previše suhog tla. Primjerice, lako će se širiti preko rižinih polja. Također ih može proširiti plavljenje rijeka poput Drave koja može povezati razne bare i šljunčare“, pojasnila je Hudina.
Ističe da je glavni problem širenja invazivnih vrsta to što smanjuju biološku raznolikost.
„Kada se biološka raznolikost smanji, veća je šansa da se neke populacije i vrste neće moći prilagoditi ekstremnim uvjetima. Kada je raznolikost velika, uvijek postoji neka šansa da neki organizmi ili jedinke prežive nepovoljne uvjete“, zaključila je.
Letak je financirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ilustrator je Mirela Ivanković Bielen
Oprezno s terminom invazivna vrsta
Zoolog dr. sc. Marko Miliša, izvanredni profesor na PMF-u, kaže da je vidio mramornog raka u više slatkih voda sjeverne Hrvatske. Ipak, smatra da je panika pretjerana. Ističe da termin invazivna vrsta treba koristiti s određenom rezervom jer je u prirodi uvijek bilo vrsta koje su se selile u druge krajeve i u njima uspostavljale dominaciju.
„U prirodi se oduvijek šire vrste koje su sposobnije za preživljavanje. Osim toga u Hrvatskoj neće sva staništa koja odgovaraju našim domaćim potočnim rakovima biti povoljna za mramornog raka“, kaže Miliša.
„Naši potočni rakovi više žive u krškom području, dok se mramorni za sada uglavnom širi u sjevernim područjima.“
Kaže da su mediji dizali veliku buku i oko invazivne alge u Jadranu, međutim, s vremenom se pokazalo da je ona zauzela nekoliko lokacija i stala.
„Jeste li ikada vidjeli algu caulerpu u Jadranu? Nitko je nikada nije vidio. Vidi je onaj tko je baš traži. To je tropska alga koja je prenesena u Jadran, a zbog nje se desetljećima dizala panika. To što je nešto invazivno, ne znači nužno da je štetno, ni da će opstati. Invazivne vrste tek do neke mjere prijete domaćim organizmima“, poručio je Miliša.
Letak je financirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ilustrator je Mirela Ivanković Bielen
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati