DA JE PRVAŠIĆA iz godine u godinu sve manje, upozoravaju stručnjaci već godinama. Školovanje ove godine započet će oko 10 tisuća prvašića manje nego što ih je bilo prije 14 godina, javlja N1.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u školsku godinu 2005./2006. krenula 46.793 prvašića. Kako N1 doznaje u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, točni podaci o broju upisanih učenika u prve razrede za ovu školsku godinu znat će se najkasnije do 30. rujna, ali su im otkrili okvirne podatke kojima raspolažu.

“Prema procjenama, prve će razrede osnovnih škola pohađati nešto manje od 36.000 učenika. Točne podatke imat ćemo tek kada škole upišu učenike u bazu e-matica, tj. do 30. rujna. Od 1. rujna se učenici prvih razreda upisuju u bazu e-matica, tada se u bazi otvara nova školska godina”, pojasnili su za N1 iz Ministarstva.

Najveći pad u Slavoniji

Službeni podaci kojima raspolaže Ministarstvo obrazovanja pokazuju da se u proteklih osam godina ukupni broj učenika najviše smanjio u Vukovarsko-srijemskoj, a slijede ju Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska te Osječko-baranjska.

S druge strane, Grad Zagreb, Istarska, Dubrovačko-neretvanska i Primorsko-goranska županija bilježe čak blagi rast ukupnog broja osnovnoškolaca od 2013./2014. do danas. Međutim, rast broja prvašića u istom razdoblju imaju samo dvije županije među njima - Grad Zagreb i Dubrovačko-neretvanska.

"Upitno funkcioniranje svih sustava"

Komentirajući ove porazne trendove, demograf Stjepan Šterc, koji inače predaje na Odsjeku za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija, kazao je da podaci koji nam dolaze sa svakom novom školskom godinom jasno potvrđuju svu silinu demografskih negativnosti u Hrvatskoj.

“A posebno se to odnosi na stalno i intenzivno smanjivanje broja učenika osnovnih i srednjih škola i broja prvašića. Podaci su neosporno alarmantni jer se gubi najvrjedniji razvojni potencijal i dovodi u pitanje buduće funkcioniranje obrazovnog i ostalih sustava”, kazao je Šterc navodeći da je to izravna posljedica stalnog smanjivanja broja rođene djece i iseljavanja mladih obitelji s djecom.

“Godišnja je razina smanjivanja učeničke populacije već duže vrijeme oko 8000 djece i to bi moralo zabrinuti apsolutno svakog racionalnog u ovoj zemlji”, tvrdi Šterc.

Na pitanje prijeti li nam u skoroj budućnosti scenarij da ćemo morati stavljati ključ u brave nekim školama zbog manjka učenika, Šterc odgovara da je zatvaranje škola očekivani proces primarno u izvangradskim područjima, kao i smanjivanje broja razreda i učenika u njima te višak nastavnika diljem Hrvatske.

"Trendove je moguće preokrenuti"

“Primarno se mora shvatiti kako su demografske negativnosti dosegle razinu ugrožavanja ukupnog razvoja i početi politički djelovati sukladno njezinoj težini i znanstvenoj logici. Potrebna politička volja je početak, a primjena oba revitalizacijska modela nužnost; provođenje klasične populacijske politike poticanja rodnosti svim mogućim tzv. tehničkim demografskim poticajnim mjerama, a naročito poreznim poticajima, te selektivna imigracijska politika temeljena na investicijama hrvatskog iseljeništva također poticajnim poreznim modelima”, ističe Šterc.

Iako je stanje alarmantno, demograf Šterc vjeruje kako bi negativne trendove bilo moguće zaustaviti i preokrenuti pod uvjetom da postoji politička volja te kada ne bi političke misli i osjećaji, politički interesi i ideološki uski okviri prevladavali nad znanstvenim zakonitostima.