MINISTAR zdravstva Milan Kujundžić trenutno proživljava jednu od najvećih kriza koja trese njegovo Ministarstvo. Ovaj posljednji skandal s tragičnom smrti mladića u Zaprešiću koji je preminuo na cesti, pokazao je potpuni kolaps i u hitnoj medicini.

Davorin Gajnik, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, priznao je da ne mogu raditi s ovim brojem timova hitne medicinske pomoći i da su svjesni toga. Naveo je da kada se spominju Zaprešić i Samobor, kao najkritičniji dijelovi u županiji, za povećanje treba 6 milijuna eura godišnje.

"Županija je tražila 50 timova i tom zahtjevu nije u potpunosti udovoljeno, ugovorili smo 45 timova. Dotad smo imali 30 timova i dobili smo puno, ali ne tamo gdje je najgušći teritorij. Imamo granični prijelaz Bregana, aerodrom, puno staračkih domova. Ne možemo raditi s ovim brojem timova i svjesni smo toga", istaknuo je Gajnik.

Kaos u hitnoj, ne smatra se odgovornim

Ministar Kujundžić se, pak, ne smatra odgovornim. Kao da se ne radi o njegovom resoru. Na pitanje o vlastitoj odgovornosti i spremnosti na podnošenje ostavke, ministar se na već ustaljeni način pokušao izvući prebacujući temu na Indexovog novinara i njegovo obrazovanje. I na današnjoj konferenciji za medije Kujundžić je ponovio, iako još uvijek nisu poznati rezultati obdukcije mladog Mattea, da nije odgovoran za kolaps u sustavu hitne pomoći i smrt mladića.

Na kraju je otvorio dva računa, jedan za djecu oboljelu od neuroblastoma, drugu za oboljele od spinalne mišićne atrofije. Očekivao je da građani uplaćuju novac, a kad su isti to odbili jer već izdvajaju veliku svotu za zdravstvo iz svojih plaća, onda je Kujundžić okrivio medije.

Propali Fond za skupe lijekove

Na kraju mu je u pomoć priskočio premijer koji je rješenje kasnije našao samo za dio djece tako što je dogovorio da se ista uključe u kliničko ispitivanje novog lijeka, dok je nekoj djeci lijek na teret HZZO-a odobren, a neka ga još uvijek nisu dobila.

Kujundžić je tijekom svog mandata pokazao i koliko mu je stalo do liječnika. Iako Hrvatsku svake godine napušta sve veći broj liječnika, umjesto da ih ministar pokuša zadržati na adekvatan način, on ih još dodatno tjera van. Tako liječnici još uvijek ne mogu sudjelovati u pregovorima oko donošenja kolektivnog ugovora pa o njihovoj sudbini odlučuje, između ostalog, nemedicinsko osoblje u bolnicama, od administracije do kuhara i čistača.

Ministar Kujundžić i predsjednici Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara te Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske prije par mjeseci potpisali su KU koji se odnosi i na liječnike.

Nije se izborio za liječnike koji mahom napuštaju zemlju

"Predstojeći period od 12 mjeseci ostavlja dovoljno vremena da se iznađe rješenje za uključivanje liječnika u pregovore o budućem Kolektivnom ugovoru", stoji u priopćenju Ministarstva zdravstva.

Liječnici po sada važećem Zakonu o reprezentativnosti ne mogu sudjelovati u pregovorima za kolektivni ugovor u zdravstvu.

"Hrvatski liječnički sindikat ostao je bez prava za sudjelovanje u pregovorima jer u članstvu nema 20 posto liječnika. Naime, Hrvatska ima oko 12.000 liječnika, a u sindikatu ih je oko 3000. I sad imamo situaciju da za 12.000 radno sposobnih liječnika pregovara Sindikat zdravstva i socijalne skrbi u kojem se nalaze i portiri, čistačice i čistači, kuhari... Nitko iz vlade nije pokrenuo izmjenu tog zakona tako da se i mi liječnici možemo izboriti sami za svoja prava.

Tražili smo i još uvijek tražimo od vlade, Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada da nešto poduzmu kako bi se to promijenilo. Ili će mijenjati taj zakon ili neka donesu poseban Zakon o liječnicima koji će regulirati naš rad, prema uzoru na Zakon o sucima", rekla je za Index Ada Barić Grgurević, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL).

Međutim, Kujundžić se oglušio na zahtjeve liječnika.

Obiteljski liječnici prozivaju ga zbog Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Veliku buru među liječnicima obiteljske medicine izazvao je i prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti - koji je Ministarstvo zdravstva pustilo u javnu raspravu. Koordinacija liječnika obiteljske medicine KoHOM smatra da je taj zakon nedorečen, neprimjeren te da će se loše odraziti i na pacijente i na ukupni zdravstveni sustav. Upozoravaju da bi se time mogao dodatno smanjiti broj obiteljskih liječnika.

Iako su, tvrde, reforme u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bile nužne i očekivane, one se, kažu, nisu dogodile. A izmjene koje Ministarstvo zdravstva predlaže tek su, tvrde u KoHOM-u, kozmetičke naravi, što će još više smanjiti brojnost liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

"Oštro se protivimo ponovnom implementiranju odredbe u novom prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojom se domovi zdravlja obvezuju osigurati da u svakoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite imaju do 25 % ordinacija. Tijekom izrade nacrta Zakona članovi Radne skupine iz redova strukovnih udruga u potpunosti su podržali stav da je odredba o bilo kojem najmanjem broju domskih ordinacija u svakoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite krajnje diskriminirajuća te da je nužno svima pružiti istu mogućnost u smislu prava na slobodan izbor modela rada u javnozdravstvenoj mreži primarne zdravstvene zaštite.

Stoga, ovakav iznenadan preokret u sadržaju prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a koji definira 25 % ordinacija obavezno pod domovima zdravlja, diskriminira 'domske liječnike' i onemogućuje im da nastave rad u privatnoj praksi u svojim ordinacijama iako im je ta mogućnost predviđena čl. 275. novog prijedloga zakona stoga se postavlja pitanje svrhovitosti i učinka takve odredbe", kažu u KoHOM-u.

Upozoravaju ministra da će i on snositi odgovornost za budući kronični nedostatak liječnika u primarnoj zaštiti, s čime je, kažu, vrlo dobro upoznat. Već sada u Hrvatskoj postoje timovi obiteljske medicine koji imaju ugovor s HZZO-om, no nemaju nositelja - liječnika.

Ministar o glavnoj medicinskoj sestri: "Lako tebi kad je mlada i lipa"

S druge strane ministar je pokazao i na koji način ocjenjuje rad medicinskih sestara. Prilikom posjeta KB-u Dubrava, tijekom pozdravljanja s ravnateljem bolnice koji je bio u pratnji sestre rekao je: "Lako je tebi kad imaš mladu i lipu glavnu sestru." Umjesto da se osvrnuo na rad medicinskih sestara, njemu je u fokusu bio izgled dotične medicinske sestre.

A sjetimo se i njegove izjave o Zakonu o pobačaju koji se mora donijeti za pola godine, a u koji planira uključiti Crkvu.

Uključuje Crkvu u Zakon o pobačaju

"Okupljamo stručnjake koji će reći svoje mišljenje o tom pitanju. S jedne strane treba čuvati život od začeća, to je moj stav, a s druge strane okupiti sva mišljenja i smisao je da bude što manje pobačaja", kazao je. Potvrdio je da će zakon biti restriktivniji, odnosno da će "biti poduzete mjere da se broj pobačaja smanji".

"Da se zaštiti majka i da se ponude modeli zaštite da se ne odluči na pobačaj. Svi će biti uključeni u pripremu Zakona o pobačaju, i Katolička crkva", zaključio je.

Liste čekanja - naručena na preglede 2021.

O listama čekanja da i ne govorimo, nije se uveo red, a one su sve duže. Svako malo se javljaju pacijenti šokirani terminima za pregled koje su dobili u bolnici. Tako su se nedavno dvije Puljanke neugodno iznenadile kada je jedna za MR mozga u pulskoj Općoj bolnici naručena 29. prosinca 2020., a druga za MR kralježnice 5. siječnja 2021.

Dok u Hrvatskoj godišnje od raka dojke umire 1000 žena, a svake godine ih od te bolesti oboli 2500, pacijentica u KBC-u Split naručena je na ultrazvuk dojki u kolovozu 2020. godine.