BROJ djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi je u porastu i zahtjevi za ustanove koje brinu o njima su sve veći. Nakon što su nam svoju stranu priče ispričali ravnatelji dječjih domova, odlučili smo provjeriti kakva je situacija u SOS Dječjim selima. U Hrvatskoj imamo dva SOS Dječja sela, u Lekeniku i Ladimirevcima, a u članku donosimo priču o tome kako djeca odrastaju u ovim ustanovama i po čemu se one razlikuju od klasičnih dječjih domova.

U SOS Dječjim selima u Hrvatskoj trenutno odrasta 142 djece

Priča s dječjim selima počela je nakon 2. svjetskog rata, kad je Hermann Gmeiner želio pomoći nezbrinutoj djeci koja su izgubila dom, sigurnost i obitelj. Osnovao je prvo SOS Dječje selo u mjestu Imst u Austriji 1949. godine, a priča se otud počela širiti. U Hrvatskoj Udruga SOS Dječje selo djeluje od 1992. kao član SOS-Kinderdorf Internationala, najveće svjetske nevladine organizacije, koja djeluje u 138 zemalja.

Kod nas je prvo SOS Dječje selo otvoreno u Lekeniku 1992., a tri godine kasnije i u Ladimirevcima, malom mjestu između Bizovca i Valpova. Oba sela u Hrvatskoj imaju po 15 SOS kuća. U njima trenutno odrasta 142 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a tijekom posljednjih 30 godina ova SOS Dječja sela bila su dom za 870 djece.

"Djevojčice i dječaci različite dobi žive zajedno kao braća i sestre"

Djeca im dolaze prema uputi centara za socijalnu skrb, a kako kažu iz Udruge, najčešće zbog zanemarivanja, zlostavljanja i siromaštva: "Svako dijete sa sobom nosi svoju priču, a mi smo tu da im pružimo sigurnost, ljubav, pripadnost i unutar SOS obitelji pokušamo zacijeliti emocionalne rane."

Prilagoditi se novim uvjetima života nije nimalo lako, pa smo željeli saznati kako pomažu djeci umanjiti stres. "Ono što im olakšava prilagodbu je činjenica da ih ne odvajamo od bioloških braće i sestara. Znači, ako je više djece izuzeto iz iste biološke obitelji (braća i sestre), oni bivaju smješteni u jednu SOS kuću i o njima skrbi jedna SOS mama", kažu nam iz Udruge.

Uvjete života nastoje učiniti što sličnijima odrastanju u obitelji: "Djeca koja s SOS mamom žive u jednoj od SOS kuća čine SOS obitelj. Obiteljske veze razvijaju se na prirodan način, djevojčice i dječaci različite dobi žive zajedno kao braća i sestre. Tu se djetetu pruža sigurnost, emocionalno toplo okruženje i osjećaj pripadnosti."

SOS mama s djecom provodi 24 sata dnevno: "To je životni poziv"

Kako kažu, jedno od četiri osnovna načela Udruge je da svako dijete ima brižnog roditelja. "U SOS Dječjim selima to je SOS mama. Ona gradi blizak odnos sa svakim djetetom koje joj je povjereno na brigu, pružajući mu potrebnu sigurnost, ljubav i stabilnost.

Osoba koja postaje SOS mama opredjeljuje se za život i rad u Dječjem selu. To je osoba koja je za životni poziv odabrala skrb o djeci u potrebi i s njima živi. Ona s djecom provodi 24 sata dnevno, s njima obavlja sve dnevne aktivnosti, piše zadaće, vodi ih u vrtić, kupa, pere, tješi i uspavljuje… Sve što svaki brižan roditelj radi", opisuju nam.

Pojašnjavaju kako SOS mama, naravno, ima pravo na svoj godišnji odmor i bolovanje, a tada je mijenja SOS teta: "To je osoba koja radi pet dana u tjednu po 8 sati i pomaže SOS mami u brizi i skrbi o djeci. Uz to, SOS mama ima podršku stručnog tima Dječjeg sela koji se sastoji od socijalnih radnika, pedagoga i psihologa."

Do sada još nisu imali SOS tate, to nadomještaju na druge načine

Kako kažu iz Udruge, ljudi se teško odlučuju postati SOS mame, no jednom kad donesu odluku - ona je ispravna i dugoročna. Ispričali su nam i koji su uvjeti da osoba radi kao SOS mama: "Važno nam je da je spremna na dugoročnu brigu i skrb o djeci, da ima iskustva u radu s djecom, da je spremna na stvaranje brižnog i čvrstog emocionalnog odnosa s djecom, temeljenog na poštovanju i prihvaćanju."

Naglašavaju i da je ovo radno mjesto otvoreno za oba spola, no do sada još nisu imali "SOS tate": "Imali smo nekoliko prijava muškaraca koji, nažalost, nisu prošli selekcijski postupak." Ipak, smatraju da je muška figura u odrastanju djece vrlo bitna, pa to nastoje osigurati na druge načine: "Trudimo se kroz zaposlenike iz stručnog tima, socijalne radnike, pedagoške pomoćnike, psihologe, pa i vanjske suradnike, djeci nadomjestiti potrebu za očinskom figurom."

U srednjoj školi djeca idu u Zajednice mladih, SOS mame i dalje ostaju uz njih

Kako nam dalje pričaju iz Udruge, U SOS obitelji djeca žive dok ne završe osnovnu školu. Sljedeća stepenica u njihovom odrastanju i osamostaljenju su programi za mlade. "Kada završe osnovnu školu, iz Dječjih sela sele u SOS Zajednice mladih u Zagrebu, Velikoj Gorici i Osijeku te pohađanju tamošnje srednje škole. Samom selidbom gravitiraju bliže gradu gdje im se pruža više mogućnosti.

Tamo se brinu za njih sve do završetka srednje škole, upisa na fakultet ili zaposlenja. Podršku im pružaju matični odgojitelji u SOS Zajednici, ali i neraskidiva veza s SOS mamom: "Iako djeca više ne stanuju u Selima, ona održavaju kontakt s SOS mamama. Posjećuju ih vikendom i blagdanima te znaju da ih uvijek mogu nazvati i tražiti bilo kakav savjet, utjehu, toplu riječ ili s njima podijeliti uspjeh."

"Kruna našeg rada su samostalne i ispunjene odrasle osobe"

Kraj srednje škole je posebno izazovan i iz Udruge nam kažu kako su tada mladi ranjivi i suočeni s nizom dvojbi i nesigurnosti. Zato im nastoje osigurati dodatnu podršku stručnog suradnika koji s njima tijekom završne godine srednje škole radi na pripremi za izlazak iz skrbi.

Kad izađu iz Zajednice mladih, mogu se priključiti Programu polusamostalnog života, putem kojega im se pruža savjetodavna i financijska podrška: "Za mlade koji su zaposleni ili u potrazi za zaposlenjem to može trajati i do tri godine nakon završetka srednje škole, a za mlade koji studiraju do kraja studija, odnosno i do godinu dana nakon završetka studija", pojašnjavaju iz Udruge. 

Imaju i program praćenja u kojem već samostalnim mladim osobama nastavljaju pružati podršku. "Kruna našeg rada svakako su pojedinci koji su danas samostalne i ispunjene odrasle osobe, pune razumijevanja, ljubavi i poštovanja prema sebi i svojim bližnjima te, što je najvažnije, oni koji su zasnovali vlastite obitelji i djecu podižu u stabilnoj zajednici punoj sreće i ljubavi", zaključuju s ponosom.

U radu Udruge možete sudjelovati i kao volonteri

Upravo kako bi to sve bilo moguće, u rad Udruge uključeni su i brojni volonteri: "U našoj Udruzi volontirati se može kao pojedinac ili tvrtka. Kod pojedinaca to su najčešće građani koji pružaju podršku u svladavanju školskih gradiva (instrukcije) ili vođenju glazbenih, sportskih i fotografskih radionica te planinarskih izleta.

Zainteresiranim tvrtkama nudimo pakete korporativnih volontiranja. Tu se mogu uključiti zaposlenici određene tvrtke tako da, u dogovoru s našim timom za korporativna partnerstva, pomognu u poslovima održavanja okoliša Sela ili SOS kuća."

Pozivaju ljude da ostave neizbrisiv trag na živote djece

Dodaju kako im svih ovih godina ne bi bilo moguće pružati brižni dom djeci bez podrške dugogodišnjih prijatelja – donatora i partnera. Povodom slavljeničkih 30 godina pokrenuli su i kampanju naziva Ostavi neizbrisiv trag: "Tom smo porukom željeli osvijestiti ljude da svatko od nas u životu na nekoga ostavi neizbrisiv trag, isto kao što i neki pojedinci na nas tijekom života ostave neizbrisiv trag.

Misijom stvaranja obitelji za nezbrinutu djecu Udruga SOS Dječje selo Hrvatska tako već 30 godina ostavlja neizbrisiv trag u odrastanju djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Naša SOS obitelj satkana je od ljudi velikog srca koji su svojim djelovanjem ostavili neizbrisiv trag u odrastanju djece, s ciljem da ta ista djeca jednog dana mogu ostaviti neizbrisiv trag u društvu."

U sklopu kampanje pozivaju sve ljude velikog srca da ostave trag u životima djece koja odrastaju u SOS Dječjim selima: "Svatko od vas može ostaviti neizbrisiv trag i donacijom pomoći u stvaranju obitelji za nezbrinutu djecu. Ovim putem pozivamo sve zainteresirane tvrtke da se jave na email partnerstva@sos-dsh.hr, dok građani svoj doprinos mogu dati putem web obrazaca: Donacije – SOS Dječje selo Hrvatska."

Svoj trag ostavit će i PPD, koji će ove zime podmiriti troškove režija struje i plina svim dječjim domovima i SOS Dječjim selima u Hrvatskoj. Višak doniranih sredstava domovi i SOS sela će operativno moći koristiti za potrebe razvoja i poboljšanje uvjeta boravka djece. U suradnji s nadležnim ministarstvom i domovima pokrenuta je i medijska kampanja kako bi motivirali i ostale da pokušaju pomoći domovima za nezbrinutu djecu, kojima je svaka vrsta pomoći itekako dobrodošla. 

Sadržaj donose Index i PPD u suradnji te u skladu s najvišim profesionalnim standardima. 

*Index i PPD donose serijal članaka i videa na temu dječjih domova u Hrvatskoj u sklopu velike kampanje Ne zaboravi na domove. U kampanji donosimo priče s terena, kao i iskustva ljudi koji su odrastali u dječjim domovima diljem Hrvatske s ciljem senzibiliziranja javnosti na ovu temu.