EUROPA se od početka pandemije morala uhvatiti u koštac s mnogim problemima. Naime, radi se o kontinentu čija se ekonomija oslanja na suradnju među državama, na neometane lance opskrbe i lagan prelazak granica. Stoga ju je teško pogodila ova krizu koja podrazumijeva ograničenja kretanja i koja sama po sebi okreće državu protiv države.

Pandemija je zapravo pogoršala probleme koji među europskim zemljama postoje već desetljećima, piše CNN. Države, a to se posebno odnosi na 27 članica Europske unije, ušle su u međusobnu borbu zbog nabave zaštitne opreme i cjepiva te upirale prst jedna u drugu zbog loše provedenih mjera za suzbijanje širenja virusa.

EU zemlje su na početku pandemije brže bolje zatvorile granice jer nisu imale dovoljno povjerenja u svoje susjede i njihove poteze u borbi protiv širenja covida-19. Vodile su se ogorčene rasprave oko toga kako bi blok trebao financirati svoj gospodarski oporavak, a bogatije države na sjeveru gledale su podozrivo na financiranje onih na jugu i smatrale da je to fiskalno neodgovorno.

Incidenti koji bi mogli imati posljedice na jedinstvo Europe

U posljednje vrijeme članice EU svađaju se oko provedbe kampanje cijepljenja protiv covida-19. Ovoga su tjedna talijanske vlasti izvršile pretres tvornice u kojoj se čuvalo 29 milijuna doza cjepiva AstraZenece. Iako EU nije izravno optužila farmaceutsku tvrtku za zadržavanje cjepiva, potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis napomenuo je da se AstraZeneca "obvezala isporučiti 120 milijuna doza u EU u prvom tromjesečju 2021. te da nije ni blizu toj brojci“. Do racije u tvornici je došlo istoga dana kada je Europska komisija predložila strožu kontrolu izvoza cjepiva.

Incident u Italiji dogodio se u vrijeme oslabljenog međusobnog povjerenja. Primjerice, nedavno je austrijski kancelar Sebastian Kurz optužio Komisiju za nepravednu distribuciju cjepiva, ističući da su neke zemlje, poput Malte i Danske, dobile više doza cjepiva po stanovniku od Austrije.

Naravno, s jedne strane se radi samo o brutalnom svijetu politike. S druge, ove napetosti unutar bloka bi mogle imati dugoročne posljedice na jedinstvo Europske unije.

"Svaki čelnik neke države ili vlade razumije situaciju. Svi su pod pritiskom da isporučuju cjepiva u svoju zemlju. Nitko od njih ove optužbe ne shvaća previše osobno", rekao je Alexander Stubb, bivši finski premijer.

Kome se što zamjera?

Zamjeranje oko distribucije cjepiva je različito usmjereno. Dio je usmjeren na Bruxelles, dio na zemlje članice, a dio je na nedavno odbjeglu Veliku Britaniju koja ubrzano radi na tome da procijepi većinu svoje populacije.

Europskoj komisiji se uglavnom zamjera što želi nadzirati izvoz cjepiva. Naime, Komisija smatra da bi doze proizvedene u EU trebalo izvoziti samo u zemlje koje i povratno šalju cjepiva Europskoj uniji.

Politički analitičari smatraju da se radi o nesuptilnom pokušaju Komisije da jasno stavi do znanja da Velika Britanija i AstraZeneca zadržavaju isporuke cjepiva u EU.

"Nacionaliziranje cjepiva nema apsolutno nikakvog smisla. Fokus na cijepljenje Europljana neće zaustaviti širenje i mutiranje virusa. Doći će novi sojevi i opet ćemo se vratiti na početak“, kazao je Mohammed Chahim, nizozemski član Europskog parlamenta.

Diplomati se ne mogu složiti čak ni oko čega se ne slažu

Međusobno zamjeranje država članica još je složeniji problem. Diplomati u Bruxellesu iz različitih zemalja ne mogu se čak složiti oko čega se ne slažu. Zapadnoeuropski diplomati navode kako uopće nema međusobnih problema. Oni iz središnje i istočne Europe pak smatraju da ih se kažnjava jer su bili odgovorni i nisu kupovali velike količine cjepiva prije nego što su znali hoće li ih moći na pravilan način skladištiti.

Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska pak smatraju da su južnoeuropske nacije stvorile "narativ žrtve" koji je odgovorne zemlje smjestio na pogrešnu stranu povijesti. A južnoeuropski diplomati kažu da se prema njihovim zemljama EU ponaša kao prema neodgovornoj djeci, kojoj se ne može vjerovati s novcem i koja će rasipati sva sredstva što im pošalju bogatiji susjedi.

Ljutnju usmjerenu prema Velikoj Britaniji nešto je lakše razumjeti. Boris Johnson je nekoliko puta kazao kako bez Brexita Britanija ne bi mogla tako uspješno provesti svoju kampanju cijepljenja.

Ogorčenost u EU

Nije iznenađujuće što je Europa u ovom trenutku prolazi kroz jako nezgodno razdoblje. U zadnjih desetak godina morala se nositi s krizom u Grčkoj, Brexitom i smrtonosnom pandemijom.

Prvotno je bilo zamišljeno da EU ne smije voditi nacionalna politika nekih država članica, no dužnosnici se boje da je taj "vlak već prošao" i da se glavne odluke donose na temelju političkih hirova najjačih država. Ako se ta zamjeranje ne srede, u postpandemijskom periodu bi moglo doći do toksične dinamike koja vjerojatno neće završiti boljom integracijom i većim jedinstvom među članicama EU.