Ovo je rat iscrpljivanja. Putin bi mogao pobijediti, ali cijena bi bila krvava
RUSKA agresija na Ukrajinu, koja je trebala trajati nekoliko tjedana, nakon samo deset mjeseci pretvorila se u rat iscrpljivanja. Prije svega zahvaljujući vojnoj pomoći, koja u ovom obimu nije viđena od Drugog svjetskog rata, Ukrajina se uspjela obraniti od ruskih napada.
U početku je usporavala ruske ofenzive, a potom potpuno stabilizirala 1300 kilometara dugo bojište. Ukrajinske su snage čak uspjele izvesti dvije velike ofenzive te nanijeti Rusima ozbiljne gubitke, toliko velike da je Putin morao odobriti mobilizaciju 300 tisuća pričuvnika. Tih će 300 tisuća mobiliziranih ruska vojska vrlo brzo "potrošiti" pa se može očekivati da će uslijediti nove mobilizacije.
U ovakvom ratu pobjeđuje onaj koji je spreman uložiti više vojnika
Glavna odlika rata iscrpljivanja je to što u njemu pobjeđuje strana koja je spremna više uložiti. U slučaju ruske agresije na Ukrajinu - više vojnika. Ukrajina je još u veljači, na samom početku, proglasila opću mobilizaciju.
Kapaciteti ukrajinske vojske tada su bili jedva dovoljni da se podigne tek dio aktivne pričuve, no konstantni priljev oružja sa Zapada omogućava i konstantno povećanje broja vojnika. Tim prije što deseci tisuća ukrajinskih vojnika prolaze obuku (osnovnu i specijalističke) izvan Ukrajine, u sigurnosti savezničkih država.
S obzirom na to da ukrajinske obrambene mogućnosti gotovo isključivo ovise o dopremi strane pomoći, koja je, pak, vezana uz političku volju, snaga ukrajinske vojske bi u narednoj godini mogla stagnirati, jačati ili se potpuno urušiti. Za sada se čini da će stagnirati jer politička vodstva zapadnih saveznika nisu spremna poslati ofenzivna oružja koja bi preokrenula tijek rata.
Pat-pozicija tjera Putina na veće rizike
Stabilizacija bojišta i svojevrsna pat-pozicija u zapadnim prijestolnicama čine se vrlo primamljivim. Naime, takva pozicija tjera Putina na preuzimanje sve većeg rizika. Želi li pobjednički okončati rat, Putin će morati u njega uložiti znatno više nego što je prvotno želio. Ruska su skladišta još uvijek prepuna oružja, no ono ne znači apsolutno ništa bez ljudi. A ljudstvo je ono što ruska vojska nema.
Prijetnje ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova kako će Kijev ili prihvatiti ruske ultimatume ili će o tome odlučiti ruska vojska ostat će tek šuplje izjave ako Putin ne odobri mobilizaciju novih stotina tisuća Rusa. Ili milijuna.
Prije mjesec dana ukrajinski glavni stožer ustvrdio je da rusko ministarstvo obrane sprema masovnu mobilizaciju čak pet milijuna Rusa. To se, prema njihovim tvrdnjama, spominje u dokumentu "Zaključci rata s NATO-om u Ukrajini". Budući da je prvi val mobilizacije tek 300 tisuća pričuvnika prošao prilično loše, brojka od pet milijuna čini se neostvarivom.
S obzirom na sadašnju razinu priprema, koje obuhvaćaju znatno povećanje proizvodnje naoružanja, streljiva i opreme te intenzivan uvoz dijela opreme (odore, obuća i slično) iz Kine, očito je da se rusko ministarstvo obrane priprema za novu masovnu mobilizaciju.
Putin je ruskoj javnosti obećao da se rusko gospodarstvo neće ponovno militarizirati (kao što je to bilo u SSSR-u), no to baš nije izgledno. Milijunska vojska sama po sebi silno crpi resurse, a kad je u ratu, privreda jednostavno ne može izdržati opterećenje bez racionalizacija, pogotovo ne ruska.
Zbog toga Rusi tako snažno udaraju po energetskoj infrastrukturi Ukrajine nadajući se da će prisiliti Ukrajince na predaju prije nego što im agresija počne crpiti resurse nauštrb svih u društvu.
Putin najavio povećanje vojske
Prije tjedan dana Putin je objavio planove o povećanju ruskih oružanih snaga s 1.15 milijuna na 1.5. Pritom je naveo da će profesionalni dio vojske brojati 695 tisuća vojnika. To znači da će čak 805 tisuća biti ročnici. U bujici vijesti o ukrajinskom ratu ovaj je podatak promaknuo.
Nitko se nije zapitao kako će ruska vojska namaknuti 805 tisuća ročnika ako je dosad godišnje imala tek oko 260 tisuća. I uz znatno pooštravanje postupka novačenja, kojim će se smanjiti mogućnost izbjegavanja služenja vojnog roka, teško se može dostići 805 tisuća, eventualno 400 tisuća.
Rusko ministarstvo obrane to namjerava postići reformom vojne obveze. Umjesto da u vojsku odlaze mladići od 18 godina, od prvog siječnja u vojsku će ići oni nešto stariji od 21 godine. Zbog toga je i gornja granica pomaknuta s 27 na 30 godina. No najvažnije je to što se trajanje služenja vojnog roka povećava sa sadašnjih 12 na 24 mjeseca.
Dvostruko dulji vojni rok omogućit će dostizanje cilja od 805 tisuća ročnika. Putin rusku javnost umiruje obećanjima da nijedan ročnik neće sudjelovati u "specijalnoj vojnoj operaciji", no sasvim je sigurno da hoće.
Da bi pobijedio u Ukrajini (ako se zadrži sadašnja razina zapadne vojne pomoći), Putin mora rusko društvo dovesti na sam rub izdržljivosti. Ili preko njega. Zbog toga Zapad ne mora Ukrajini davati ofenzivna oružja, već je opskrbljivati onoliko koliko je potrebno da produljenje rata dovede do samourušavanja Putinove vlasti.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati