NAKON smrti pape brigu o svakodnevnim vatikanskim poslovima preuzima kardinal kamerlengo, a pravilima je, među ostalim, propisano devetodnevno razdoblje žalovanja i rok za organiziranje konklave za izbor novoga pape koja mora početi najranije 15, a najkasnije 20 dana nakon smrti prethodnog.

Kamerlengo ili komornik djeluje kao "privremeni" poglavar i odgovoran je za upravljanje Crkvom do izbora novoga pape, ali sa znatno smanjenim ovlastima.

Dužnost svakodnevnog upravljanja Svetom Stolicom nakon smrti pape Franje preuzeo je irski kardinal Kevin Farrell (77), prefekt Dikasterija za laike, obitelj i život koji je za kamerlenga imenovan 2019.

Nakon papine smrti svi najviši dužnosnici crkvene "vlade", to jest Rimske kurije, moraju podnijeti ostavke na svoje položaje. Kamerlengo je jedini koji ostaje na dužnosti kako bi upravljao svakodnevnim poslovima Crkve.

Riječ "camerlengo" izvedena je iz talijanske riječi "camera", što znači soba. Odgovoran je za upravljanje Vatikanom, no ne može donijeti nikakvu odluku čija bi valjanost premašila razdoblje upražnjenosti mjesta svetog Petra ili zadirala u isključive prerogative pape, poput imenovanja kardinala.

Tradicionalni protokol i objava papine smrti

Upravo je kamerlengo ili komornik svetoga Kardinalskog zbora odgovoran za objavu vijesti o papinoj smrti. Sve do Pija XII., koji je umro 1958., smrt poglavara Katoličke Crkve potvrđivala se udarcem po njegovu čelu malim srebrnim čekićem, kako bi se svi uvjerili da je doista mrtav.

Komornik simbolično i privremeno preuzima papinske posjede, Apostolsku palaču u Vatikanu, Lateransku palaču, sjedište Rimske biskupije u kojoj je Papa tradicionalno biskup, te ljetnu papinsku rezidenciju u Castel Gandolfu.

On saziva sastanke kardinala, zvane "kongregacije", i zajedno s njima odlučuje o danu i vremenu izlaganja posmrtnih ostataka preminulog pape, kao i o datumu njegova pokopa koji se mora održati između četiri do šest dana nakon smrti. Time se određuje i datum početka konklave, koja će birati novog papu, a mora započeti najranije 15, a najkasnije 20 dana nakon smrti pape.

Posljednje želje pape Franje

Sprovod se mora održati u bazilici svetog Petra, osim ako oporukom nije određeno drukčije. Upravo je to Franjo i učinio i oporučno poželio da bude pokopan u bazilici svete Marije Velike u Rimu, a ne u Vatikanu.

Papa Franjo svoj je pokop želio pojednostaviti i za sebe je planirao brži obred i ukop u jednostavnom lijesu u goloj zemlji.